img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prosveta

Nova ekonomija: Srbiji nedostaje 80.000 nastavnika, a otpuštaju se politički nepodobni

09. septembar 2025, 11:56 M.L.J.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Copied

Država je otpustila na stotine nastavnika u zemlji, iako su oni deficitarno zanimanje

U Srbiji se poslednjih meseci prosvetni radnici suočavaju sa otkazima, neprodužavanjem ugovora i pritiscima. Pored njih i direktori škola su se suočavali sa pritiscima i uslovljavani da dostavljaju spiskove Ministarstvu prosvete koji nastavnici vrše obustavu rada i kada, piše Katarina Pantelić za „Novu ekonomiju“.

Otpuštena nastavnica za „Vreme“: „Direktorka bi me sačuvala, iz opštine insistirali na otkazu“

Borbu prosvetnih radnika i otkaze javnost povezuje sa podrškom studentima i srednjoškolcima u Srbiji koji su već 10 meseci na ulicama tražeći odgovornost za pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu usled čega je 16 ljudi i dece izgubilo život.

Međutim, njihova borba je počela daleko pre tragedije, kada su pružili podršku koleginici iz Trstenika, kada su pored toga počeli da ukazuju na uslove rada, nezaštićenost, nipodaštavanje profesije i administrativne probleme.

Mirjana Krivokapić, članica Izvršnog odbora Foruma beogradskih osnovnih škola, smatra da je deljenje otkaza i neprodužavanje ugovora direktno povezano sa štrajkom prosvetara.

„Ta obustava rada je bila organizovana na republičkom nivou i nijedna škola nije imala mogućnost da individualno organizuje obustavu rada koja će se odnositi na tu školu. Ona je bila organizovana od strane četiri reprezentativna sindikata gde su se svi drugi sindikati uključivali po svojoj volji kao podrška. Nažalost taj čin je politizovan, a mi smo sada na rubu srama jer smo želeli da iskažemo mišljenje da nama u prosveti nije dobro, da naš status u prosveti nije zadovoljavajuć, a na kraju se ispostavilo i da smo i stranački i politički angažovani. Svakakve etikete smo dobijali redom. To je ono što nas boli“, rekla je ona u razgovoru za Novu ekonomiju.

Na nastavnike i zaposlene se i dalje vrše pritisci, tvrdi ona, a prosvetni radnici se od strane direktora „vrbuju“ da se ne pridružuju sindikatima.

„Mi smo krenuli sa podrškom koleginici u Trsteniku, ranije smo krenuli sa ukazivanjem na probleme, a nadstrešnica i protesti su se desili mnogo kasnije. Naši uslovi su bili prioritet jer smo mi bili nezaštićeni od roditelja, uprave. Treba zaustaviti atak na našu profesiju“, kaže Krivokapić.

Iako je u toku trend otpuštanja prosvetnih radnika, zvanični podaci Ministarstva prosvete govore o tome da je prosvetnih radnika zapravo jako malo i da u školama nedostaje više hiljada njih.

Na sajtu Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije nalazi se odeljak koji se odnosi na slobodna radna mesta u školama širom Srbije. Tako je zaključno sa prvom nedeljom septembra u školama nedostajalo ukupno 79.745 prosvetnih radnika u koje spadaju nastavnici predmetne nastave, pomoćni nastavnici, nastavnici praktične nastave, razredne nastave, defektolozi, nastavnici u kombinovanom odeljenju…

Tehnološki viškovi

Na sajtu se nalazi i ažurna lista tehnoloških viškova. Pa je tako 1.785 nastavnika u školama u Srbiji proglašeno kao tehnološki višak.

Kao dodatno objašnjenje šta tačno predstavljaju liste, navodi se da liste služe kako bi direktori škola u kojima se otvori mesto, znali da postoje raspoloživi kadrovi, ali i pojedincima i sindikatima kako bi imali osnov da provere da li su njihova prava ispoštovana. Ove liste sastavljene su, kako se navodi, po posebnom kolektivnom ugovoru dogovorenom sa sindikatima kada potreba za radom nekog zaposlenog prestane u nekoj školi on ima prednost prilikom popunjavanja novootvorenih mesta u drugim školama.

Mirjana Krivokapić kaže da su podaci i trenutna situacija zapravo paradoks. S jedne strane otpuštanje radnika, a s druge manjak njih 80.000.

„Postoji velika verovatnoća da se ljudi ciljano postavljaju na ta mesta. Da su to ljudi koji ciljano idu u neke škole umesto određenih nastavnika“, rekla je ona.

Krivokapić je podsetila i na činjenicu da sindikat ima pravo na uvid u liste slobodnih radnih mesta i liste zaposlenih za čijim je radom u potpunosti ili delimično prestala potreba, a to su tehnološki viškovi.

„Čak i na primeru male škole možete videti jedan veliki sistemski problem. Ne zapošljavaju se stručni ljudi. Ne možete danas videti da nastavnika matematike zameni matematičar, a možete videti da istog matematičara nema na zameni. Ovo je čista politička akcija progona, ali to ne možemo dokazati. Žao mi je što se to lomi na prosvetarima koji i ne misle o politici, već o statusu, deci, situacijama u školi. Posle svega nas ova situacija još više boli jer nam se lepe etikete koje ne stoje i koje mi sigurno nećemo podržati. Naša borba će da se nastavi, mi ćemo naći način da se ne lomi sve ovo preko dece, jer smo i prošlu školsku godinu završili samo zbog toga da deci ne uskratimo pravo na školovanje da im obezbedimo ono što im po zakonu pripada, jer mi smo tu za njih“, kaže Krivokapić.

Podseća da su sindikati tražili od Ministarstva prosvete povratnu informaciju i razgovor o trenutnom stanju u prosveti ali da ga nikada nisu dobili.

Pravo na pokretanje tužbe i nakon neproduženja ugovora

Ukoliko se prosvetnom radniku ne produži ugovor na određeno vreme, a razlog za neproduženje ugovora je politička pripadnost, sindikalni rad ili lični stav, radnik ima pravo da pokrene tužbu protiv poslodavca, upozoravaju četiri organizacije u Srbiji koje se bave radnim pravima.

Centar za politike emancipacije, Inicijativa za ekonomska i socijalna prava „A11“, Centar za dostojanstven rad i Udruženje za radna prava žena „Roza“ naveli su u zajedničkom saopštenju na koje sve načine se prosvetni radnici mogu zaštititi u ovoj situaciji.

Naime, ukoliko postoji indicija da ugovori prosvetnih radnika nisu produženi, ne zato što više nema potrebe za kadrovima istog profila, već zbog ličnog stava zaposlenog, radnici pored tužbe mogu prijaviti ovaj slučaj Inspektoratu za rad i prosvetnoj inspekciji, ali i podneti pritužbu Povereniku za zaštitu ravnopravnosti.

Kako navode organizacije, inspektor rada je zakonom ovlašćen i dužan da reaguje kada postoji diskriminacija. Ako to ne učini, i sam može snositi odgovornost jer je nepostupanje službenog lica (kada je dužno da postupi) krivično delo.

„Ova praksa nije samo radno-pravni problem, ona može predstavljati i krivično delo: povreda ravnopravnosti (čl. 128 KZ), ako se ugovori ne produžavaju zbog različitih ubeđenja zaposlenog, jer se nikome ne može uskratiti Ustavom zagarantovano pravo na rad zbog različitog ubeđenja, pa bi se krivična prijava mogla podneti i protiv direktora škole i inspektora rada ako ne reaguju po prijavi“, navode iz organizacija.

Kako dodaju, upravo ugovori na određeno vreme jesu mehanizam pritiska na zaposlene. Ogroman broj zaposlenih u prosveti u Srbiji radi na ugovorima o radu na određeno vreme, iako predaju predmete koji postoje svake godine i obavljaju poslove stalnog karaktera. Evropski sud pravde više puta je presudio da se zloupotrebom uzastopnih ugovora na određeno vreme krši pravo radnika i radnica i da su oni u suštini stalno zaposleni.

„Godine fleksibilizacije radnog prava i stalno nametano ograničavanje zapošljavanja u javnom sektoru, naročito po nalogu međunarodnih finansijskih institucija poput MMF-a, dovele su do sistematske nesigurnosti u kojoj se danas nalaze prosvetni radnici i radnice. Privremeni ugovori su postali mehanizam kojim se ljudi drže u stalnom strahu i zavisnosti, lišeni stabilnosti i dostojanstva“, zaključuju.

Tagovi:

Prosveta Nastavnici Obrazovni sistem Otkazi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Univerziteti

20.april 2026. B. B.

Prestižni evropski univerziteti: Pretnje akademskoj slobodi u Srbiji

„Kada se preti akademskoj slobodi u jednoj zemlji, podriva se integritet evropske akademske zajednice u celini“, naglašavaju rektori prestižnih evropskih univerziteta

Mediji

20.april 2026. B. B.

Novi direktor N1 još nije razgovarao sa sindikatom

Sindikat „Nezavisnost“ u N1 i Forbes Srbija tražio je hitan sastanak zbog promena koje su izazvale značajnu zabrinutost među zaposlenima

Uticaj sukoba na cenu nafte

Akcize

20.april 2026. N. M.

Snižene akcize na gorivo državu mesečno koštaju preko 30 miliona evra

Početkom februara ove godine, Vlada je povećala akcize na gorivo, krajem marta one su ipak smanjene, a upravo zbog toga državna kasa lakša je za preko 30 miliona evra svakog meseca

Palata pravde

Pravosuđe

20.april 2026. B. B.

Sudije traže smenu rukovodstva Društva sudija Srbije

Više od 50 članova Društva sudija Srbije traži sazivanje vanredne skupštine Društva na kojoj bi se raspravljalo o poverenju rukovodstvu

Baština

19.april 2026. S. Ć.

U Istorijskom arhivu Beograda više nema prostora za arhivsku gradu

Istorijski arhiv Beograda više ne može da prima arhivsku građu iako ga na to obavezuje zakon, zato što nema prostora za čuvanje

Komentar

Pregled nedelje

Šta je osvetlio plamen Jaćimovićevog autobusa

Kako se na vatri podmetnute paljevine ocrtala mafijaška priroda vlasti? I zbog čega ne prestaje režimska odmazda nad Milomirom Jaćimovićem

Filip Švarm
Peter Mađar, lider opozicione Tise, obraća se svojim glasačima u tamnom manitilu sa tamnom kravatom i belom košuljom

Komentar

Kako je Peter Mađar pobedio Viktora Orbana

Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure