img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Međunarodni dan planina

Besomučno betoniranje planina: Između tišine četinara i buke građevinskih mašina

11. decembar 2025, 07:56 Katarina Stevanović
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Zlatibor
Copied

Buka gradilišta odjekuje srpskim planinama. Besomučno niču zgrade, apartmani i skijališta. Zašto planine pretvaramo u gradove i koliko pritom ispašta priroda

Na putu ka jednoj od najposećenijih planina u Srbiji čuju se ptice, ali odmah zatim udarci pneumatskih čekića i zujanje mešalica za beton. Na Međunarodni dan planina prizor je simboličan: beton gradilišta prodire u prirodu.

Kopaonik, Zlatibor, Divčibare, destinacije koje su decenijama važile za utočišta mira, danas su mesta koja se bude uz zvuk kamiona i bagera. Na obroncima niču višespratnice sa privatnim spa centrima, a planine sve više gube mir koji su nudile.

Asocijacija na naše najpopularnije turističke destinacije na planinama odavno nije pejzaž netaknute prirode, već intenzivno urbanizovano područje.

Najočiglednija je urbanizacija Zlatibora, čiji je centar pretvoren u grad, ali je bez obzira na to ova planina na zapadu Srbije i dalje veoma popularna turistička destinacija kako za domaće, tako i za strane turiste.

U prvih devet meseci ove godine Zlatibor je sa 341.966 turista bio najposećenija turistička destinacija u Srbiji, podaci su Turističke organizacije Srbije.

„Planine posmatramo kao neiskorišćen potencijal koji dobija vrednost tek kada u njega unesemo što više hotela, apartmana, skijališta i infrastrukture“, kaže Dragomir Ristanović, stručnjak za zaštitu prirode Regionalnog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI).

Turistički razvoj okrenut je ka tome da se što većem broju ljudi omogući boravak i izgrade sadržaji koji će privući turiste.

„Sasvim je jasno da dolazak turista privremeno pozitivno utiče na lokalni ekonomski razvoj i društvene aktivnosti koje se obavljaju u tim mestima. Međutim, moramo razumeti da je to ipak linija manjeg otpora, da ne možemo sve da podredimo isključivo toj komponenti održivog razvoja takvih područja”, objašnjava Ristanović.

Zlatibor
Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Zlatibor je i dalje veliko gradilište
Priroda u drugom planu

Dok novi građevinski kompleksi osvajaju planine, jasno je da se u Srbiji razvoj planina uglavnom doživljava kao trka za brzim profitom.

„Krčenje šume zbog puteva ili skijališta, uništavanje tresetišta, livada, geoloških lokaliteta, sve su to konflikti koji se javljaju svakom izgradnjom. Brojni investitori žele brz obrt kapitala, i tu nema mnogo mesta za razmišljanje o prirodi“, kaže Ristanović.

Na nekim mestima problem je mnogo tiši i nalazi se pod zemljom: nedostaju kanalizacioni sistemi, a septičke jame, neretko neadekvatne i smeštene uz tokove potoka, polako zagađuju tlo i podzemne vode. Neke su improvizovane, druge legalne, ali šteta je ista.

Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Gradilište na planini
Urbanizacija bez kontrole

Veliki problem na planinama stvara i nelegalna gradnja, ali je ona legalna ponekad ta koja najviše ugrožava prirodu zbog planova koji otvaraju vrata ekspanziji čak i u zaštićenim područjima.

„Takvi su primeri poslednjih izmena prostornih planova za Đerdap, Kopaonik, Divčibare, Staru planinu. Donošenjem takvih planova omogućava se da se zakonski odradi sve ono što je njima planirano“, upozorava Ristanović.

Poces donošenja prostornih i urbanističkih planova često je nezreo, brzoplet, a javnost retko uključena u odlučivanje. Čak i kada planovi postoje, slaba tačka ostaje monitoring na terenu.

„Često urbanistička, građevinska i ekološka inspekcija ne izlaze na teren. Ne proveravaju da li investitor gradi u skladu sa projektom, da li ima adekvatnu infrastrukturu, da li su septičke jame zaista nepropustive“, kaže on.

Takva praksa stvara prostor da se pravila krše bez posledica, što dalje ohrabruje nove investitore da rade isto.

Foto: Vreme/Katarina Stevanović
Zlatibor je najveće planinsko gradilište, ali i najposećenije turističko mesto u Srbiji
Postoji i drugačiji put

Ipak, slika nije potpuno crna. Postoje pozitivni primeri, područja u kojima je razvoj vođen merom i poštovanjem prirode.

„Nije obavezno loša stvar ono što se dogodilo, na primer, Kopaoniku. Problem je što u takvim sredinama postoje oba ekstrema. Potrebno je da se negde izgradi put, ali je s druge strane nekontrolisana ekspanzija prekomerna. Treba imati meru u svakom pristupu”, kaže Ristanović.

Jedan od najvećih problema ostaje depopulacija. Na planinama se gase sela, nestaju zanati i lokalne ekonomije. U takvom kontekstu, višespratni apartmani, čiji vlasnici uglavnom nisu lokalci, ne doprinose razvoju zajednice niti vraćanju ljudi u ta područja.

„Ne mislim da smo tim ljudima uradili nešto dobro što smo tamo doneli višespratnice čiji su vlasnici iz drugih sredina”, smatra Ristanović.

Postoji li univerzalno rešenje?

Odgovor je kratak i jasan – ne.

Svako područje ima sopstvene specifičnosti, a baš zbog toga bi trebalo i da ima poseban način razvoja i vođenja. Međutim, diskusija često izostaje, smatra Ristanović.

„Nedostaje nam ozbiljna, stručna diskusija o modalitetu razvoja svakog planinskog područja, diskusija u koju bi morala da bude uključena i lokalna zajednica. Ne sme se dozvoliti da investitor radi šta želi kada zauzme lokaciju.“

U takvoj diskusiji, dodaje, ključne bi morali da budu mera, planiranje i kontrola.

Ipak, kako dodaje sagovornik „Vremena”, to zahteva dug i savestan proces koji izostaje jer se investitorima žuri da ostvare profit.

Koja je sledeća planina koja će se pretvoriti u grad?

Dok su neke planine već uveliko urbanizovane, postoje strahovi šta će biti s ostalima i da li će na primer Zlatar, Tara i Stara planina doživeti sudbinu Zlatibora.

„Sledeće veliko gradilište može biti bilo gde. Najveći pritisak trpe planine koje su pristupačnije i na nižoj nadmorskoj visini“, kaže Ristanović.

Ostaje i pitanje da li smo prirodu pretvorili u berzu za brzu zaradu ili ćemo je ipak posmatrati kao resurs koji se ne obnavlja tako lako.

Tagovi:

Zlatibor Stara planina Turizam Planina Građevinarstvo Tara Zlatar Kopaonik
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Novo hapšenje u Novom Sadu

PIO fond

22.novembar 2026. A.P.

Uhapšeni direktor PIO fonda i funkcioner Opštine Bač: Zapošljavali ljude koji su radili za SNS

Uhapšeni direktor filijale PIO fonda u Bačkoj Palanci i funkcioner Opštinske uprave Bač zbog sumnje da su omogućili osobi da prima platu iz javnih sredstava, iako je umesto na radnom mestu bila angažovana u prostorijama SNS-a

Miroslav Talijan

Vojska Srbije

22.novembar 2026. A.P.

Kako i zašto je penzionisani general Miroslav Talijan postao čuvar Pinka

General Miroslav Talijan preuzeo je funkciju potpredsednika sektora bezbednosti Pink Media Group. Željko Mitrović najavio je i osnivanje Akademije za bezbednost

Velike izmene u javnom prevozu zbog polumaratona

Gradski prevoz

22.novembar 2026. A.P.

Izmenjen prevoz zbog polumaratona: Koje ulice su zatvorene, a koje linije ne rade?

Beogradski polumaraton menja režim saobraćaja na Novom Beogradu. Ulice na trasi trke biće zatvorene od 7.30 do 14 časova, a pojedine linije gradskog prevoza neće saobraćati

Beli jastuci

Region

22.novembar 2026. I. M.

Beli jastuci za Periša: Protest u Zagrebu zbog mladića preminulog u psihijatrijskoj klinici

Kristian Josip Periš (32) preminuo je pre mesec dana u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Porodica zahteva izmene propisa o fizičkom sputavanju pacijenata i utvrđivanje odgovornosti zaposlenih

Društvo

21.novembar 2026. S. Ć.

MUP: Nestao sedamnaestogodišnji Andrej Davidović

MUP je aktivirao sistem "Pronađi me" zbog nerstalog sedamnaestogodišnjeg AndrejaDavidovića iz Zemuna, lica sa posebnim potrebama

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure