img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dečji brakovi

Još im je vreme za bezbrižnu igru, a one se udaju i rađaju decu

27. april 2024, 10:52 Maja Radu/DW
Foto: FoNet
Ilustracija
Copied

Studija Romske ženske mreže pokazuje da postoji više faktora koji doprinose ranim dečijim brakovima u Srbiji: zatvorenost zajednice, ekonomska nestabilnost, siromaštvo. Jedan od ključnih faktora je svakako nedostatak pristupa obrazovanju

Svetlana Arva ima 46 godina i živi u Doroslovu, malom mestu kraj Sombora. Udala se sa sedamnaest, piše Dojče Vele (DW).

„U naselju gde žive samo Romi, kad se maloletna drugarica uda, pokrenu se i ostale devojčice. Po uzoru na druge – tako sam se i ja udala“, priča Svetlana.

Obično su, kaže, roditelji podržavali rane brakove. „Pre je bilo tako. A moji roditelji su poštovali moju volju.“

Uticaj okruženja

„Rani brakovi imaju svoje korene u tradicionalnim i patrijarhalnim društvenim vrednostima romske zajednice“, kaže za DW Tanja Grgić, koordinatorka Romske ženske mreže iz Srbije.

„Uticajem primera starije generacije, majki, baka, tetaka i drugih, veliki broj romskih devojaka i devojčica učene su da je optimalna dob za zasnivanje braka u velikom broju slučajeva niža u odnosu na opštu populaciju. Patrijarhalna zatvorenost zajednice stvara okruženje u kojem su tradicionalne rodne uloge često definisane ograničavanjem slobode izbora, posebno za devojčice“, kaže koordinatorka Romske ženske mreže.

„Još im je vreme da se igraju, a ulaze u brak“

Ta organizacija nedavno je objavila studiju pod nazivom „Analize slučaja: Primeri dobre prakse u borbi protiv dečijih brakova – devojke koje se nisu udale pre 18 godine“

U njoj su, između ostalog, objavljene i izjave žena s kojima je razgovarano na temu maloletnički brak. Evo nekih od njih:

„Često sam se pitala šta od detinjstva imaju devojčice koje rano postaju majke, još im je vreme da se igraju, a one ulaze u ozbiljnu igru zvanu brak. Uopšte nisu svesne u kakve se teškoće upuštaju.“

„Srećna sam zato što volim neizmerno svoju decu, takođe i muža, ali kad sam se udala, moj život se drastično promenio. Kada bih vratila vreme, nikada se ne bih tako brzo udala.“

„Svaka devojka po mom mišljenu je priča za sebe. Nikoga ne treba osuđivati. Nisam pristalica rane udaje, ali, nažalost, životne situacije devojaka su veoma različite.“

„Devojke treba prvo da budu sposobne i psihički i fizički da bi stupile u brak. Zato treba da budu punoletne, da završe svoje škole. Zato što su tek tada zrele i odgovorne, i drugačije gledaju na život nego kada su mlađe.“

Obrazovanje je ključni faktor

Studija Romske ženske mreže pokazuje da postoji više faktora koji doprinose ranim dečijim brakovima, među kojima su zatvorenost zajednice, ekonomska nestabilnost i siromaštvo. Pored toga, jedan od ključnih faktora je i nedostatak pristupa obrazovanju.

„To ograničava mogućnosti deci, a posebno devojčicama, da steknu znanje i veštine koje bi im omogućile nezavisnost i samostalnost“, kaže koordinatorka Romske ženske mreže Tanja Grgić.

Da je važno obrazovanje, svesna je i Svetlana Arva iz Doroslova. Ona je završila osnovnu školu, a danas je majka četvoro dece. Ima tri sina i ćerku. Dvojica sinova su takođe maloletni stupili u brak, a najmlađi koji ima 22 godine još nije. Osamnaestogodišnja ćerka Kristina maturantkinja je srednje škole.

„Nadam se da će je prihvatiti“

„Način na koji podržavam najmlađu ćerku Kristinu je kroz razgovor i motivaciju za lepšim životom. Jer, ako se obrazuje, lakše će se zaposliti“, kaže Svetlana. Svesna je, dodaje, da su Romi na marginama društva. „Nadam se da će je prihvatiti bez obzira na nacionalnost. A Kristina ima želju da upiše fakultet“, kaže Svetlana Arva.

Njena ćerka Kristina Kalanjoš završava srednju tehničku školu u Somboru i kaže: „Prevremeni brakovi su ozbiljan problem, jer dete nije sposobno da samostalno brine o sebi, a ne još da brine o drugom detetu. Moj stav je da bi devojke trebalo da usmere pažnju na usavršavanje i rad na ličnom razvoju.“

Kristini posebno znači podrška roditelja. „Žele da lepo živim, da ne budem primorana da radim sezonske poslove, već da mogu da obezbedim sebi šta želim. A najveću podršku pruža mi mama.“

Kristina je nedavno imala priliku i da u okviru školovanja boravi u Nemačkoj. Tamo su komunicirali na engleskom jeziku i to je, kaže, bilo lepo iskustvo.

„Iz tri smene po šest najboljih učenika odabrano je za razmenu u srednjoj školi koju pohađam. Bila sam četvrta na listi. Obišla sam Berlin i Lajpcig.“

Tagovi:

Dečji brakovi Romi Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Mediji

11.septembar 2026. M.L.J./A.I.

Deo redakcije N1 optužuje Šovljanskog da se obračunava sa novinarima, što on za „Vreme“ negira

Branislav Šovljanski, direktor vesti N1, targetirao je novinarke Danicu Vučenić i Žaklinu Tatalović i sprovodi cenzuru, tvrdi deo novinara ove redakcije u saopštenju. Programski direktor N1 za "Vreme" to negira i tvrdi da se radi o "maloj grupi ljudi"

Napad na dekana Filozofskog

11.septembar 2026. M. L. J.

Podrška dekanu Sinaniju: Etiketa „blokader“ postala meta na čelu ljudi

Dekan Filozofskog fakulteta Danijel Sinani napadnut je u centru Beograda, a njegove kolege su se okupile da mu pruže podršku ispred fakulteta

Filozofski fakultet u Beogradu

Filozofski fakultet

11.septembar 2026. M. L. J.

Napadnut dekan Filozofskog fakulteta, čovek kojeg je Milomir Marić maltretirao na televiziji

Dekan Filozofskog fakulteta Danijel Sinani napadnut je danas u centru Beograda i trenutno se nalazi u Urgentnom centru, pišu Nova i N1

Deca (ilustracija)

Pravosuđe

11.septembar 2026. M. L. J.

Deca sa smetnjama u razvoju u većem riziku od nasilja u srpskom pravosuđu

Deca sa smetnjama u razvoju u sistemu krivičnog pravosuđa mogu istovremeno biti izložena većem riziku od nasilja i preprekama u pristupu pravdi, navode iz Centra za prava deteta

Hašim Tači u Hagu

Ratni zločini

11.septembar 2026. M. L. J.

Sprema se marš u Prištini: Kosovo već slavi „nevinog“ Hašima Tačija

„U ime naroda, proglasite ih nevinim“ - ovaj transparent objavljen je u Prištini u objektu EULEX-a, pred izricanje prvostepene presude Hašimu Tačiju i ostalima u Hagu. Kampanju vodi ćerka poginulog pripadnika OVK, ali novcem podržava i vlast u Prištini

Komentar
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vučić

Komentar

Vučić sam protiv svih, ali stvarno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić zapljuvao je sebe u ćošak, odvajajući se od svih, pa i od svoje partije. Zato će, kad stupi protiv 250 ljudi od integriteta sa Studentske liste, konačno stvarno biti sam, kako se već godinama bizarno hvališe

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure