img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Solidarna kuhinja

„Ovde sam zato što sam gladna i zato što nemam”

29. октобар 2024, 06:56 Ivan Mitkovski
Foto: Vreme
Deljenje besplatnih obroka u organizaciji „Solidarne kuhinje"
Copied

Dok mnogi ljudi u Srbiji nemaju novca za redovne obroke, ogromna količina hrane se svakodnevno baca. Volonterske organizacije kao što je „Solidarna kuhinja" pomažu građanima da se prehrane, ali administrativne prepreke sprečavaju veće donacije hrane

Prema istraživanju Centra za unapređenje životne sredine u Srbiji se dnevno baci oko 2000 tona hrane, najviše hleb, meso i mleko. Najmanje voće i povrće. U analizi se navodi da se hrana uglavnom baca zato što se pokvari ili se zaboravi u frižideru i zamrzivaču.

Na drugoj strani, donira se 10 puta manje, što je nedovoljno za sve one kojima je potreban besplatan obrok.

Organizacija „Solidarna kuhinja” od aprila 2020. godine svake srede, subote i nedelje u 16 časova kod Vukovog spomenika deli besplatne obroke. Za preuzimanje hrane nije potreban nikakav dokument. Samo fizička prisutnost i poštovanje pravila: jedan obrok – jedna osoba.

Ljiljana Đorđević, koja za sebe kaže da je profesorka koja je došla iz Amerike, navodi da od avgusta dolazi na besplatan obrok.

„Ovde sam zato što sam gladna i zato što nemam. Dolazim ovde od letos. Nemam novca, opljačkali su me svi bližnji, i došla sam dovde”, kaže ona.

https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/10/VID_20241027_155251.mp4

Na pitanje da li joj je dovoljan ovaj obrok, Ljiljana kaže da nije, ali da ga deli na pola, pa joj praktično porcija dođe kao dva obroka.

Kombinuje hranu koju deli „Solidarna kuhinja“ sa onom koju dobija u narodnoj kuhinji na Karaburmi u organizaciji Verskog dobrotvornog starateljstva, humanitarne organizacije u okviru Srpske pravoslavne crkve, .

„U narodnoj kuhinji na Karaburmi hranu dele pet dana nedeljno, a ovde tri, pa kombinujem. Ovo što pojedem nije dovoljno, ali za više – nemam”, kaže ona.

Ne želi da se fotografiše, kao ni drugi prisutni. Horski odgovaraju da ne bi voleli da im slika izlazi „po novinama“.

„Nemoj da slikaš. Šta da slikaš, dok čekam na ulici hranu”, kaže jedan od građana koji stoji u redu za topli obrok.

Foto: Vreme
Deljenje besplatnih obroka
Foto: Vreme
Volonteri pripremaju porcije
Foto: Vreme
Početak deljenja obroka
Foto: Vreme
Pakovanje hrane
Foto: Vreme
Deljenje hrane
Foto: Vreme
Park kod Vukovog spomenika kao svojevrsna menza

 

„Odmah pojedem, gde da nosim, kad nemam kuću“

Pri kraju reda, koji počinje da se formira još u 15 sati, stoji penzioner Ljubiša.

Kaže da ne prima penziju, već crkavicu, oko 20.000 dinara, što mu nije dovoljno da preživi od prvog do prvog.

„Gladan sam, zato sam ovde. A dele svima, ne prave razliku. Ja sam pozadi, zato što se napred guraju, kao da će neko da im ukrade. A ja ovde dolazim oko pola godine i nikada se nije desilo da nema, da ne podele nekome ko se pojavi. Jedino ako trenutno nestane, sačeka se nova tura, pet do deset minuta”, kaže Ljubiša.

Kada je čuo da je na dnevnom meniju grašak, prokomentarisao je da odavno nisu pravili pasulj, jer grašak baš i ne voli, ali pošto nema ništa drugo – uzeće šta se nudi.

„Kao i većina, idem i u crkvenu kuhinju, ali je tamo drugačije. Ovde je sve bolje zapakovano, sve je higijenski, prskaju ti ruke nekim sredstvom, daju ti plastične kašike i viljuške”, kaže Ljubiša.

Na pitanje da li obrok koji ovde uzme pojede odmah ili tako zapakovan ponese kući, odgovara: „Ma odmah ga pojedem, gde da ga nosim, kad nemam kuću”!

I zaista, mnogi korisnici „Solidarne kuhinje” čim dobiju obrok odlaze do prve slobodne klupe u parku kod Vukovog spomenika, zvanično nazvanog Park Ćirila i Metodija, i jedu ono što je ponuđeno. Park se tada pretvara u menzu na otvorenom.

U nedelju 27. oktobra, na meniju je bio grašak, nekoliko kriški hleba, štrudla i limunada koja je deljena nedeleko od mesta na kome se dobijaju obroci.

Dvesta porcija, koliko je podeljeno, počelo je da se pravi od ranog jutra.

