img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Prodaja kulturnih dobara

Čija je Albanija?

27. октобар 2025, 14:52 K. S.
Palata Albanija Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Palata Albanija prvi je oblakoder u Beogradu
Copied

Otvorene su ponude za kupovinu dela prvog beogradskog oblakodera, sa jeftinom početnom cenom. Ko je, međutim, koliko ponudio i dobio više od tri hiljade kvadrata u Palati Albanija, zasad nije zvanično potvrđeno

Pre deset dana otvorene su ponude za kupovinu dela Palate Albanija, odnosno sedam njenih spratova koji su do sada bili u vlasništvu Beogradske banke u stečaju.

Kako „Vreme” nezvanično saznaje, pristigla je bar jedna ponuda, međutim u Agenciji za osiguranje depozita, koja je stečajni upravnik ove imovine, nisu potvrdili koliko je ponuda pristiglo, o kojim ponuđačima je reč, koje su iznose ponudili i ko je – na kraju – kupio nešto više od 3.300 kvadrata u centru Beograda.

Kako piše Blumberg adria, ovaj poslovni prostor je prodat.

Prema ranije objavljenom oglasu, procenjena vrednost sedam oglašenih spratova je 10 miliona evra, odnosno nešto više od 3.000 evra po kvadratu, a to je i minimalni iznos koji su ponuđači mogli da daju za poslovni prostor u prvom beogradskom oblakoderu, koji je pre više od 40 godina proglašen kulturnim dobrom.

Cena je ovog puta značajno niža u odnosu na onu po kojoj je 2022. godine 381 kvadratni metar u Palati Albanija prodat za 3,88 miliona evra, odnosno više od 10.000 evra po kvadratu.

Bez odgovora Zavoda za zaštitu spomenika kulture

Iako je zgrada Palate Albanija još 1984. proglašena za kulturno dobro, propisi kažu da može da se stavi u promet. U ovom slučaju, ipak, vlasnik nepokretnosti mora prvo da ponudi objekat Zavodu za zaštitu spomenika grada Beograda i to po istoj tržišnoj ceni kao i ostalim kupcima, a to mogu da budu pravna i fizička lica, domaća i strana.

Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda obavešen je o nameri prodaje, ali se do sada nije izjasnio u vezi sa prodajom dela zgrade, kažu za „Vreme” u Agenciji za osiguranje depozita.

„U skladu sa zakonom o kulturnom nasleđu, a nakon prijema našeg obaveštenja o nameri prodaje, ustanova zaštite je bila u obavezi da se izjasni u roku ne dužem od 30 dana od dobijanja obaveštenja o nameri korišćenja prava preče kupovine, te kako nismo dobili izjašnjenje, sprovedeno je javno otvaranje ponuda 17. oktobra 2025. godine”, navode iz AOD.

Posle donošenja odluke nadležnih organa stečajnog postupka, Beogradska banka u stečaju se ponovo obratila, iako nema više zakonsku obavezu, Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda sa obaveštenjem o ishodu postupka prodaje i pozivom da, ukoliko su zainteresovani za kupovinu, u roku od osam dana dostave svoju ponudu i izvrše uplatu depozita, dodaju.

Po isteku svih rokova, a u zavisnosti od odgovora Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, prodaja će biti završena, navode dalje.

„Vreme” je kontaktiralo Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, odnosno informativnu službu Grada Beograda u vezi sa ovim pitanjima, međutim odgovori nisu stigli do zaključivanja ovog teksta.

U stečaju od 2002.

Stečajni postupak nad Beogradskom bankom ad Beograd otvoren je 3. januara 2002. godine.

Nakon više od 23 godine, unovčen je najveći deo imovine i sprovedena naplata potraživanja, te su se stekli uslovi za pripremu radnji za okončanje stečajnog postupka što podrazumeva i prodaju preostale imovine, pa tako i dela Palate Albanija, navode u Agenciji za osiguranje depozita.

„Nakon donetih odluka nadležnih organa stečajnog postupka, kojima je odobrena prodaja preostale imovine, sprovedena je zakonska procedura koja podrazumeva da se 15 dana pre objavljivanja oglasa o planu, nameri, načinu i rokovima prodaje obaveste sud, Odbor poverilaca i sva zainteresovana lica, kojom prilikom je ovakvo obaveštenje poslato i Zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, imajući u vidu da Palata Albanija ima svojstvo upisanog kulturnog dobra – spomenika kulture.”

Prvi oblakoder

Palata u strogom centru srpske prestonice je ujedno i njen prvi oblakoder, izgrađen 1939. godine. U to vreme su je smatrali jednim od najuspelijih arhitektonskih, urbanističkih i skulptoralnih rešenja u graditeljskoj praksi Beograda.

Zgrada je dugo bila najviša u Beogradu, a druga u Jugoistočnoj Evropi.

Zgrada ima 13 nadzemnih i četiri podzemna sprata, visoka je 53 metra i ima 8.000 kvadratnih metara.

Ime je dobila po kafani iz 19. veka koja se tu nalazila. Tokom savezničkog bombardovanja 1944. godine, pogođena je bombom teškom pola tone zato što se u njoj nalazilo protivavionsko sklonište za visoke nemačke funkcionere. Pa ipak, konstrukcija od armiranog betona je izdržala i Albanija nije pretrpela veća oštećenja.

 

Ovog oktobra „Vreme“ slavi i časti – čak 35 odsto popusta za naš 35. rođendan! Važi za polugodišnje i godišnje pretplate. Pretplatite se sada!

Tagovi:

Beograd palata Albanija Nekretnine Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Bista pravde sa terazijama.

Mrdićevi zakoni

05.фебруар 2026. K. S.

Evropska komisija ponovo poziva na reviziju „Mrdićevih zakona“

Evropska komisija poziva nadležne organe u Srbiji da obustave primenu izmena i da hitno pristupe reviziji usvojenih izmena seta pravosudnih zakona

Tabla na Petoj beogradskoj gimnaziji

Psiholozi

05.фебруар 2026. B. B.

Društvo psihologa Srbije: Ispitivanje i zastrašivanje učenika je zloupotreba psihologije

Postoji sumnja da su pojedini školski psiholozi sprovodili postupke koji uključuju razgovore sa učenicima koji nisu imali karakter psihološke podrške već „isleđivanja“. Takvi postupci mogu naneti direktnu štetu učenicima i trajnu štetu poverenju javnosti u psihološku struku, saopštilo je Društvo psihologa Srbije

Hronika

05.фебруар 2026. N. M.

Slučaj Danke Ilić: Ponovo podignuta optužnica, šta do sada znamo

Više javno tužilaštvo u Zaječaru ponovo je podiglo optužnicu protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića zbog ubistva dvogodišnje devojčice Danke Ilić

Kutije sa zaplenjenom drogom

Iz novog broja

05.фебруар 2026. J. Z. / K. S.

Slučaj droge u Konjuhu: Policajca smenjuju, tužiteljku sklanjaju?

Prema saznanjima „Vremena“, policijski rukovodilac koji je došao do ključne informacije o lokaciji droge u Konjuhu i tužiteljka koja vodi istragu o zapleni pet tona marihuane neće dugo ostati na aktuelnim mestima

Doktor drži dokumentaciju

Bolničke liste čekanja

05.фебруар 2026. K. S.

RFZO: Kako je sa lista čekanja za nekoliko dana nestalo nekoliko hiljada pacijenata?

Republički fond za zdravstevno osiguranje (RFZO) i Ministarstvo zdravlja ne objašnjavaju kako je sa bolničkih lista čekanja za nekoliko dana čudesno nestalo nekoliko hiljada pacijenata

Komentar
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure