img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Migracije

Novi talas iseljavanja: Hoće li svi otići sa Kosova?

12. januar 2024, 16:14 N.R./Tanjug, Beta, DW
Foto: Tanjug/Sava Radovanović
Copied

Većina državljana Kosova živi – u inostranstvu. Sada u jednoj anketi 28 odsto preostalih kaže da ima nameru hitno da se iseli, pošto je na snagu stupila vizna liberalizacija

Čak 28 odsto stanovnika Kosova kaže da namerava da se iseli u Šengenski prostor u prvom tromesečju ove godine, naveo je prištinski Institut za napredne studije, a prenosi Tanjug.

Ekonomski razlozi su osnovni uzrok odluke da se ode, a željene destinacije su, očekivano, zemlje nemačkog govornog područja gde je brojna kosovska dijaspora.

Tako preko sedamdeset odsto onih koji bi da odu kao cilj navode Nemačku, a sledi Švajcarska sa blizu dvanaest odsto i Austrija sa preko pet odsto.

Lakše otići i raditi na crno

Ako bi se ove prognoze ostvarile, potvrdile bi se bojazni nekih zemalja EU koje su godinama osporavale viznu liberalizaciju za imaoce kosovskog pasoša.

Od početka godine, konačno, građani Kosova mogu putovati u Šengenski prostor bez viza, ali samo turistički.

Time su Srbi sa Kosova, koji još imaju pasoš koji izdaje Koordinaciona uprava, ostali jedini građani Evrope bez slobode putovanja.

Od stupanja odluke o viznoj liberalizaciji 1. januara, na prištinskom aerodromu prodato je 83.000 povratnih karata, saopštila je portparolka aerodroma.

I Srbiju i druge balkanske zemlje je, nakon vizne liberalizacije, sustigao fenomen da mnogi građani odlaze „turistički“, ali ostaju da rade na crno ili pak traže azil.

Lirim Krasnići iz NVO Germin, koja brine o albanskoj dijaspori širom sveta, vidi ovo kao rizik: „Mislim da će biti slučajeva u kojima će biti zloupotrebljena vizna liberalizacija. Kosovari imaju mnogo rođaka koji žive u Evropi. Mnogi će razmišljati o zapošljavanju na crno“, rekao je on za Dojče vele.

Na Kosovu ni milion ljudi

Kosovo je, prema crnom trendu iseljavanja, bez premca u regionu. Tako recimo, prema zvaničnim podacima, u Nemačkoj legalno živi oko 250.000 državljana Srbije – i isto toliko državljana Kosova, koje ima oko pet puta manje stanovnika.

Kako je preneo kosovski MUP prošle godine, procenjeno je da zaključno sa 2022. godinom u inostranstvu živi 950.000 građana Kosova, što je – većina od 54 odsto građana.

Istraživač Instituta za napredne studije Blendi Hasaj naveo je da je od 2012. do 2022. godine sa Kosovo otišlo 338.000 građana ili 18,8 odsto stanovništva, prenosi Beta.

Kako taj institut dalje navodi, sektori koji će biti najviše pogođeni odlaskom radnika su građevinarstvo, ugostiteljstvo, trgovina i proizvodnja

Portparolka opozicionog Demokratskog saveza Kosova (DSK) Sibelj Haljimi ocenila je da vladajuće Samoopredeljenje Aljbina Kurtija troši svu svoju energiju kako bi preuzelo zasluge za viznu liberalizaciju, a da ne postoji strategija kako da se spreči iseljavanje građana.

Iako se obično navodi da Kosovo broji oko 1,8 miliona stanovnika, prema svim podacima, onde ne živi više od milion ljudi. Uz tendenciju da ih bude još manje.

Tagovi:

EU Kosovo Šengen vizna liberalizacija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Hronika

26.oktobar 2025. I.M.

Tragedija na Novom Beogradu: Porodica stradala u sudaru sa „audijem“

U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila oko 00.45 na Novom Beogradu poginuli su otac, majka i njihovo desetogodišnje dete. Svedoci navode da je vozač „audija“ prošao kroz crveno svetlo i velikom brzinom udario u njihov automobil

Palata Albanija

Nekretnine

25.oktobar 2025. K. S.

Prodaje se deo Palate Albanija: Cena kvadrata kao na Banovom brdu

Prodaje se deo zgrade Palate Albanija u centru Beograda, a sedam spratova prvog oblakodera prestonice oglašeno je po ceni od 10 miliona evra, odnosno oko 3.000 evra po kvadratu

Zborovi

25.oktobar 2025. K. S.

Na rubu građanskih protesta: Delovanje zbora kvir zajednice

Po ugledu na studentski pokret i građanske zborove, nedavno je formiran i zbor kvir zajednice. Koji je značaj ovakvog zbora

Navijači na utakmici Partizana i Pariza

Košarka

25.oktobar 2025. Nemanja Rujević

„Idite u Ćacilend“: Kako su grobari ustali protiv 120 lojalista

Mučna utakmica Partizana na kojoj su lojalisti tukli navijače zbog podrške studentima, a onda čuli šta narod misli o tome

Sajam knjiga

24.oktobar 2025. N. M.

Sajam knjiga otišao korak dalje: 1. novembra nudi besplatan ulaz i igricu

Iako je Sajam knjiga odbio da 1. novembra zatvori vrata u sećanje na žrtve pada nadstrešnice, organizatori su osmislili neadekvatan način da se sete godišnjice - porodicama nastradalih nude deo od karata

Komentar
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Doček studenata u Kosjeriću

Pregled nedelje

Nećete pobediti decu pobune

Umesto da se distancira od studenata iz Novog Pazara, narod je duboko postiđen beščašćem policije koju plaća, ogorčen nepravdom i sada samo gleda kako da im pomogne na maršu do Novog Sada

Filip Švarm
Vatrogasci gase požar u šatorima u Ćacilendu nakon pucnjave u kojoj je napadač V. A. ranio jednog čoveka

Komentar

Ko je nahuškao V. A. da puca u Ćacilendu?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić kaže da su za pucnjavu u Ćacilendu krivi „blokaderi“, opozicija, mediji. Ali, samo u žabokrečini koju je on stvorio društvene patologije mogu da postanu prvoklasna politika

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure