
Intervju: Sanja Ćopić
Dve godine od „Ribnikara“: Ovakve tragedije se ne smeju ponoviti
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Oko 90 odsto dece i mladih tokom poslednjih godinu dana je putem medija bilo u dodiru s govorom mržnje, fizičkim nasiljem, eksplicitnim seksualnim i pornografskim sadržajima, zatim opasnim ponašanjem i zastrašujućim scenama i iskustvima sa štetnim supstancama, pokuzuje istraživanje
Nakon tragičnih dešavanja u maju 2023. godine pokrenule su se debate o zaštiti mentalnog zdravlja dece i mladih ugroženih nasiljem na društvenim mrežama, ali i zbog neodgovornog i senzacionalističkog izveštavanja medija.
Deca agresivna i anksiozna
Prema podacima Centra za prava deteta medijski neprofesionalizam utiče na porast agresivnog ili anksioznoznog ponašanja kod dece, niži nivo empatije i podstiče osećaj nesigurnosti i bespomoćnosti.
Rezultati istraživanja koje je sproveo Užički centar za prava deteta o izloženosti dece štetnim sadržajima i lažnim vestima u medijima (što uključuje i nasilje na internetu) pokazuju da se 96 odsto dece i mladih iz uzorka, prema sopstvenim izjavama, susrelo u medijima sa sadržajem koji ih je uznemirio, uplašio, naljutio ili izazvao neku negativnu emociju; trećina ovakav sadržaj vidi svakodnevno, a četvrtina barem jednom nedeljno.
Većina dece i mladih, oko 90 odsto, tokom poslednjih godinu dana, preko medija je bila u dodiru s govorom mržnje, fizičkim nasiljem, eksplicitnim seksualnim i pornografskim sadržajima, zatim opasnim ponašanjem i zastrašujućim scenama i iskustvima sa štetnim supstancama.
Nedovoljno institucionalne saradnje
Posebno je zabrinjavajući podatak da u rešavanju problema nasilja nad decom institucije ne sarđuju u dovoljnoj meri.
Propusti u usvajanju Nacrta Zakona o pravima deteta i Zaštitniku prava deteta, kao i nedostatak Nacionalnog plana akcije za decu od 2015. godine, dodatno otežavaju ostvarivanje prava deteta u oblastima obrazovanja, zdravstva, pravosuđa i socijalne zaštite, navodi se u saopštenju CPD-a.
Deca koja su žrtve i svedoci krivičnih dela često nailaze na teškoće u dobijanju potrebne podrške, izložena su sugestivnim pitanjima i suočavaju se sa ograničenim resursima.
Na primer, deca u sukobu sa zakonom imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, dok to nije uvek slučaj za decu žrtve i svedoke krivičnih dela.
Iako je Srbija donela niz strateških akata u oblasti zaštite dece od nasilja, potrebno je dodatno ulaganje napora kako bi se efikasno adresirala ova ozbiljna pitanja.
„Program druge komemoracije 3. maja osmišljen je kroz dve celine – jednu posvećenu sećanju, drugu društvenoj odgovornosti“
Deo građana Srbije okupio se ispred Skupštine gde se već danima nalaze postavljeni šatori. Na pitanje reporterke „Vremena“ zašto su se danas okupili, nisu želeli da odgovore
Na sastanku evropske komesarke za proširenje Marte Kos sa predsravnicima Univerziteta u Beogradu razgovaralo se o progonu i targetiranju akademske zajednice, kao i o potrebi pokretanja širokog društvenog dijaloga
Van Beograda i Novog Sada, u Srbiji su plate najbolje onde gde se rudari i truje vazduh. Recimo u Boru
Kamioni koji svakodnevno dovoze otpad na deponiju Vinča prolaze kroz centar grada, što je neodrživo i sa ekonomskog i sa ekološkog aspekta. Brodovi bi bili pravo rešenje – predlaže organizacija Beograd u pokretu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve