Zvaničan popis koliko od više od 1.700 škola u Srbiji u ponedeljak radi, a koliko ne, verovatno niko neće imati tokom celog dana. Dok se u Beogradu od 11 časova organizuje veliki protest prosvetnih radnika, u većini ustanova je na pitanje da li će učestvovati u obustavi rada, bez ozbira na dogovor sindikata i države, presudila - većinska odluka kolektiva
Drugo polugodište započeo je Igor, nastavnik srpskog iz male škole u centralnoj Srbiji, a nikada nije bio nezadovoljniji što dolazi među decu.
Ne zbog učenika, već zbog svojih kolega.
Od 40 nastavnika u njegovoj školi, za štrajk je bilo njih sedmoro. Pošto su preglasani, on i ostalih šestoro jednostavno nisu smeli na svoju ruku da se drznu da ne rade.
„Evo radimo i stidimo se“, kaže Igor za „Vreme“ u ponedeljak ujutru. „Baš se osećam loše, svi smo nekako loše, ali šta ćeš. Pročulo se još pre dva dana da su direktori dobili slobodno da pokreću disciplinske postupke i od tada niko ne sme ništa da uradi.“
Igor kaže da je njih sedmoro svesno da se u „državi sve ljulja“, ali da ih je ipak strah da samo oni ne odu na nastavu.
U državi u kojoj se u ponedeljak (20. januara) ljuljaju odluke nastavnika, vlast uporno šalje pretnje neposlušnima da će im u škole stići inspekcija, a sve češće se pominje petak (24. januar) i generalni štrajk u zemlji.
Kolektiv nas čuva
Upravo je većinska odluka nastavnika u školi argument koji je potegla većina nastavnika koji su se priključili štrajku prosvetnih radnika.
U školi, koja nije mnogo udaljena od Igorove, Tamara i njene kolege su obustavile rad. Za štrajk je bilo 24 nastavnika, dok je 13 bilo protiv.
„Razumem i te ljude koji su glasali protiv, boje se jer smo pre sastanka za glasanje imali poziv policije i republičkog inspektora,“ kaže ona za „Vreme“. „Srećom, direktorka je zauzela neki zdrav stav, da joj ne pada na pamet da nam daje otkaze, videćemo dalje.“
Tamara je taman krenula do škole da dežura, jer kaže da su se ona i ostali nastavnici dogovorili da neko u svakom trenutku bude u školi za svaki slučaj jer se „svi po malo boje i niko ne zna šta može da se dogodi i ko da im upadne“.
Foto: Tanjug/Strahinja AćimovićNeki će i raditi
Inspekcija na vratima
Da im upadne može vrlo lako prosvetna inspekcija, najavljuju uveliko iz Vlade Srbije.
Vikend je bio ispunjen pretnjama i upozorenjima prosvetarima koji bi se oglušili o nameru države da nametne početak drugog polugodišta.
„I kada se ide u štrajk u prosveti mora se obezbediti nastava u kojoj je jedan čas 30 minuta“, rekao je Vučević na TV Prva.
Kaže da je ovo napad na prosvetni sistem, „pokušaj obojene revolucije“, ali da neće uspeti, kao i da je sa prosvetnim sindikatima postignut “težak, ali dobar dogovor”.
„Čujete kad kažu ovi koji neće da rade da je povređeno dostojanstvo prosvete. Čime, time što su im dogovorom povećane plate. To ima politički cilj, da se blokira država“, rekao je Vučević.
Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović rekla je da nema razloga da se školska godina ne nastavi 20. januara, jer je postignut dogovor sa reprezentativnim sindikatima prosvetnih radnika, „ili će inspekcija raditi svoj posao“.
„Jedan broj škola obratio se ministarstvu zbog nemogućnosti da završe administrativne procedure na vreme za početak drugog polugodišta, te smo rok pomerili na 24. januar. Na taj način, drugo polugodište će početi, a sve procedure će biti završene. Ukoliko se ne budu poštovali dogovori koje smo postigli, primenićemo zakonske odredbe, što znači da će inspekcija raditi svoj posao“, rekla je Đukić Dejanović za Radio televiziju Srbije.
Ko radi, a ko ne
Brojke kolioko se škola nalazi u štrajku se razlikuju, u zavisnosti od toga koga pitate.
Dok premijer Miloš Vučević kaže da „očekuje da oko 82 odsto škola radi u punom kapacitetu, a da će oko 11 odsto većinski raditi“, iz Nezavisnog sindikata prosvete su saopštili da najmanje 35 odsto škola neće raditi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom gostovanja u emisiji „Ćirilica“ rekao da će 82 odsto od ukupnog broja škola u Srbiji raditi normalno.
„U 199 škola pojedini nastavnici neće raditi, ali će škole raditi“, kazao je Vučić i dodao da će 94 škole, što je nešto manje od pet odsto, pokušati da naprave potpunu obustavu rada koja je, kako je istakao, apsolutno protiv zakona.
Sve osnovne i srednje škole u Čačku stupiće od ponedeljka 20. januara u potpunu obustavu nastave, potvrdio je agenici Beta predsednik Sindikata obrazovanja Čačak Aleksandar Vinić.
Beogradske gimnazije ne rade
Od 21 gimnazije u Beogradu, samo Prva beogradska drži časove od 30 minuta, a iz Foruma beogradskih gimnazija kažu da im nije jasno pod kojim obrazloženjem su skratili časove.
„Nije jasno da li je to zbog štrajka ili možda slave“, kaže Aleksandar Markov iz Foruma za „Vreme“. „Svakako, 17 gimnazija su naše članice, za njih znamo da ne rade.“
Prema nezvaničnim informacijama, nije u obustavi ni Mladenovačka gimnazija, dok bi ostale, koje nisu članice njihovog sindikata, trebalo da ne rade, kaže Markov.
„Ovo sve što se dešava je rezultat kolektiva, oni su rešili da isključe sindikate, koji su ih razočarali“, kaže on.
Ne rade ni gimnazije i brojne osnovne i srednje škole u Novom Sadu, Gornjem Milanovcu, Zrenjaninu, Kragujevcu, Zaječaru, Užicu…
Direktori podnose ostavke
Dušan Kokot iz Nezavisnog sidnikata prosvetnih radnika kaže za „Vreme“ da su od ponedeljka ujutru neki direktori podneli i ostavke, poput prvog čoveka gimnazije u Šapcu, ali da država radi sve da onemogući da prosvetni radnici stignu na veliki protest u Beogradu.
„Prevoz koji je unapred plaćen je otkazan jutros, a u Somboru je autobus za Beograd posle 20 kilometara vožnje poslat na vanredni tehnički pregled, ovo je haos“, dodaje.
Vlada je 18. januara usvojila Uredbu o dopunama Uredbe o koeficijentima za obračun i isplatu plata zaposlenih u javnim službama, kojom se koriguju koeficijenti za obavljanje poslova određenih grupa zaposlenih u prosveti, osnovnim i srednjim školama, predškolskim ustanovama i učeničkim domovima.
Ovom uredbom, plate prosvetara ipak neće biti na nivou republičkog proseka u kontinuitetu, iako je to bio osnovni zahtev sindikata kada su započeli štrajk.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Novinar Predrag Ćurčija bio je deo spora protiv biznismena Vladimir Vrbaški koji je trajao osam godina. Iako je Apelacioni sud presudio u njegovu korist, troškovi i dalje nisu pokriveni
Milan Knežević reagovao je na izjavu crnogorskog premijera Milojka Spajića o zalihama naftnih derivata, ističući da u Crnoj Gori ima više droge nego goriva
Sud u Novom Sadu smanjio je odštetu dosuđenu članovima porodice jednog od nastradalih u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Umesto pet miliona dinara, sud je presudio da se isplati 3,5 miliona dinara, uz zakonsku kamatu
Kako se novosadski Spens našao na listi mesta zatočenja hrvatskih zarobljenika tokom rata devesetih, objašnjavaju za „Vreme“ stručnjaci koji se decenijama bave ratnim zločinima. I zašto su ova mesta i danas polje takmičenja u raspirivanju mržnje
Rekonstrukcija Opšte bolnice u Smederevskoj Palanci počela je 2020. uz obećanje da će za tri godine nastati jedna od najmodernijih bolnica u ovom delu zemlje. Šest godina kasnije, predsednik Srbije poredi je s javnim toaletom
Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao
Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda
Ćacilend 6. marta slavi prvi rođendan. Naprednjačka okupacija Pionirskog parka govori sve o režimu Aleksandra Vučića. I mnogo o onima koji se protiv njega bune
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!