
Sremska Mitrovica
Mitrovačka gimnazija i dalje u blokadi
Učenici Mitrovačke gimnazije ističu da podržavaju studentske zahteve
Pred sutrašnji razgovor Vučića i Makrona o energetici, nije loše znati: u SAD, najveći projekat malih modularnih reaktora je napušten 2023. godine nakon što je procenjena cena porasla sa 5,3 na čak 9,3 milijarde dolara
Francuski predsednik Emanuel Makron i predsednik Aleksandar Vučić sutra u ponedeljak će razgovarati o evropskim integracijama Srbije i odnosima Beograda i Prištine, piše francuski dnevnik „Figaro“. Teme će biti i jačanje saradnje dve zemlje u odbrani, energetici i veštačkoj inteligenciji.
Saradnja sa Francuskom u oblasti energetike mogla bi da poprimi konkretnije obrise i kada je reč o razvoju nuklearnog programa u Srbiji, prema najavama – izgradnje modularnih nuklearnih elektrana.
Više od dve trećine struje, Francuzi dobijaju iz nuklearki – u Srbiji zabranjenih već četvrt veka.
Đorđe Lazarević sa Elektrotehničkog instituta „Nikola Tesla“ navodi za Novu. rs da je Francuska zemlja sa velikim iskustvom u razvoju nuklearnih tehnologija.
„Osim što koristi nuklearnu energiju za dobijanje energije u svojoj zemlji, ona je i jedan od nosilaca tehnologije proizvodnje velikih nuklearnih elektrana, takođe ima svoj projekat u oblasti malih modularnih reaktora“, navodi Lazarević.
Nuklearnu energiju već decenijama prati otpor dela javnosti, pre svega zbog nesreća iz prošlosti, kao i trajnog problema odlaganja radioaktivnog otpada. Portal Klima101 podseća na i još jedan problem nuklearnih elektrana, na njihovu cenu.
Ta cena ne podrazumeva samo najavljenu cenu od 7,5 milijardi dolara za potencijalna četiri mala reaktora u Srbiji. Naime, izgradnja nuklearnih elektrana je, kao tip poduhvata, šampion u probijanju postavljenih rokova i projektovanih troškova.
Čuveni danski ekonomista Bent Flivbjerg je u svojoj knjizi Kako se prave velike stvari (How Big Things Get Done) izneo rezultate analize preko 16.000 završenih građevinskih projekata po kojima izgradnja nuklearnih elektrana u proseku košta 120% više nego što je inicijalno projektovano (dakle više nego duplo), i u proseku traje 65% duže nego što je planirano. Od svih procenjenih kategorija, jedino se gore kotiraju – nuklearni otpad i organizacija Olimpijskih igara.
Sa druge strane, projekti izgradnje vetroelektrana i solarnih elektrana su gotovo neobično efikasni: istorijski, oni su u proseku probijali projektovane troškove za 13%, odnosno u slučaju solara za aspolutno rekordnih 1%. U svojoj knjizi, Flivbjerg objašnjava da su solarne elektrane jednostavne i modularne, sa velikim udelom standardizovanih, masovno proizvedenih delova, što je ključ uspeha velikih infrastrukturnih projekata.
Drugim rečima, šta god mi mislili o nuklearnoj energiji, i šta god Srbija odluči kada je u pitanju energetska tranzicija, činjenica je da iznesene brojke – 7,5 milijardi evra, izgradnja do 2039. godine – treba uzeti sa dozom rezerve. Takva je jednostavno priroda nuklearnih projekata.
Uzmimo da ove naše potencijalne nuklearne elektrane budu baš na sredini, prosečne u probijanjima budžeta i rokova: u tom slučaju, one bi zapravo koštale 16,5 milijardi dolara, a bile dovršene tek negde 2049. godine – jedva na vreme za planirano gašenje poslednjih termoelektrana.
Međutim, ne treba se previše držati proseka: projekti izgradnje nuklearnih kapaciteta imaju ogromne oscilacije, pa određen broj njih bude završen sa manje probijanja, ali isto važi i u suprotnom smeru. Kako kaže Flivbjerg, gotovo da i ne postoji maksimum, a veliki broj nuklearnih projekata na kraju košta i trostruko, pa i više nego trostruko od planirane cene.
Naravno, ovde nisu u pitanju tipične nuklearne elektrane, već takozvani SMR – mali modularni reaktori, koji bi upravo trebalo da reše problem ogromne cene izgradnje nuklearnih elektrana: standardizovana proizvodnja, jednostavna instalacija, niža cena, manja probijanja budžeta.
Ali ni tu slika nije baš tako jasna. Naime, mada u teoriji postoje već godinama, mali modularni reaktori gotovo nigde još nisu zapravo iskorišćeni. Postoje dva funkcionalna postrojenja, oba relativno nova, jedno u Kini i jedno u Rusiji (ideja je da ovakva postrojenja služe pre svega velikim zemljama i udaljenim lokalitetima).
Sa druge strane, veliki komercijalni projekat izgradnje SMR elektrane u SAD-u, kojim je rukovodila kompanija NuScale Power, a u kojem je cilj bila izgradnja 462 MW nuklearnih kapaciteta, otkazan je krajem prošle godine nakon dramatičnog porasta cena.
Naime, iako je promovisano kao efikasno i jeftinije rešenje, procenjena cena projekta, koji je prvobitno bio predložen još 2017. godine, porasla je sa 5,3 na čak 9,3 milijarde dolara. Kako navodi Institut za ekonomiju i finansijsku analitiku u energetici, time je ovaj projekat postao jednako skup kao i koncencionalne nukjlearne elektrane.
Učenici Mitrovačke gimnazije ističu da podržavaju studentske zahteve
Novo rukovodstvo EPS-a na čelu sa Dušanom Živkovićem je predvidelo dobit od 54 milijarde dinara, a dobit je na kraju prošle godina bila je više nego dvostruko niža
Često se govori da „deca ispravljaju naše greške“, ali to nije tačno. Postojali su ljudi koji su se borili, ali bili su u manjini, dok je većina ćutala, rekao je profesor Filozofskog fakulteta Ognjen Radonjić
Dragoslav Ljubičić među prvima je dobio otkaz u Elektroprivredi Srbije posle protesta sindikata, zaposlenih i studenata ispred zgrade EPS. Sada tuži firmu i traži povratak na posao
Nakon neuspelog uvođenja novog sistema naplate karata i postavljanja tabli za praćanje dolaska vozila koje često prikazuju neprecizne podatke, gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić ponovo je uzburkao javnost odlukom o linijama 704, 706 i 707
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve