
Saopštenje za medije
SBB zvanično postao deo e& PPF Telecom Grupe
Sav TV sadržaj na vrhunskoj EON platformi!
Država svojim aktivnostima na mnogo načina utiče na naše živote – od rođenja do smrti. Postojanje države sa sobom povlači postojanje javne potrošnje (javnih rashoda) i, posledično, javnih prihoda kao načina da se ta potrošnja finansira.
Kao primere javnih rashoda i izdataka po tom osnovu možemo navesti rashode za zaposlene u javnom sektoru, rashode za odbranu i bezbednost, rashode za obrazovanje, zdravstvenu i socijalnu zaštitu, naučnoistraživački rad, rashode za kulturu i sl., ali i različite transfere institucijama socijalnog osiguranja. Sa druge strane, pod javnim prihodima podrazumevamo različite poreske oblike (porez na dohodak građana, porez na dodatu vrednost, porez na dobit pravnih lica, akcize i sl.), ali i primanja po osnovu naplate kazni, taksi, naknada i javnog zaduživanja.
Fiskalni bilans jednak je razlici javnih prihoda i rashoda ostvarenih u toku jedne godine. Primećujemo da ovaj bilans primarno reflektuje politiku vlade određene zemlje u pogledu vođenja poreske politike i politike javnih rashoda. S tim u vezi, ukoliko rashodi posmatrane zemlje po obimu prevazilaze javne prihode, govorimo o postojanju fiskalnog deficita, odnosno o postojanju unutrašnje neravnoteže u privredi. Privremeni deficiti mogu imati stabilizacione učinke. Međutim, problem nastaje kada je ovaj deficit trajan, odnosno kada je posledica strukturnih neusklađenosti u privredi.
Sa pojmom fiskalnog deficita usko je povezan i pojam javnog duga. Naime, da bi finansirala višak potrošnje, država najčešće pribegava zaduživanju u zemlji i inostranstvu. Tipični primeri ovakvog načina finansiranja javnog duga jesu emisija državnih vrednosnih papira, odnosno uzimanje kredita od međunarodnih finansijskih institucija.
Sav TV sadržaj na vrhunskoj EON platformi!
Tradicionalni projekat kompanije Lidl Srbija “Čisto iz ljubavi” nastavlja se i ove godine, a osim dobro poznatih akcija uklanjanja otpada iz prirode, obuhvatiće i edukativne radionice namenjene organizacijama i udruženjima građana iz cele zemlje. Nakon učešća na pomenutim radionicama, odabrani akteri civilnog sektora imaće priliku da, uz podršku kompanije, sprovedu akcije čišćenja i time pokrenu pozitivne ekološke promene u svojoj lokalnoj zajednici
Ako bi Grad Beograd samo 30% od prihoda koji dobija za parking odvajao u ekološki fond i koristio ga za poboljšanje javnog prevoza i nove biciklističke staze, kao što to rade u inostranstvu, vazduh u gradu bi bio čistiji
“Tražim da sala bude na Terazijama. Humorističko ili bulevarsko pozorište, koje nedostaje Beogradu, mora biti tamo gde ljudi ubijaju vreme, a mi im onda ponudimo smešno ubijanje samoće!”
Vučić i Šešelj: Gde ja stadoh, ti produži
Povratak radikalskog nasilja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve