Akvarijum u neposrednoj blizini Prirodnjačkog muzeja omogućiće posetiocima sagledavanje prirode kroz različite komplementarne pristupe, poručuju iz Prirodnjačkog muzeja
Upravni odbor Prirodnjačkog muzeja saopštio je da podržava inicijativu da muzej konačno dobije svoju zgradu na prostoru Parka prijateljstva na beogradskom Ušću, kao i izgradnju akvarijuma koja će, kako navode, omogućiti posetiocima sagledavanje prirode kroz različite komplementarne pristupe.
„Izgradnja nove zgrade Prirodnjačkog muzeja u Parku prijateljstva na Ušću, preko puta Velikog ratnog ostrva, označiće otvaranje novog poglavlja u trajnoj zaštiti i predstavljanju prirodnog nasleđa Srbije. Zaposleni u Muzeju su stručnjaci i naučnici koji su svoj profesionalni rad posvetili istraživanju i očuvanju prirode. Naučnici nisu pretnja prirodi, već njeni najposvećeniji čuvari – oni koji svojim delovanjem štite ono što drugi samo posmatraju“, naveli su u saopštenju, a prenela je agencija Beta.
Nova zgrada omogućiće da značajan deo prirodnjačkih muzejskih eksponata – od Pančićevih zbirki i najstarijih fosila, preko meteorita i minerala Trepče, do skeleta dinosaurusa i životinja ledenog doba – koji se danas čuvaju u depoima, postane dostupan javnosti, uz obezbeđivanje adekvatnih uslova za punu realizaciju naučne, edukativne i izložbene delatnosti Muzeja.
Kada je reč o Akvarijumu u neposrednoj blizini Prirodnjačkog muzeja, planirani prostorni i tematski odnos ove dve investicije omogućiće posetiocima sagledavanje prirode kroz različite komplementarne pristupe – kroz muzejske zbirke i interpretaciju prirodnog nasleđa u Muzeju, kao i kroz prikaz živih vodenih sistema u okviru posebnih stručnih standarda.
Foto: PromoAkvarijum u Beogradu
Slični modeli
Slični modeli komplementarnog predstavljanja prirode razvijeni su u brojnim međunarodnim centrima prirodnih nauka, gde prirodnjački muzeji i akvarijumi ili okeanarijumi funkcionišu u međusobnoj blizini ili u okviru šire naučno-edukativne ponude grada, kao što su Lisabon (Museu Nacional de História Natural i Oceanário de Lisboa), Osaka (National Museum of Nature and Science i Osaka Aquarium Kaiyukan) i Barselona (Museu de Ciències Naturals i L’Aquàrium), naveli su iz muzeja.
Smatraju da će ovakav pristup omogućiti posetiocima sagledavanje prirode kroz različite, ali povezane naučne perspektive. Prirodnjački muzej i Akvarijum imaće zajedničku ulaznicu, koja će omogućiti objedinjeno iskustvo upoznavanja prirode kroz različite vidove njenog predstavljanja.
Ovaj projekat predstavljaće investiciju u budućnost obrazovanja i nauke i jedinstvenu priliku da Beograd dobije savremeni centar za prirodne nauke, dostupan studentima biologije, geologije, veterinarstva i drugih srodnih disciplina – centar kakav do sada nisu imali, a koji je akademskoj i naučnoj zajednici preko potreban.
„Prirodnjački muzej, institucija sa tradicijom dužom od 130 godina, jedini je nacionalni muzej te vrste koji je i dalje u privremenom smeštaju, bez stalne izložbene postavke koja bi na jednom mestu predstavila vredne zbirke najznačajnijih srpskih i svetskih naučnika i istraživača poput Jovana Cvijića, Josifa Pančića, Mihaila Petrovića Alasa, Jovana Žujovića, Arčibalda Rajsa i drugih“, navedeno je u saopštenju Upravnog odbora Prirodnjačkog muzeja.
Protesti građana
Zborovi, aktivisti, građani i studenti od početka februara protestuju zbog najavljene izgradnje „Državnog akvarijuma“ smatrajući da će biti uništeno zelenilo u delu Parka Ušće kod nekadašnjeg hotela „Jugoslavija“ gde se sada grade poslovno-stambene kule.
Oni traže da se projekat obustavi i da se organizuje šira javna rasprava o njemu.
Tandem policije i batinaša operisao je već sredinom februara za vreme protesta lprotiv izgradnje akvarijuma.
Studenti su tada objavili fotografiju iz noćnog lova policije sa Ušća. Na njoj se videla grupa ljudi kako stoji u sredini, a oko nje je obruč napravila policija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vlast na mnoge načine pokušava da stane na put profesionalnim medijma pred opšte izbore u Srbiji. Kako bi kampanja izgledala da u tome i uspeju? Da li građani mogu da se oslone samo na društvene mreže?
Nakon uvođenja sistema EES, došlo je do velikih gužvi na granicama i aerodromima širom Evrope. Situacija se trenutno stabilizuje, ali stručnjaci upozoravaju da bi letnja sezona mogla doneti nove probleme
Na protestu vlasnika parcela u Ratini kod Kraljeva, koji traže naknadu štete zbog izgradnje Moravskog koridora, došlo je do incidenta kada je cisterna angažovane firme poprskala okupljene, pri čemu je jedna žena povređena i hospitalizovana
Mladi sa autizmom, po završetku škole, nemaju pravo na personalnog asistenta zbog bizarne formulacije u pravilniku. Tako ostaju izolovani u kući i bez društvenog života
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!