 

Foto: Vreme
Hlađenje porcija nakon dugotrajnog spremanja
Foto: Vreme
Vredni volonteri spremaju obroke
Foto: Vreme
Na meniju - grašak
Foto: Vreme
Pakovanje besplatnih obroka
Foto: Vreme
Hrana za sve koji ne mogu da je priušte

 

Kuvanje od osam, deljenje obroka od 16 časova

Hrana se sprema od osam ujutru, kaže volonterke „Solidarne kuhinje” Katarine Marinković.

Nakon toga kreće pakovanje. U ovom procesu učestvuje uigrana ekipa od desetak volontera, i veoma brzo se hrana iz velikih kazana u kojima se kuvao grašak našla u plastičnim činijama, zapakovana i spremna za deljenje korisnicima.

Nakon kratkog hlađenja, pakuje se i zajedno sa priborom, hemijskim sredstvima za dezinfekciju, limunadom i pakovanjem štrudli, vozi se na lokaciju kod Vuka gde je spremna druga ekipa volontera koja deli obroke.

Volonteri su veoma uigrani i lako rešavaju probleme sa onima koji prave „probleme”. Insistiraju na formiranju reda, kako se ne bi gubilo vreme i kako bi svi što brže došli do obroka.

Kada stigne hrana kreće guranje, ali volonteri ponavljaju da svi moraju da stanu u red i da se udalje. Korisnici se povlače unazad, i kreće podela hrane po ustaljenom sistemu.

Ispred građana na početku reda stoji volonter sa sredstvom za dezinfekciju, iza njega drugi koji deli pribor, obrok se preuzima na malom stolu. Tako je za  pola sata podeljeno je 200 obroka. Bilo je i onih koji su zakasnili, ali nisu ostali bez porcije.

https://vreme.com/wp-content/uploads/2024/10/VID_20241027_160426.mp4

Zašto se toliko baca hrana koja je drugima neophodna?

Glavni problem kod rešavanja paradoksa da se u u Srbiji godišnje baci između 770.000 i 900.000 tona hrane, dok na drugoj strani postoji veliki broj građana koji ne može da priušti sebi obrok, je porez na doniranu hranu, pa se svi oni koji imaju višak hrane odlučuju da sve ono što im pretekne presele na otpad, pre nego da je – poklone.

Kako je „Vreme” već pisalo, ekonomska računica, na osnovu analize iz 2020. godine, pokazuje da bi se smanjenjem PDV-a prihod u državnoj kasi smanjio za oko 25 miliona dinara, ali bi se na taj način povećala vrednost donirane hrane za oko 160 miliona dinara.

Rad kuhinje finansira se isključivo donacijama pojedinaca

U „Solidarnoj kuhinji”, objašnjavaju da se hrana koju dele finansira isključivo putem donacija pojedinaca, da ne sarađuju sa državnim institucijama, ne apliciraju za projekte, niti uzimaju novac od korporacija.

„Na mesečnom nivou za spremanje obroka je potrebno oko 3000 evra, a ponekad i malo više – jer neretko organizujemo akciju kada zajedno sa ljudima koji dolaze na punkt ‘Solidarne kuhinje’ kuvamo hranu i družimo se. Povremeno delimo i higijenske pakete. Skoro je bio požar na Bežanijskoj kosi, pa smo pomogli pogođenim porodicama, tako da se desi da nekad imamo više izdataka“, ističe Katarina Marinković.

Pošto svi u organizaciji rade na dobrovoljnoj osnovi, pa doprinose u odnosu na to koliko vremena mogu da izdvoje, imaju veliki broj aktivista, a obaveze su podeljene u radne grupe, pri čemu je bitno da organizaciona struktura ne zavisi od pojedinaca, već da rad bude dobro raspodeljen.

„Bitno nam je da svako može da učestvuje onoliko koliko je u mogućnosti. Tako postoje oni koji jednom u dva ili tri meseca kuvaju, a ima i onih koji to rade češće. Takav je odnos i prema donacijama, pošto ne zavisimo od velikih donatora, već šire mreže solidarnosti“, zaključuje Marinković.

Planiraju da nastave sa radom i u narednom periodu, a održava ih solidarnost, zbog čega njihov slogan glasi „Solidarnost a ne milostinja“.

Tagovi:

Bacanje hrane Doniranje hrane Hrana siromaštvo u Srbiji Solidarna kuhinja Vukov spomenik
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
stanovi

Građevinarstvo

30.мај 2025. K. S.

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Kako klimatske promene utiču na topljenje glečera

Klimatske promene

30.мај 2025. Katarina Šanc / DW

Kataklizma zbog topljenja glečera: Planine se obrušavaju, mora se dižu

Prema navodima naučnika, švajcarski glečeri su između 2022. i 2023. izgubili leda koliko od 1960. do 1990. godine. Glečeri i ledeni štitovi čuvaju oko 70 odsto svetskih zaliha slatke vode, a prema podacima naučnika, dve milijarde ljudi širom sveta zavise od vode iz glečera za svoje osnovne svakodnevne potrebe

REM

REM

30.мај 2025. K. S.

Građanske inicijative: Izbor za Savet REM-a još gori nego prošli put

Izbor za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) upao je u novu fazu. Skupštinski Odbor za kulturu i medije o njima raspravlja u petak (30. maj), a Građanske inicijative među predlagačima i kandidatima našle su brojne neregularnosti

Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure