img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Studenti

Fondacija Studenica: Kako izabrati najbolje od najboljih

05. decembar 2025, 20:36 Vuka Jeremić
Foto: Promo
Stipendisti Fondacije Studenica
Copied

Na upravo završenom konkursu Fondacije Studenica, za 40 stipendija prijavilo se preko pet stotina studenata. Većina njih ima prosek ocena između 9 i 10. Prednost imaju natprosečno uspešni ali materijalno ugroženi kandidati, a među njima oni koji šire ideje filantropije, rodoljublja i solidarnosti

Mihajlo Pupin, koji je svoj grandiozni naučni ugled i ogromno bogatstvo izgradio u svetu van otadžbine, ali je onda velikodušno ulagao u nju, ostavio je sažet ali mudar zapis: „Znanje mi je donelo imanje“.

Ovim kredom rukovodio se i Miroslav Majkl Đorđević kada je sa još nekolicinom uglednih Amerikanaca poreklom iz Srbije osnovao Fondaciju Studenica, verujući da ulaganje u školstvo i nauku može obezbediti ekonomski i kulturni napredak Srbije.

Pet stotina najboljih

Upravo je završen ovogodišnji konkurs na koji se prijavilo preko pet stotina izvanrednih kandidata, tako da će žiri imati težak zadatak da izabere najboljih četrdeset.

To su studenti sa vrlo visokim prosekom ocena, većinom između 9 i 10, dobitnici nagrada na visoko rangiranim domaćim i međunarodnim takmičenjima, učesnici u našim i stranim naučnim projektima. Osim toga, većina  se ostvaruje i u dodatnim aktivnostima: sportu, muzici, književnosti, stripu…

Na prvi pogled, tako veliki broj prijavljenih olakšava selekciju, ali je nevolja u tome što su većinom natprosečni, a onda se žiri nađe na velikim mukama. Naime, vrlo često u užem izboru ostanu sasvim ravnopravni kandidati – sa visokim prosekom ocena, višestruko nagrađivani, ali finansijski osujećeni. Tada je komisiji vrlo teško da donese odluku, tako da najčešće prevagne eventualno učešće kandidata u dobrotvornom radu i humanitarnim akcijama.

Ako su i u tome izjednačeni, onda odlučuju nijanse, a to su situacije kada nam je zaista žao što nismo u prilici da dodelimo više stipendija i kada pomišljamo da nam nedostaje šira društvena akcija zahvaljujući kojoj bi se skupila sredstva za sve sjajne ali materijalno ugrožene studente koji ne uspeju da dobiju našu pomoć.

Do sad stipendirano preko dve hiljade studenata

Od osnivanja 1993. godine do danas, Fondacija je stipendirala preko dve hiljade studenata svih obrazovnih profila, od kojih mnogi danas imaju vodeće uloge u naučnom, javnom i poslovnom životu Srbije, regiona i sveta. Stipendije se dodeljuju izuzetnim studentima koji pohađaju bilo koju godinu osnovnih i master studija svih usmerenja – društvene, humanističke, biomedicinske i tehničke nauke, umetnost. Prednost imaju natprosečno uspešni ali materijalno ugroženi  kandidati, a među njima oni koji se angažuju za dobrobit društvene zajednice, šireći ideje filantropije, rodoljublja i solidarnosti.

Takođe, već  tri godine određeni broj stipendija dodeljuje se najbolje rangiranim kandidatima na prijemnom ispitu na državnim pedagoškim fakultetima kao i na katedrama na kojima je pri upisu mogućno odabrati nastavnički smer. Na ovaj način Fondacija Studenica motiviše maturante da upišu učiteljske i nastavničke smerove i pruža konkretan doprinos nastojanju da se vrati zaslužen ugled i dostojanstvo profesiji učitelja i nastavnika.

