img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Prva nuklearna studija u Srbiji: Modularni reaktori ili klasične elektrane?

14. jul 2025, 10:50 B. B.
Foto: AP
Nuklearna elektrana u Francuskoj
Copied

Postoji mogućnost integracije nuklearne energije u postojeći prenosni sistem Srbije, ali ne u bliskoj budućnosti, već za 15 do 20 godina, kaže ministarka Dubravka Đedović Handanović

Srbija je dobila prvu tehničku studiju o primeni nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović navodi da se razmatraju dve opcije: tradicionalne nuklearne elektrane i mali modularni reaktori koji su u svetu sve više u fokusu.

Prethodno je, u maju ove godine, generalni direktor Elektroprivrede Srbije (EPS) Dušan Živković izjavio da je energetski kolaps koji je Evropa dožiovela ovog proleća pokazao nužnost velikih skladišta koja treba da podrže rastuće količine električne energije iz obnovljivih izvora.

„Kvalitetan energetski miks omogućava privredi da bude konkurentna, što je izuzetno važno“,  rekao je tada Dušan Živković.

Đedović Handanović  sada ističe da tradicionalne nuklearke pružaju ekonomske prednosti, dok mali modularni reaktori nude veću fleksibilnost, mogućnost modularnog proširenja i niže početne investicione troškove.

„Jedna tehnologija tehnički i tehnološki još nije potvrđena. To su mali nuklearni reaktori koji su još u razvoju. Imamo komercijalne nuklearne elektrane koje nude ekonomiju obima, dok mali modularni reaktori nude fleksibilnost, modularnost i nude niže investicione troškove“, navela je Đedović Handanović za RTS.

Integracija nuklearne energije u postojeći sistem tek za 15 do 20 godina

Kada su u pitanju projekti malih modularnih reaktora, kao zanimljiv podatak trebalo bi navesti da je u SAD najveći projekat takvih reaktora napušten 2023. godine nakon što je procenjena cena porasla sa 5,3 na čak 9,3 milijarde dolara.

Đedović Handanović istakla je da je studija je pokazala da postoji mogućnost integracije nuklearne energije u postojeći prenosni sistem Srbije, ali ne u bliskoj budućnosti, već za 15 do 20 godina.

Nuklearni fizičar Vladimir Udovičić rekao je za „Vreme“ u seprembru 2024. godine da nema bojazni da bi moglo da krene po zlu ukoliko bi Srbija počela sa ostvarivanjem projekta nuklearnog programa, ali ima i onih koji nisu toliko uvereni da su nuklearke najbolje rešenje za Srbiju.

Izgradnja po fazama

Priprema za izgradnju nuklearnih objekata zahteva ispunjavanje određenih faza prema smernicama Međunarodne agencije za atomsku energiju, koje traju od pet do sedam godina. Tokom tog perioda potrebno je sprovesti dodatne studije i analize, kao i formirati telo koje će upravljati razvojem nuklearnog programa.

„Te faze traju, prva i druga konkretno, negde između pet i sedam godina. Oko njih treba da se završe dalje dodatne studije i analize, ali i da se formira telo koje će se baviti razvojem nuklearnog programa. Mi smo trenutno upravo u formiranju takvog tela unutar Ministarstva rudarstva i energetike, naravno sa predstavnicima naučnih instituta ali i drugih institucija koje mogu doprineti ovakvom jednom poduhvatu“, rekla je Đedović Handanović.

Precizirala je da se to, pre svega, odnosi na obuku stručnih kadrova, uz procenu da će ceo taj proces koštati oko 30 miliona evra.

Đedović Handanović je istakla da je obuka stručnih kadrova ključni deo strategije.

„Na kraju ovog perioda biće doneta odluka o izboru tehnologije i partnerima sa kojima će Srbija sarađivati“, navela je ona.

Intenzivna saradnja sa Rusijom

Rusija je u maju istakla da je spremna da ponudi Srbiji kompletan spektar rešenja: od nuklearnih elektrana male snage do energetskih blokova velike snage.

Ruska državna agencija za nuklearnu energiju Rosatom navela je tada da je spremna da ponudi Srbiji i male nuklearne elektrane i energetske blokove velikog kapaciteta.

Još u aprilu 2019. godine, na međunarodnoj konferenciji o nuklearnoj tehnologiji AtomExpo u Sočiju, Srbija je potpisala dva memoranduma sa Rosatomom.

Jedan dokument je trebalo pomogne da se pripremi javnost i formiraa pozitivno javno mnjenje u odnosu na upotrebu nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a drugi se tiče obuke kadrova za njeno korišćenje.

Saradnja sa potencijalnim partnerima

Partneri Srbije u razvoju nuklearne energije još nisu definitivno izabrani. Francuska kompanija EDF radi na prvoj tehničkoj studiji, a Srbija ima i ugovor o saradnji sa francuskom vladom za rane faze pripreme programa.

„Francuska ima izuzetno veliko iskustvo jer oko 70 odsto svoje energije proizvodi u nuklearnim elektranama i upravlja velikim brojem takvih postrojenja. To je dragoceno znanje koje mogu preneti zemlji u razvoju, kao što je Srbija. Međutim, kada pričamo o izgradnji nuklearnih elektrana, Francuska dugo iste nije gradila. Veliko iskustvo sa nuklearnom energijom, imaju i Južna Koreja, Rusija.Mi nameravamo sa Južnom Korejom da potpišemo jedan sporazum o saradnji koja se tiče obe vrste tehnologije i to u naredna dva meseca, tako da mislim da ćemo sebi dati priliku da razmatramo saradnju sa partnerima iz različitih zemalja“, rekla je Đedović Handanović.

Po pitanju saradnje sa Francuskom ne bi trebalo smetunti s uma da je francuska kompanija Ežis, koja je neslavno radila nadzor Železničke stanice u Novom Sadu, angažovana  da ispita kako Srbija može da napravi atomsku centralu.

Tagovi:

Dubravka Đedović Handanović Energrtika Nuklearna energija Nuklearne elektrane
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Vremenska prognoza

03.avgust 2025. I.M.

Ponovo vremenske nepogode, narandžasti meteo-alarm u delovima Srbije

Najniže temperature danas od 12 do 21, a najviša od 27 stepeni na severozapadu i zapadu, do 35 stepeni na jugoistoku Srbije

Finansije

02.avgust 2025. S.Ć.

Odakle opštinama novac za estradu ako nemaju za ambulantu

Opština Raška će platiti 20.000 evra za koncert Jelene Karleuše, a Aleksinac 10.000 evra za nastup Saše Kovačevića. Ovo nije priča o honorarima estradnih zvezda, već o rasipnosti onih na vlasti po opštinama Srbije

Urbanizam

02.avgust 2025. Sonja Ćirić

Rušenje Beogradskog sajma: I hale 2 i 3 ostaju – navodno

Posle brojnih primedbi građana i stručne javnosti Urbanistički zavod je rešio da hale 2 i 3 Beogradskog sajma neće biti porušene. Poslednju reč, međutim, ima Komisija za planove

Zaštita podataka o ličnosti

01.avgust 2025. Marsel Firstenau (DW)

Špijuniranje celog sveta: Čuvajte se, gleda vas Palantir

Američka kompanija Palantir razvila je softver za posve novu dimenziju elektronske špijunaže. Takvu distopijsku predstavu o totalnoj kontroli imali su do sada samo najmaštovitiji pisci SF romana

Blokade u Beogradu

Protesti

31.jul 2025. N. M.

Protesti širom Srbije: Blokade u Novom Sadu, Novom Pazaru i Šapcu

I ove večeri se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Novom Sadu se protestuje zbog privođenja dvojice muškaraca, Novi Pazar najavio blokadu bez prekida, dok se u Šapcu protestuje protiv iskopavanja litijuma

Komentar
Tužilac za organizovani kriminal

Komentar

Tužilačka predstava ili udarac u kičmu korumpiranog režima

Ako je ovo još jedan Vučićev igrokaz neće se dogoditi ništa. Ukoliko je delovanje Tužilaštva za organizovani kriminal zaista primena zakona, onda su hapšenja zbog korupcije u slučaju pada nadstrešnice udarac u kičmu režima koji počiva na bezakonju

Ivan Milenković

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure