Sto dana od tragedije u Novom Sadu, studenti širom Srbije organizovali su masovne proteste u znak solidarnosti s novosadskim žrtvama. Masovnost ove pobune i pokretanje protesta u gotovo svim opštinama u Srbiji pokazuje da ovaj talas prevazilazi granice – ne samo političke, već i geografske
U nedelju (9. februar), sto dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, studenti su u više gradova širom Srbije organizovali protestne akcije blokade saobraćaja.
Najveća akcija odvija se, svakako, u Beogradu, gde studenti održavaju sedmočasovnu blokadu saobraćaja na mostu „Gazela“, jednoj od najvažnijih saobraćajnih tačaka u Beogradu.
Sedmosatna blokada bivšeg auto-puta kojeg je bivši ministar Goran Vesić prošle godine prekrstio u moto-put bez presedana je u dosadašnjoj istoriji Srbije. Sve demonstracije koje su se do sada odvijale na mostu „Gazela“ i u njegovoj neposrednoj okolini završavane su u roku od jedan ili dva časa. Kada studenti večeras krenu natrag ka svojim fakultetima, a građani ka svojim domovima, sunce će uveliko zaći.
Foto: Davor LukačMarš ka Gazeli
Bez incidenata, uz policijsko obezbeđenje
Blokada „Gazele“ se, barem za sada, odvija bez bilo kakvih incidenata i „ubačenih faktora“ koji su dosad bili ključno obeležje svakog protesta. Kada se govori o protestima u Srbiji, tako nešto je retkost – dobro je poznata praksa „kapuljaša“, batinaša i „zabrinutih građana“ koji se, nekako, uvek nađu baš na onom mestu gde se u tom trenutku odvija protest.
Neretko se ispostavi i da se na različitim protestima pojavljuju isti ljudi, bilo da se nalaze u ulozi batinaša ili u ulozi „zabrinutih građana“. Previše često se linija između ove dve uloge briše.
Ovog puta, razlog za izostanak incidenata može se pripisati činjenici da studente, poljoprivrednike koji su ih ispratili traktorima, kao i građane koji blokiraju „Gazelu“ obezbeđuje policija. I to na vrlo profesionalan način, o čemu je već pisao novinar nedeljnika „Vreme“ Davor Lukač.
Pokazivanje snage
Mirna i dostojanstvena blokada saobraćajne žile kucavice glavnog grada Srbije, zapravo, u ovom trenutku deluje kao demonstracija snage studenata. Mladi akademci su već nekoliko puta organizovali skupove koji se, već sada, mogu svrstati u istorijske – bilo da se radi o protestu na Slaviji, celodnevnoj blokadi Autokomande ili maršu ka Novom Sadu.
A u trenutku dok studenti blokiraju „Gazelu“, traje i blokada naplatne stanice „Niš-sever“ u Nišu. Ona će biti završena u 21 čas, a možda i kasnije – ako studentsko-građanski plenum tako odluči.
Istovremeno, štafeta iz Kragujevca koju ka Beogradu trčeći nosi petoro studenata približava se Beogradu. I ona bi, po planu, trebalo da ispred Hrama Svetog Save stigne oko 21 čas. Simbolično, ovim potezom će studenti iz Kragujevca svojim kolegama iz Beograda uručiti poziv na protest koji će se u prvoj prestonici Kneževine Srbije održati na Dan državnosti, 15. februara.
„Sretnimo se na Sretenje“, poručuju kragujevački studenti.
I u Novom Sadu, gradu u kom je 1. novembra u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici poginulo 15 ljudi, održane su višesatne blokade saobraćaja.
Tročasovna blokada raskrsnica Partizanske i Temerinske ulice, Iriškog puta i raskrsnice Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u praksi je značila da su blokirani svi važniji prilazi gradu.
Pobrojani protesti nekada su iziskivali sate i dane planiranja i najavljivanja. Danas, ipak, deluje da studenti mogu da najave protest dan unapred, a da će se građani u ogromnom broju odazvati. I sve to bez bilo kakvog većeg zamora.
Tome u prilog ide i podatak da su, prema evidenciji Arhiva javnih skupova, od 168 jedinica lokalne samouprave u Srbiji (bez Kosova), protesti povodom tragedije u Novom Sadu od 1. novembra protesti do sada održani u 163 grada i opštine.
Odnosno, u samo pet opština u Srbiji do sada nije bilo protesta.
Sa najavom novog protesta u Kragujevcu, situacija bi se mogla dodatno promeniti. Studenti iz Beograda i Niša već su najavili dva marša ka Kragujevcu, a nije isključeno da će se u narednim danima ovoj akciji pridružiti i drugi gradovi. Naposletku, više od dva meseca nakon što su studenti Fakulteta dramskih umetnosti pokrenuli talas protesta, oni su uveliko prevazišli podele na sever, jug, istok i zapad – studentska pobuna je probudila čitavu Srbiju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sud u Strazburu utvrdio je da Srbija nije zaštitila devetogodišnjeg romskog dečaka koji je 2016. u Valjevu ošamaren zbog sviranja harmonike. Inicijativa A 11 kaže da slučaj ukazuje na obrazac nekažnjivosti rasno motivisanih napada na Rome
Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković potpisao je rešenje o razrešenju Radivoja Stojkovića sa mesta direktora novosadske Gimnazije „Jovan Jovanović Zmaj“, saznaje „Vreme“
Sudija Miodrag Majić ocenio je da su tužilaštva štitila vlast i njene saradnike od krivičnog gonjenja. Smatra da će biti neophodno da se preispita odgovornost pojedinaca u pravosuđu i uspostavi jasan sistem disciplinskih postupaka
Veljko Ražnatović je prošle nedelje u vrtiću u Titelu branio pravoslavlje od kostima bubamare. Njegova reakcija pokrenula je raspravu o rodnim ulogama, tradicionalizmu i vaspitanju dece, ali i talas šala na društvenim mrežama
U utorak, 17. novembra, počinje konstituisanje Narodne skupštine u kojoj apsolutnu većinu ima Studentska lista. Zašto je ovaj dan za Srbiju istorijski?
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.