

Novi Sad
„Poslednje upozorenje“: Pretnje studentima zbog najavljenog protesta
Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje




"Veoma smo ponosni na postignute rezultate i verujemo da je uspeh kompanije usko povezan sa opštim razvojem lokalne zajednice. Svesni smo potrebe da kompanije poput naše budu uzor i postavljaju standarde u poslovanju, jer samo tako možemo unapređivati ambijent u kome poslujemo"
Aleksandar Ružević, novi generalni direktor kompanije Coca-Cola Hellenic Srbija i Crna Gora, došao je na čelo ove kompanije 4. avgusta. Ružević je na ovu poziciju došao sa mesta generalnog direktora Pivare Skoplje, koja je u zajedničkom vlasništvu Coca-Cola Hellenic Grupe i Heinekena, a zamenio je dosadašnjeg direktora Ramona Vajdingera, koji je predvodio kompaniju Coca-Cola Hellenic Srbija i Crna Gora tokom tri godine. S obzirom da je stupio na funkciju pre nepunih mesec dana, prva pitanja za Aleksandra Ruževića bila su o prvim koracima koje je preduzeo i o procesu uklapanja u Coca-Cola sistem.
„Coca-Cola sistem je moje okruženje poslednjih 17 godina i za to vreme sam imao priliku da detaljno upoznam i pratim promene na domaćem tržištu, te sarađujem sa velikim brojem ljudi iz gotovo svih sektora“, kaže Ružević. „Upravo poznavanje kompanije, tržišta i poslovnog ambijenta omogućilo mi je da se od prvog dana posvetim prioritetima, a to je da sa mladim i ambicioznim timom pripremim plan poslovanja za naredne godine. Budući da kompanija zapošljava više od 1000 ljudi u Srbiji i Crnoj Gori, proveo sam nekoliko dana razgovarajući sa našim zaposlenima u punionicama i distributivnim centrima, a u planu su i susreti sa predstavnicima lokalne zajednice – brojnim partnerima iz vladinog i civilnog sektora“, kaže Ružević.
„VREME„: Pre Coca–Cola Hellenic Srbija bili ste generalni direktor u Pivari Skoplje. Na Doing Business listi, Makedonija se kotira daleko ispred Srbije, pa ipak, teško možemo reći da je ekonomija Makedonije u nešto boljem stanju od ekonomije Srbije. Koje su ključne razlike u uslovima za poslovanje u ovim zemljama? Vaš prethodnik Ramon Vajdinger je pre nešto više od pola godine (doduše u funkciji potpredsednika Upravnog odbora NALED–a) pomenuo više stotina parafiskalnih nameta u Srbiji, koje je okarakterisao kao „plaćanja kod kojih nikakva usluga nije pružena zauzvrat„. Koje su ključne tačke koje država treba da popravi kako bi se olakšalo poslovanje kompanija, a da se to ne svede samo na suštinsko smanjenje prava zaposlenih?
ALEKSANDAR RUŽEVIĆ: Srbija je izuzetno važno tržište sa velikim potencijalom, ali ne treba zanemariti činjenicu da je privreda opterećena brojnim ograničenjima koja otežavaju planiranje i predvidivost poslovanja. Primetno je da su poslednjih godina pojednostavljene procedure i ukinuti pojedini nameti i nadam se da će u godinama pred nama biti sve manje administrativnih intervencija koje nepotrebno poskupljuju poslovanje. Takođe, kompleksna ekonomska situacija u čitavom okruženju predstavlja izazove sa kojima se borimo već niz godina. Odgovorno poslovanje u našem regionu zaista zahteva izuzetne veštine, fleksibilnost i posvećenost. Zajedno sa partnerima učestvujemo u inicijativama koje imaju za cilj unapređenje poslovnog ambijenta i siguran sam da svojim iskustvom možemo doprineti primeni inovativnih rešenja od kojih tržište, ali i krajnji potrošači, mogu imati višestruke koristi.
Koliko su odluke koje vi i vaš tim donosite samostalne, s obzirom da je Coca–Cola Hellenic ćerka–firma jedne od najmoćnijih kompanija sveta, a koliko su rezultat zahteva koje stižu iz matične kompanije? Možete li malo da objasnite odnos ova dva entiteta i ceo taj razgranati Coca–Cola sistem?
Coca-Cola Hellenic Srbija i Crna Gora deo su Hellenic Grupe koja posluje na tri kontinenta i naše poslovanje je usklađeno sa poslovnim planovima i strategijom koji se odnose na sva tržišta. Ipak, svako tržište je specifično i na svoj način zahtevno, upravo imajući u vidu razlike u životnom standardu i poslovnom okruženju, te je samostalnost u odlučivanju neophodna za ostvarivanje dobrih poslovnih rezultata. Naš tim u Srbiji prepoznat je kao izuzetno posvećen, snažan i odgovoran, te je samostalnost u odlučivanju na visokom nivou. Kada je u pitanju organizacija Coca-Cola Sistema u svetu i u Srbiji, važno je istaći da sistem posluje kroz više zasebnih jedinica. Da pojasnim: The Coca-Cola Company vlasnik je recepture i brenda Coca-Cola, dok širom sveta posluju punionice sa kojima ona sarađuje. Coca-Cola Hellenic Grupa je jedna od najvećih punionica u svetu, čiji je deo i srpska operacija.
Kada očekujete novi izveštaj o održivom poslovanju kompanije? Možete li reći nešto više o ovom aspektu poslovanja?
U junu ove godine predstavili smo drugi samostalni Izveštaj o održivom poslovanju za 2014. godinu koji na transparentan način prikazuje uticaj svih aspekata poslovanja na zajednicu i okruženje. Izveštaj je sastavljen prema međunarodnim GRI standardu, dostigao je B nivo i ispunjava zahteve Globalnog dogovora Ujedinjenih nacija. Veoma smo ponosni na postignute rezultate i verujemo da je uspeh kompanije usko povezan sa opštim razvojem lokalne zajednice. Svesni smo potrebe da kompanije poput naše budu uzor i postavljaju standarde u poslovanju, jer samo tako možemo unapređivati ambijent u kome poslujemo. Zato smo ove godine organizovali Nedelju održivog poslovanja u okviru koje smo sproveli niz aktivnosti za zaposlene, medije i naše partnere. Sledeći Izveštaj o održivom poslovanju za 2015. godinu ćemo predstaviti u narednoj godini, uz brojne inovacije i verujem još bolje rezultate.
Prošlo je deset godina od kako je Coca–Cola kupila fabriku Vlasinka. Kakva je razlika napravljena u tom periodu – kakva je fabrika bila tada, a kakva sada, i šta Coca–Cola očekuje da Vlasinka bude za narednih deset godina?
Budući da sam u kompaniji od 1998. godine, imao sam priliku da budem deo tima u vreme akvizicije Vlasinke i danas sa ponosom mogu da konstatujem da je fabrika doživela izuzetan razvoj i uspeh. Od 2005. investirano je šest miliona evra i poboljšana je efikasnost proizvodnih linija za 40 odsto. Prodaja je u prethodnoj deceniji porasla četiri puta, a izvoz na okolna tržišta je višestruko uvećan, te Rosa izvozi 20 odsto svoje proizvodnje. Sama činjenica da smo desetogodišnjicu akvizicije proslavili liderskom pozicijom Rose u segmentu negaziranih voda u Srbiji, najbolje svedoči o posvećenosti i energiji našeg tima. Siguran sam da ćemo u narednim godinama raditi na povećanju izvoza i brojnim inovacijama. Takođe, predstoji nam obeležavanje deset godina od akvizicije kompanije Fresh&Co.
Možete li nešto da kažete o budućim projektima Coca–Cola Hellenic Srbije?
Coca-Cola Hellenic Srbija je lider na tržištu i ta uloga nam nameće visoke standarde i još ambicioznije ciljeve. U ovom trenutku smo ponosni na izgradnju jedinstvenog Centra za proizvodnju sokova u okviru našeg postrojenja u Zemunu u koji smo investirali 3,8 miliona evra. Kvalitet naših proizvoda će i nadalje biti apsolutni prioritet kompanije i naš tim će zasigurno nastaviti da radi na inovacijama i razvoju.
Kada govorimo o društveno odgovornom poslovanju, postavlja se dosta pitanja: kako razlikovati stvarno društveno odgovorno poslovanje od običnog PR–a, da li je za kompaniju bolje da posluje neodgovorno, ostajući u zakonskim okvirima, koliko društveno odgovorno poslovanje poskupljuje cenu proizvoda i time smanjuje konkurentnost kompanije… Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Coca-Cola Hellenic je svoje poslovanje na određeni način uslovila sopstvenom odgovornom ulogom u društvu. Preciznije, tokom proteklih godina poslovne operacije i planove počeli smo da vrednujemo i kroz prizmu uticaja na sredinu i zajednicu. To se najbolje ogleda kroz primenu novih tehnologija koje dovode do smanjenje uticaja na okruženje (uvođenje sistema energetske efikasnost, eko boca, odgovorna upotreba resursa, te kvalitetno iskorišćenje sistema za tretman otpadnih voda i slično) i doprinos zaposlenih kroz brojne volonterske akcije. Da bih najbolje ilustrovao kako sagledavamo našu ulogu u Srbiji, navešću da smo samo tokom majskih poplava 2014. godine donirali više od milion američkih dolara ugroženim zajednicama, a da su naši zaposleni volontirali više od 6000 sati.
Šta Coca–Cola Hellenic Srbija još čini što spada u društveno odgovorno poslovanje?
Coca-Cola Hellenic Srbija sebe smatra partnerom zajednice, i partnerstva sa državnim i civilnim sektorom su rezultat naših zalaganja u brojnim oblastima: zaštita životne sredine, edukacija mladih, promovisanje aktivnog načina života i podrška u vanrednim situacijama. Budući da nismo okrenuti samo jednoj oblasti, već su principi odgovornog poslovanja utkani u sve segmente biznisa, naš uticaj je sveobuhvatan i zato smo odlučili da iz godine u godinu svoje napore i rezultate predstavljamo kroz izveštaje o održivom poslovanju. Na ovaj način je naš doprinos društvu krajnje transparentan, a metodologija i ocenjivanje prema međunarodnom GRI standardu daju mu kredibilitet i merljivost.


„Vreme uspeha!“ je redovni podlistak nedeljnika „Vreme“, izlazi svakog prvog četvrtka u mesecu. Uređuju: Aleksandar Aleksić i Radmilo Marković.


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena


Minimalac je formalno povećan, ali cenzusi za ostvarivanje prava na dečji dodatak nisu usklađeni sa tim povećanjem


U dinamičnom svetu maloprodaje, u kojem se uspeh najčešće meri brojem otvorenih objekata i brzinom obrta, kompanija Lidl Srbija uporno insistira na drugačijem kriterijumu – čoveku. Šesto uzastopno priznanje Top Employer, kojim kompanija ulazi u 2026. godinu, svedoči o sistemskom pristupu razvoju zaposlenih i organizacione kulture koja nadilazi puku operativnu efikasnost


Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve