Protekle dve godine prošle su u znaku parcijalnih i zato neuspešnih reformi u oblasti pravosuđa u Srbiji. To se posebno odnosi na pravosudne zakone donete krajem 2001, koji su bili plod političkih kompromisa i nagodbi. Zatim su, sredinom 2002, usledile izmene tih zakona kojima je grubo narušena ustavna samostalnost i nezavisnost sudstva. Kao i u drugim oblastima, izostalo je donošenje zakona o lustraciji, koji bi bio pouzdana osnova za utvrđivanje odgovornosti sudija i tužilaca za kršenje ustavom garantovanih ljudskih prava. Takođe, brojni zakoni iz oblasti materijalnog i procesnog prava, od čijeg kvaliteta bitno zavisi rad pravosuđa, još uvek nisu usaglašeni s pravnim standardima Evropske unije.
Reforma pravosuđa može biti uspešna samo kao sastavni deo celovitih i temeljitih društvenih promena, To, naravno, podrazumeva reformu celog ustavnog i pravnog sistema, koji bi bio stabilan oslonac demokratskih procesa i institucija, garancija vladavine prava i poštovanja ljudskih sloboda i prava. Ključna opšta pretpostavka reforme i modernizacije pravosuđa u skladu s evropskim pravnim i demokratskim standardima, nesumnjivo je donošenje novog ustava Srbije. U tom pogledu od najvećeg značaja su čvrste ustavne garancije i celovite definicije principa i sistema podele vlasti, vladavine prava, samostalnog i nezavisnog sudstva i, naravno, ljudskih sloboda i prava u skladu s najvišim međunarodnim standardima.
Izrada strateškog projekta reforme pravosuđa vremenski će se podudariti s radom na pripremi novog ustava Srbije, što je dobro. Takođe, novim ustavom i zakonima Srbije će, usled veoma suženog fonda funkcija buduće državne zajednice Srbije i Crne Gore, biti u celini uređena oblast organizacije pravosuđa, materijalnog i procesnog prava, kao i zaštita ljudskih sloboda i prava.
Jedan od bitnih ciljeva ovoga projekta je da definiše ustavni okvir reforme pravosuđa, posebno u delu koji se odnosi na mesto pravosuđa (sudova i tužilaštava), kao i ustavnog sudstva, u sistemu podele vlasti, ustavnosti i zakonitosti i zaštite ljudskih sloboda i prava. Ambicija ovoga projekta je da ide u susret ustavnim promenama tako što će ponuditi konkretna ustavna rešenja, odnosno formulacije o sudovima i tužilaštvima, o Ustavnom sudu, o ustavnosti i zakonitosti. U tom pogledu posebna pažnja će biti posvećena celovitom definisanju predloga ustavnih principa i konkretnih ustavnih rešenja i garancija samostalnosti i nezavisnosti sudova i samostalnosti tužilaštava. Naime, buduća ustavna rešenja treba da potpunije i konkretnije definišu ne samo stabilnost, odnosno stalnost sudijske i tužilačke funkcije, već i uslove i postupak za prestanak pravosudne funkcije, odnosno razrešenje sudije i tužioca. Za samostalnost i nezavisnost sudova i sudija od posebne važnosti je da novim ustavom bude utvrđen takav način izbora sudija (i tužilaca) koji će biti maksimalno zaštićen od dosadašnjeg presudnog uticaja političko-partijskih i izvršno-upravnih organa vlasti. Umesto dosad preovlađujućeg uticaja i značaja kriterijuma političko-partijske podobnosti i lojalnosti, novi ustav trebalo bi da promoviše i garantuje apsolutni primat i primenu kriterijuma stručne sposobnosti i moralne dostojnosti. U tom pogledu od najvećeg značaja bilo bi ustavno rešenje kojim će biti ustanovljen Visoki savet pravosuđa, čiju većinu bi činili najuglednije sudije i tužioci, a ostali deo predstavnici pravne nauke, parlamenta, Ministarstva pravde, advokature i sl. Visoki savet pravosuđa, bio bi jedini predlagač (Skupštini) kandidata za izbor sudija, predsednika sudova i tužilaca, kao i za njihovo razrešenje i prestanak funkcije.
Novim ustavom trebalo bi konkretno utvrditi i vrste sudova (i tužilaštava) i osnovne kriterijume za utvrđivanje njihove nadležnosti, kao i uslove za formiranje posebnih sudova i tužilaštava (npr., antiterorističkih).
Jedna od bitnih pretpostavki samostalnosti i nezavisnosti sudova i sudija i samostalnosti tužilaštava jeste i ustavna garancija njihovog stabilnog i zadovoljavajućeg materijalnog položaja. To se može obezbediti tako što bi ustavom bili definisani stabilni i izdašni izvori finansiranja pravosuđa (sudske takse, porezi), koji ne bi zavisili od dobre volje izvršne i upravne vlasti. Takođe, da sredstva za finansiranje potreba pravosuđa (plate, investicije, tehnička oprema i sl.) budu iskazana u posebnom delu državnog budžeta (pravosudni budžet), čiji predlagač bi bio Visoki savet pravosuđa. Novim ustavom trebalo bi uvesti i sudsku policiju koja bi osiguravala bezbednost pravosudnih institucija, nesmetan tok sudskih postupaka, privođenje optuženih, a po potrebi i ličnu sigurnost sudija i tužilaca.
Projektom reforme pravosuđa biće potpunije definisane i nove pravosudne profesije, što će zahtevati i njihovo adekvatno ustavno uređivanje (javni beležnici, magistrati, sudska policija, stečajni upravnici, ombudsman, sudski izvršitelji).
Takođe je nužno precizno ustavno razgraničenje nadležnosti pravosudnih organa i ministarstva pravde kao upravnog organa i organa pravosudne uprave. Uloga ovoga ministarstva svela bi se u granice pravosudne uprave, koja se ni na koji način ne bi mogla mešati u rad pravosuđa i u rad sudske uprave. Ono bi se, pre svega, bavilo obezbeđivanjem materijalno-tehničkih i organizacionih uslova za rad pravosuđa, praćenjem i analizom ažurnosti i zakonitosti pravosudnih organa.
Projekat reforme pravosuđa sadržavaće i osnovne principe ustavnosti i zakonitosti, nadležnosti i izbor Ustavnog suda Srbije, što će takođe predstavljati konkretan doprinos predstojećoj ustavnoj reformi. U tom pogledu poseban značaj imaće predlozi za proširenje nadležnosti Ustavnog suda na ustavnu žalbu i utvrđivanje odgovornosti predsednika republike za kršenje Ustava.
Kvalitetan ustavno-pravni okvir i čvrste ustavne i zakonske garancije samostalnog i nezavisnog sudstva bitan su, ali ne i dovoljan preduslov uspešne reforme, efikasnog i zakonitog funkcionisanja pravosuđa. Nužna je celovita reforma političkog sistema i njegovih ključnih institucija, pre svega, reafirmacija parlamentarizma i odgovorne vlade, nezavisnih medija i demokratskog javnog mnjenja. Takođe, temeljita kadrovska obnova i sanacija pravosuđa, reforma pravnih studija, stručne obuke i pripreme za sudski i tužilački poziv, institucionalizovan sistem stalne stručne edukacije sudija i tužilaca i nosilaca drugih pravosudnih profesija, kodifikacija i primena pravila profesionalne etike sudija i tužilaca. Najzad, sve ove i druge reforme treba da doprinesu podizanju poverenja građana u pravosuđe, ali i podizanju njihove pravne svesti, kao i kvaliteta odnosa i odgovornosti pravosudnih organa prema građanima i njihovim pravima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kompanija Lidl Srbija, u saradnji sa udruženjem “Čepom do osmeha”, sprovela je seriju edukativnih radionica širom Srbije, pod okriljem ovogodišnjeg ciklusa projekta “Čisto iz ljubavi”. Nastojeći da osnaži i podrži lokalne organizacije na putu ka čistijoj planeti, kompanija je tokom aprila i maja organizovala edukacije u Novom Sadu, Nišu, Zaječaru, Novom Pazaru i Beogradu, u kojima je učestvovalo 133 predstavnika iz 68 različitih organizacija i udruženja građana
Do 2050. godine našu planetu će naseljavati 10 milijardi ljudi. Naučnici iz EAT – Lancet Commision tima redakcije “The Lancet”, koja se već 200 godina bavi aktuelnim temama iz oblasti medicine, došli su nakon više godina istraživanja do značajnih saznanja i objavili da je “planetarno zdrava dijeta” (Planetary Health Diet) jedini mogući način da naša Zemlja uspe da nastavi da podržava ishranu za oko 10 milijardi ljudi do 2050. godine, a da ne bude ugrožena
Na najnovijim nezavisnim uporednim merenjima kvaliteta mreža koje sprovodi organizacija Umlaut, Yettel je ponovo potvrdio kvalitet svojih usluga – i to duplo. Operator je deveti put osvojio priznanje za najbolju mobilnu mrežu u Srbiji, kao i za najbolji kućni internet, drugi put zaredom
Tradicionalni projekat kompanije Lidl Srbija “Čisto iz ljubavi” nastavlja se i ove godine, a osim dobro poznatih akcija uklanjanja otpada iz prirode, obuhvatiće i edukativne radionice namenjene organizacijama i udruženjima građana iz cele zemlje. Nakon učešća na pomenutim radionicama, odabrani akteri civilnog sektora imaće priliku da, uz podršku kompanije, sprovedu akcije čišćenja i time pokrenu pozitivne ekološke promene u svojoj lokalnoj zajednici
Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!