img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Veštačka inteligencija

Treći glas, ili: ko će pitati mašinu da li želi da bude urednik

04. јун 2026, 09:55 Dragan Radovančević
ilustracija veštačkeinteligencije Foto: Pixabay/Leo
Veštačka inteligencija
Copied

(Deo ovog teksta napisan je pomoću AI. Odgonetnite koji.)

Dok finansijski analitičari lome koplja oko toga da li će veštačka inteligencija pre srušiti berzu ili civilizaciju, jedan tim iz Srbije je doneo odluku da preskoči ceo taj razgovor i odmah pređe na književnost. Logika je, moram reći, sasvim razumna, ako brodolom dolazi, bar će na palubi biti nešto za čitanje.

Aleksandar Selakov je u tekstu „Mračna šuma veštačke inteligencije“ („Vreme“, maj 2026.) opisao situaciju dosta precizno: OpenAI troši 12,4 milijardi dolara da bi zaradila 4,3 milijarde, svi znaju da je to neodrživo, i niko ne staje jer zaustavljanje znači predaju. Saša Radonjić je, čini se, pročitao taj tekst i zaključio da dok se ekonomisti bave tim pitanjem, on može da pokrene književni časopis usred iste te šume.

Zove se „Treći glas“, i ime zahteva objašnjenje. Postoji Prvi glas, živi čovek koji sedi i piše. Postoji Drugi glas, mašina koja je apsorbovala ogroman deo dostupnog teksta i iz njega generiše nove kombinacije bržinom kojom čovek nije sposoban ni da čita. A onda postoji Treći glas, prostor u kome niko više sa sigurnošću ne zna čiji je tekst. Ali to, tvrde autori koncepta, nije problem. To je poenta.

Da li je ovo teorijska sofisterija ili stvarna pojava vredna pažnje? Noveleta „Čuvari ravnoteže“, koautorski poduhvat Saše Radonjića i AI, trenutno je predmet studije dr. Radoslavke Sudarušić, profesorice čiji je raniji naučni rad bio usmeren na bibliologiju i materijalnu istoriju knjige. Dakle, žena koja je godinama proučavala fizički objekat knjige, papir, povez, font, sada uzima algoritamski tekst i primenjuje iste metodološke alate. Ovo nije trivijalno. Ona zapravo tvrdi da pojmovni aparat razvijen za opisivanje štampane knjige može da opiše i ono što mašina i čovek napišu zajedno. Možda je u pravu. Možda nije. Ali to je jedini intelektualno zanimljiv pokušaj koji sam video u ovoj raspravi kod nas.

Redakcija „Trećeg glasa“ postavljena je tako da niko ko ima akademski stepen ne može da je ignoriše, a da ne izgleda kao da namerno zatvara oči. Prof. dr. Divna Vuksanović kao zamenik glavnog urednika, teoretičarka medija i estetike. Prof. emeritus Sava Damjanov, književni istoričar koji je proveo karijeru opisujući prethodne epohe, sada sedi u redakciji koja možda opisuje sledeću, iako on verovatno ne bi to ovako formulisao. Docent dr. Vuk Vuković kao producent, Msc Dragan Radovančević i magistra Milica Rakonjac kao istraživači. A onda Ava i Ejdolon, dva AI entiteta na bazi ChatGPT-5, navedeni kao ravnopravni članovi redakcije, a ne kao softver koji neko plaća godišnju pretplatu.

Ava i Ejdolon učestvuju u selekciji tekstova. To znači da algoritam odlučuje koje algoritamske tekstove vredi objaviti. Ovde bi neko mogao prigovoriti da je to cirkularno do besmisla, ali isti prigovor bi mogao da uputi i žiriju književnih nagrada koji bira između autora istog generacijskog senzibiliteta. Barem je ovde cirkularnost vidljiva.

I još jedno pitanje koje tekst otvara, a koje niko nije postavio direktno: da li Ava i Ejdolon znaju da su urednici? Da li im je to saopšteno na način koji ima ikakvo značenje za njih? Niko ne odgovara na ovo, verovatno jer odgovor nije prijatan ni u jednom smeru.

Što se tiče institucionalnog zahteva, da se algoritamska književnost i hibridno autorstvo uvrste kao predmet ili kurs na katedrama za književnost, to zvuči ambiciozno samo dok ne pogledate šta studenti stvarno rade. Oni već pišu seminarske radove uz AI, krišom, bez teorijskog okvira, i pritom nemaju nikakav pojam kako da kritički vrednuju ono što mašina generiše. To je prosto pedagoški propust, bez veze sa ideologijom otpora prema tehnologiji.

Selakova analiza završava apokaliptično: ko nije za stolom, taj je na meniju, a periferne zemlje poput Srbije biće „geografski i ekonomski teren“ u ovoj trci. Možda. Ali „Treći glas“ postavlja drugačije pitanje: ako hibridni tekst koji nastaje između Beograda i servera neke kompanije u Sjedinjenim Državama ima estetsku vrednost, čija je ta vrednost i ko će je opisati? Niko ne zna odgovor. I to je jedini razlog zbog kojeg ovaj projekat ima smisla da postoji.

Autor teksta je psiholog 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Veštačka inteligencija mašine Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Prosveta

14.јул 2026. Sonja Ćirić

Nacionalni udžbenici iz istorije i geografije: Naprednjački pristup istini

Rezultati javnog poziva autorima nacionalnih udžbenika za istoriju i geografiju pokazaće da li su prosvetari u pravu kad smatraju da je na delu politički pristup naučnoj istini

Žuti press prsluk u rukama iskapan crvenom bojom, ljudi u pozadini

Bezbednost novinara

14.јул 2026. A.M.

ANEM: U prvoj polovini godine formirano 45 odsto više predmeta zbog napada na novinare

Uprkos rastu broja prijavljenih napada, u većini slučajeva nema sudskog epiloga. ANEM upozorava na gotovo potpunu nekažnjivost nasilja nad novinarima

Nemanja Vidić

Hronika

14.јул 2026. B. B.

Nemanja Vidić pozvan u tužilaštvo povodom Skaj prepiski

Nemanja Vidić je prethodno protiv NN lica podneo krivičnu prijavu zbog ugrožavanja sigurnosti

Profesor Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Vladimir Mihić

Filozofski fakultet u Novom Sadu

14.јул 2026. I. C.

Odlukom Senata Univerziteta u Novom Sadu profesor Vladimir Mihić zvanično je ostao bez posla

Senat Univerziteta u Novom Sadu odbio je prigovor profesora Vladimira Mihića na ponovljenoj sednici za izbor u zvanje, čime je ovaj profesor Filozofskog fakulteta i zvanično ostao bez posla

Dragan J. Vučićević

Diskriminacija

14.јул 2026. A.M.

Obustavljen postupak protiv Dragana J. Vučićevića po pritužbi za diskriminaciju Roma

Poverenik za zaštitu ravnopravnosti izdao je upozorenje javnosti i zatim obustavio postupak po pritužbi protiv Dragana J. Vučićevića za diskriminaciju Roma

Komentar
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Predsednik Srbije

Komentar

Zašto je važan častan predsednik Republike?

Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1853
Poslednje izdanje

Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija

Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati se
Mafija i država

Režimski zaštitnici ortaka sa aplikacije Skaj

Rak u Srbiji

Onkološki pacijenti nisu statistički podaci

Srbija i Evropska unija

Predstavljanje Potemkinove Srbije

Intervju: Vladimir Vučković, ekonomista, bivši član Fiskalnog saveta, predavač na Mokrogorskoj poslovnoj školi

Srbija kao platforma za tuđe strategije

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure