img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Priče iz života

Skuplji porez na imovinu jer država Srbija digitalno živi u 19. veku

04. avgust 2026, 15:20 Marija L. Janković
Ključevi ispred novog stana Foto: Pixels/Jakub Zerdzicki
Nova adresa - sto šaltera
Copied

Vlasnici nekretnina koji promene adresu moraju da imaju u vidu da država Srbija nije elektronski razvijena. U suprotnom će verovatno morati da plate veći porez

Promenila sam adresu u ličnoj karti kada sam kupila stan. Da bi mi porez bio znatno povoljniji, a i zato što sam po zakonu u obavezna to da učinim.

Ipak, to nije bilo dovoljno da mi i stigne umanjenje poreza od 50 odsto, nekih 20.000 dinara, za nekretninu u kojoj zvanično živim i imam prijavljeno prebivalište. Jer, poresko rešenje stiglo mi je na stari stan, a iznos je, naravno, bio duplo veći.

U Sekreterijatu za javne prihode bili su zapanjeni što sam ja bila preneražena.

„Pa naravno da Vam je stiglo rešenje kao da ste prijavljeni na staroj adresi. Odakle mi znamo da ste vi promenili adresu u ličnoj karti? Lepo dođite kod nas i nama sve to isto prijavite“, rekla je fina službenica.

Što će značiti – sistem nema nikakvu digitalizaciju, iako se država godinama hvali eUpravom, umreženošću i data centrima.

Još su dodali da pozovem lokalni ogranak Sekterijata na opštini na kojoj živim, da ih „zamolim“ da im sve to podnesem onlajn. Kažu, ako ne može, onda idite na šalter.

Na konstataciju da sam već jednom promenila adresu na ličnoj karti, samo su dodali da je to MUP, da to njima ništa ne znači i da adresa mora i kod njih da se promeni.

Ne mogu ni da promenim adresu i da tražim umanjenje, jer je istekao rok za žalbu, a i zato što nisam o promeni odmah obavestila njih, Sekreterijatu za javne prihode.

I to nije sve

Promena adrese u ličnoj karti je samo prvi korak. Nakon toga treba ažurirati podatke u još sijaset dokumenata – u vozačkoj dozvoli, što znači odlazak u policijsku stanicu sa novom ličnom kartom, ali i u saobraćajnoj dozvoli. Ako se menja registarsko područje, potrebne su i nove tablice.

Treba „trknuti“ i do filijale RFZO sa novom ličnom kartom zbog promene u zdravstvenoj knjižici, a promena mora da se unese i u pasoš. Ne znam nikoga ko je u pasošu menjao adresu, ali službenici kažu da je veoma važno promeniti je dok pasoš ne istekne – jer onda može da bude problema. Tačno kojih, nisu rekli.

Razjedinjeni sistem

Prema poslednjim rezultatima istraživanja Republičkog zavoda za statistiku, 146.000 lica je promenilo prebivalište u jednoj godini prolazeći kroz komplikovanu birokratsku proceduru.

Iz Naleda godinama govore da se veliki broj građana susreće sa ovim problemom jer proces promene lične karte podrazumeva odlazak na šaltere različitih ili istih institucija i podnošenje zahteva za izmenu podataka da bi se promena evidentirala u ličnoj karti, pasošu, vozačkoj i saobraćajnoj dozvoli i drugim ispravama.

„Da bi se nova adresa evidentirala u ličnoj karti, potrebno je da građanin plati 380 dinara ukoliko poseduje ličnu kartu sa čipom, odnosno 1.200 dinara ukoliko je bez čipa. Pored toga, građani imaju zakonsku obavezu da promene adresu i u pasoš u pre isteka roka kako bi podaci bili istiniti, što podrazumeva ponovno obaveštavanje MUP-a o promeni adrese i trošak od 3.600 dinara za izdavanje novog pasoša“, kažu iz Naleda.

Kako bi se ta praksa izbegla, potrebno je omogućiti istovremenu promenu podataka u svim javnim evidencijama, tako što bi državni organi elektronskim putem razmenjivali podatke po službenoj dužnosti, predložili su.

Preporuka NALED-a je da se po uzoru na lokalne samouprave formiraju tzv. Jedinstvena upravna mesta pri policijskim upravama, za promenu prebivališta i izdavanje svih dokumenata koja su u nadležnosti MUP-a.

Plati, pa se posle žali

Treća ovogodišnja rata poreza na imovinu dospeva na naplatu sredinom avgusta, a svi vlasnici nekretnina koji žele da izbegnu obračun zatezne kamate trebalo bi da izmire svoju obavezu.

Ipak, u praksi se često dešava da poreska rešenja sadrže podatke za koje građani smatraju da nisu tačni, najčešće zbog neusaglašenih ili pogrešno upisanih podataka u katastru nepokretnosti. U takvim situacijama postavlja se pitanje da li porez ipak mora da se plati i koje su mogućnosti da se greška ispravi.

Advokat Anastasija Perišić iz kancelarije PC Law objašnjava za Biznis.rs da poreski obveznik, bez obzira na to što smatra da je porez pogrešno obračunat, ima obavezu da postupi po poreskom rešenju. Istovremeno, zakon mu daje pravo da ospori rešenje ukoliko uoči da podaci na osnovu kojih je porez utvrđen nisu ispravni ili da je iznos poreske obaveze pogrešno obračunat.

Građani u takvim slučajevima mogu da ulože žalbu, ali postoji jedna važna specifičnost poreskog postupka koju mnogi zanemaruju. Naime, sama žalba ne odlaže izvršenje poreskog rešenja, zbog čega poreski organ može da nastavi postupak naplate iako je prigovor podnet.

 

Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“! _Iskoristite popust ovde i podržite nezavisno novinarstvo.

Tagovi:

Imovina Porez Porez na imovinu Nekretnine
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Deponija

Ekologija

24.avgust 2026. B. B.

Donacija za sanaciju i zatvaranje 17 nesanitarnih deponija

Sredstva iz donacije biće iskorišćena za tehničku pomoć što bi trebalo da omogući zatvaranje i sanaciju nesanitarnih deponija u Pirotu, Sremskoj Mitrovici i Valjevu

LGBT u Srbiji

LGBT

24.avgust 2026. B. B.

Osuda crkvenog protivljenja Prajd karavanu: Srbija je sekularna država

Ustav Srbije jasno propisuje odvojenost države od crkava i verskih zajednica, zbog čega nijedna verska zajednica nema ovlašćenje da određuje ko može da ostvaruje svoja ustavna i zakonska prava

Dromader avion

Požari u Srbiji

24.avgust 2026. Marija L. Janković

„JAT Privredna avijacija“ za „Vreme“: „Nas niko nije zvao da gasimo požare“

Dok vatrena stihija besni po Srbiji, državno preduzeće „JAT Privredna avijacija“, koje je decenijama unazad gasilo šumske i poljoprivredne požare, niko ni telefonom da okrene

Srpski dobrovoljci u ratu u Ukrajini

24.avgust 2026. A.I.

Srpski državljanin, a ruski vojnik: Podignuta optužnica protiv Miloša N.

Više javno tužilaštvo u Beogradu (VJT) podnelo je u ponedeljak Višem sudu u Beogradu optužni predlog protiv Miloša N. (40) zbog sumnje da je na teritoriji Ukrajine učestvovao u ratu i oružanom sukobu kao pripadnik vojne formacije Ruske Federacije

Građanka pije vodu iz cisterne tokom letnje žege

Voda

23.avgust 2026. B. B.

Da li bi voda trebalo da bude ustavna kategorija?

Srbija već zakonski štiti vodu, ali je ne pominje eksplicitno u Ustavu

Komentar
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Požari

Komentar

Petnaest godina i još mesec dana požara

Petnaest godina ove vlasti se ogledaju u tome što duže od mesec dana nadležni ne umeju da ugase požar u Deliblatskoj peščari. Tu ne pomažu nikakve teorije zavere

Nemanja Rujević
Aleksandar Vučić sedi za stolom pod šatorom, pred njim meze, sokovi i mikrofovni televizija

Pregled nedelje

Portparoli razočaranih birača

Zašto su pojedinci Vučiću u brk skresali svoje ogorčenje zbog izneverenih obećanja, laži i obmana njegovog režima? I to još u unutrašnjosti gde vlada gola represija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure