Sto dana od tragedije u Novom Sadu, studenti širom Srbije organizovali su masovne proteste u znak solidarnosti s novosadskim žrtvama. Masovnost ove pobune i pokretanje protesta u gotovo svim opštinama u Srbiji pokazuje da ovaj talas prevazilazi granice – ne samo političke, već i geografske
U nedelju (9. februar), sto dana od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, studenti su u više gradova širom Srbije organizovali protestne akcije blokade saobraćaja.
Najveća akcija odvija se, svakako, u Beogradu, gde studenti održavaju sedmočasovnu blokadu saobraćaja na mostu „Gazela“, jednoj od najvažnijih saobraćajnih tačaka u Beogradu.
Sedmosatna blokada bivšeg auto-puta kojeg je bivši ministar Goran Vesić prošle godine prekrstio u moto-put bez presedana je u dosadašnjoj istoriji Srbije. Sve demonstracije koje su se do sada odvijale na mostu „Gazela“ i u njegovoj neposrednoj okolini završavane su u roku od jedan ili dva časa. Kada studenti večeras krenu natrag ka svojim fakultetima, a građani ka svojim domovima, sunce će uveliko zaći.
Foto: Davor LukačMarš ka Gazeli
Bez incidenata, uz policijsko obezbeđenje
Blokada „Gazele“ se, barem za sada, odvija bez bilo kakvih incidenata i „ubačenih faktora“ koji su dosad bili ključno obeležje svakog protesta. Kada se govori o protestima u Srbiji, tako nešto je retkost – dobro je poznata praksa „kapuljaša“, batinaša i „zabrinutih građana“ koji se, nekako, uvek nađu baš na onom mestu gde se u tom trenutku odvija protest.
Neretko se ispostavi i da se na različitim protestima pojavljuju isti ljudi, bilo da se nalaze u ulozi batinaša ili u ulozi „zabrinutih građana“. Previše često se linija između ove dve uloge briše.
Ovog puta, razlog za izostanak incidenata može se pripisati činjenici da studente, poljoprivrednike koji su ih ispratili traktorima, kao i građane koji blokiraju „Gazelu“ obezbeđuje policija. I to na vrlo profesionalan način, o čemu je već pisao novinar nedeljnika „Vreme“ Davor Lukač.
Pokazivanje snage
Mirna i dostojanstvena blokada saobraćajne žile kucavice glavnog grada Srbije, zapravo, u ovom trenutku deluje kao demonstracija snage studenata. Mladi akademci su već nekoliko puta organizovali skupove koji se, već sada, mogu svrstati u istorijske – bilo da se radi o protestu na Slaviji, celodnevnoj blokadi Autokomande ili maršu ka Novom Sadu.
A u trenutku dok studenti blokiraju „Gazelu“, traje i blokada naplatne stanice „Niš-sever“ u Nišu. Ona će biti završena u 21 čas, a možda i kasnije – ako studentsko-građanski plenum tako odluči.
Istovremeno, štafeta iz Kragujevca koju ka Beogradu trčeći nosi petoro studenata približava se Beogradu. I ona bi, po planu, trebalo da ispred Hrama Svetog Save stigne oko 21 čas. Simbolično, ovim potezom će studenti iz Kragujevca svojim kolegama iz Beograda uručiti poziv na protest koji će se u prvoj prestonici Kneževine Srbije održati na Dan državnosti, 15. februara.
„Sretnimo se na Sretenje“, poručuju kragujevački studenti.
I u Novom Sadu, gradu u kom je 1. novembra u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici poginulo 15 ljudi, održane su višesatne blokade saobraćaja.
Tročasovna blokada raskrsnica Partizanske i Temerinske ulice, Iriškog puta i raskrsnice Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u praksi je značila da su blokirani svi važniji prilazi gradu.
Pobrojani protesti nekada su iziskivali sate i dane planiranja i najavljivanja. Danas, ipak, deluje da studenti mogu da najave protest dan unapred, a da će se građani u ogromnom broju odazvati. I sve to bez bilo kakvog većeg zamora.
Tome u prilog ide i podatak da su, prema evidenciji Arhiva javnih skupova, od 168 jedinica lokalne samouprave u Srbiji (bez Kosova), protesti povodom tragedije u Novom Sadu od 1. novembra protesti do sada održani u 163 grada i opštine.
Odnosno, u samo pet opština u Srbiji do sada nije bilo protesta.
Sa najavom novog protesta u Kragujevcu, situacija bi se mogla dodatno promeniti. Studenti iz Beograda i Niša već su najavili dva marša ka Kragujevcu, a nije isključeno da će se u narednim danima ovoj akciji pridružiti i drugi gradovi. Naposletku, više od dva meseca nakon što su studenti Fakulteta dramskih umetnosti pokrenuli talas protesta, oni su uveliko prevazišli podele na sever, jug, istok i zapad – studentska pobuna je probudila čitavu Srbiju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Položaj Srba na Kosovu, odnos vlasti prema njima, odnos naroda prema takvom životu oslikani su u pesmi „Tišina“ repera Londana Londaneze. On je za Radio Goraždevac rekao da odgovornost snosi vlast u Beogradu, ali da u pesmi govori i o odgovornosti naroda
“Dajte nam krov nad glavom bilo gde, ne mora ovde, stalno smo na vojnim rang listama, pa sa drugog mesta padamo na 25, sa petog na 11. Dokle?”, kažu vojni beskućnici, stanari bivše kasarne “Jakub Kuburović” koja je predata investitoru
Policajac zadužen za bezbednost na Železničkoj stanici Novi Sad pred tužiocem je rekao da su na dan pada nadstrešnice građani upozoravali da materijal oko nje otpada
Odlukom Katastra investitor Himmel je dobio većinsko pravo korišćenja na parceli Beograd bašte koju je Vlada Srbije proglasila za prostor od javnog interesa. Prošle nedelje su se pojavili geometri, a stanovnici Zvezdare su opet protestovali
Više od 500 studenata i maturanata iz Niša i Subotice maršira ka Beogradu na protest zakazan za 15. mart. Svakog dana prelaze desetine kilometara, a usput im podršku pružaju građani i učenici
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je studente i građane izazvao da mu 15. marta u Beogradu izađu na crtu - ako smeju. Odluka na Andrićevom vencu je pala: nema više foliranja da je režimska vrhuška tolerantna, počinje tvrda igra represije
Studenti „koji žele da uče“ zahtevom za smenom ministarke Slavice Đukić Dejanović zapravo ispunjavaju Vučićevu želu da malo kinji socijaliste. A Vlada je ionako cela pala
Ako je junaštvo učinak borbe sa strahom i prevazilaženja straha, ako se junaštvo događa kao svesni i promišljeni čin, onda su istinski junaci ove borbe protiv diktature nastavnici i srednjoškolski profesori
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!