Ima mnogo talentovanih, marljivih, ambicioznih i skromnih mladih ljudi u Srbiji, ali i u regionu. Oni su spremni na odricanje, na veliki trud da sticanjem znanja i usavršavanjem oblikuju svoju budućnost i utiču na prosperitet društva. Nažalost, mnogi potiču iz siromašnih porodica koje ne mogu da finansiraju njihovo školovanje u velikim gradovima, čak i kada polože prijemni ispit za budžetska mesta na državnim fakultetima. Od sudbinskog značaja je priteći im u pomoć da prevaziđu tu materijalnu prepreku i ne odreknu se svojih snova i planova.

Vredni a nevidljivi

Fondacija Studenica vidi svoju misiju u tome da upravo toj vrednoj ali često nevidljivoj omladini pruži šansu.

A da oni tu šansu umeju i te kako da iskoriste može se videti i čuti na tradicionalnim godišnjim okupljanjima kada sa ponosom izveštavaju o svojim uspesima na redovnim studijama, o osvojenim nagradama i priznanjima, o podjednako zavidnim dodatnim aktivnostima, o svom društvenom angažmanu i humanitarnim akcijama koje pokreću. Sa druge strane, okupljanja alumnista su prilika da se uverimo u njihove sjajne karijere i izuzetne profesionalne uspehe na domaćoj i međunarodnoj sceni, podjednako u biznisu, nauci, politici, umetnosti.

Fondacija Studenica je prošle godine ustanovila nagradu koja nosi ime njenog osnivača i dugogodišnjeg predsednika, Miroslava Majkla Đorđevića. Na svečanosti planiranoj za 11. decembar u 18 sati u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković“, ovogodišnja nagrada biće dodeljena novinarki Tamari Grujić, poznatoj po emisiji „Radna akcija sa Tamarom“, koja je samo u svojoj produkciji pomogla preko 200 porodica, sa preko 200 napravljenih kuća, čime je zbrinuto blizu 1200 ljudi, od toga 1000 dece na teritoriji cele Srbije.  Svečani program biće upotpunjen predstavljanjem najuspešnijih stipendista i alumnista, među kojima je i nagrađivani umetnik Bogdan Đukanović, autor skulpture koja čini nagradu Fondacije Studenica.

Još u 15. veku Erazmo Roterdamski  je rekao da  najveća nada svake zemlje leži u primerenom školovanju mladih. Posle više od pet vekova ta misao  nije izgubila na značaju – naprotiv – savremeno doba je dodatno učvrstilo tvrdnju da nema razvoja društva bez napretka nauke, školstva i obrazovanja.

Tagovi:

Studenti Fondacija Studenica Stipendija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Vremenska prognoza

26.mart 2026. I.M.

RHMZ upozorava: Sledi nagla promena vremena, nigde bez kišobrana

Prema upozorenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda, Srbiju u naredna tri dana očekuje nagla promena vremena

Ludo vreme ovog leta

Vremenska prognoza

25.mart 2026. I.M.

Spremite kišobrane i džempere

Drastična promena vremena u narednim danima, zahlađenje sa kišom i pljuskovima

Pravosuđe u srbiji

25.mart 2026. A. E.

BIRN: Zašto su slučajevi „nadstrešnica“ i “Stajić” mesecima sudski blokirani

U dva velika predmeta koji su uzdrmali javnost – „nadstrešnica“ i „Stajić“ – pravosuđe mesecima ne uspeva da odgovori na osnovno pitanje: ko je nadležan za postupanje

Organska hrana

25.mart 2026. Nikola Zdravković / Klima101

Organska hrana proizvedena u Srbiji: Istina ili bajka?

U Srbiji je organska proizvodnja uglavnom ograničena na voćarstvo i povrtarstvo. Koliko je rasprostranjena i gde može da se kupi

Lido

Zemunski most

25.mart 2026. I.M.

Sukob vlasti i građana oko Velikog ratnog ostrva: Da li će biti izgrađen most na Lidu?

Dok gradske vlasti najavljuju novi most kao razvojni projekat, stanovnici Zemuna i ekološki aktivisti upozoravaju da bi posledice po prirodu mogle biti trajne

Komentar
Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Ivan Milenković
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure