Rusija: Reakcije na rat

30.март 2022. Ilija Vukelić

“Patriotski efekat” i “glasanje nogama”

Već sada se može reći da novi pohod nije doveo do uspostavljanja punog “narodnog jedinstva”, pored ostalog i zato što se uslovi života u unutrašnjosti zemlje i velikim gradovima, poput Moskve, Sank Peterburga i nekih drugih, veoma, a ponekad i radikalno razlikuju. Te razlike u pogledu visine zarada, navika, stila, samog mentaliteta čine ruske megapolise “zemljama u zemlji”, mnogo više nego u drugim državama. Prisutne su i uzrasne, dohodovne i obrazovne razlike – istraživanja svedoče o mnogo manjoj podršci ratu od strane mlađih i bolje obrazovanih Rusa

Korona i turizam 2022: Mađarska i Srbija

30.март 2022. Stevan Ristić

Dva načina suočavanja sa virusom

Dok se u Mađarskoj ozbiljno radi na svim aspektima vezanim za turizam, situacija u Srbiji je sasvim drugačija iako se često govori kako se tu nalazi razvojna šansa zemlje. “Da bi ponudili stranim turistima više, oni prvo moraju da stignu do Srbije. A Beograd, recimo, i dalje nema glavnu železničku stanicu. To ga čini jedinom prestonicom Evrope koja nema železničku stanicu do koje građani znaju da dođu, a o turistima da ne govorimo. Rok za modernizaciju pruge je probijen skoro pet godina, pa ni danas ne možete vozom iz Beograda u Budimpeštu”, kaže za “Vreme” Tatjana Potić iz turističke agencije Oktopod. Prema njenim rečima, problem je i sa kapacitetima na nivou lokalnih vlasti, jer oni nemaju potreban kadar koji bi pripremio projekte, kako bi se onda moglo aplicirati za sredstva iz pristupnih fondova EU i na taj način sredila infrastruktura. Pa je tako Kopaonik usred ovogodišnje sezone nekoliko dana ostao bez vode jer je predimenzioniran i infrastruktura ne može da podnese toliki broj smeštajnih objekata

Zapis sa putovanja

23.март 2022. Teofil Pančić

Nekst stejšn plejstejšn!

Putnici su uglavnom poluuzbuđeni, kao školarci na nekoj zabavnoj ekskurziji. Svi nešto komentarišu, ali iz kakofonije glasova u vagonu izdvaja se jedan koji uporno zapodeva priču s okolnim putnicima, a sve u stilu “jelda je ovaj voz baš fenomenalan, i jelda je Naš Predsednik takođe baš fenomenalan kao i ovaj voz”

Pad Bojka Borisova i druge priče iz regiona

23.март 2022. Slobodan Georgijev

Ništa lično, bratko

Iako bi njegovi politički protivnici voleli da se to i njemu dogodi, predsednik Srbije je daleko od robijaške sudbine koja je zadesila mnoge njegove kolege iz regiona. Čini se da, za razliku od njih, on ima više sreće, jer ima daleko veću kontrolu u rukama

Ruski oligarsi

23.март 2022. Radmilo Marković

I bogati plaču

Blumberg je procenio da je Rusija 2021. imala 117 milijardera, ukupno “teških” 584 milijarde dolara. Od ove sume više od trećine pripada najbogatijoj desetorici – ukupno 223 milijarde. Prema Blumbergovim podacima, najbogatiji Rus 2021. bio je Aleksej Mordašov sa 29,1 milijardom dolara. Mordašov je najveći deoničar kompanije Severstal, jednog od najvećih ruskih proizvođača čelika. Drugi najbogatiji Rus prošle godine bio je Vladimir Potanjin, predsednik i vlasnik 35 odsto kompanije Norilsk Nickel, najvećeg svetskog proizvođača nikla

Liberalni konzervativizam Vladimira Putina

23.март 2022. Dragan Bisenić

Probijanje granica opscenog sveta

Kada Putin govori o Ukrajini kao delu projekta “antirusija”, on ima u vidu Ivana Iljina koji je pisao da su “Evropljani raznih država sanjali (...) da potisnu Rusiju u Aziju” i da joj oduzmu teritorije koje su susedne Evropi, posebno Ukrajinu. A onda donosi presudu: “Ukrajina mora da bira između Poljske i Rusije”. Baštinik i nosilac tog istorijskog antiruskog projekta danas je NATO. Ruska borba za Ukrajinu, iz perspektive Moskve, jeste borba za njenu dalju egzistenciju kao evropske sile

Predizborna kampanja Aleksandra Vučića

23.март 2022. Nedim Sejdinović

Iskakanje iz frižidera i Ustava

Naprednjački monolit pokazuje ozbiljne tragove pucanja. Posle ovih izbora, kakvi god da budu rezultati, Srpska napredna stranka neće biti snažnija nego pre njih. Srbija će bar imati opoziciju. A i stvari se u politici mogu promeniti preko noći. Retki nastupi opozicionara na režimskim medijima imali su većeg odjeka nego što je to vlast planirala

Intervju: Vladeta Janković

23.март 2022. Ivana Milanović Hrašovec

Beograd ne sme ostati kriminalizovana prestonica

“U politiku sam se vratio u poodmaklom životnom dobu, a moja kandidatura pre svega treba da bude neka vrsta stimulansa, primer i podsticaj ljudima koji su se ušuškali u svoju udobnost, koji neće da se angažuju, koji traže izgovore i neće da otvore oči pred ozbiljnošću stanja u kojem se zemlja nalazi. Kada imate godina koliko ih ja imam, osim zdravlja više vam ništa ne treba. Ne mogu da vas potkupe, ne mogu da vas ucene, ne mogu da vas uplaše”

Istraživanje: Apstinencija ili ignorisanje izbora

23.март 2022. Srećko Mihailović

Ako ste se navikli na jad i bedu, onda ništa

Izborna participacija, odnosno izlaznost na izbore 3. aprila 2022. godine kretaće se između 54 i 57 odsto, dok na izbore neće izaći (izborna apstinencija) između 43 odsto i 46 odsto punoletnih građana. Ovi procenti su izračunati u odnosu na broj građana upisanih u birački spisak. Stvarna izlaznost i stvarna izborna apstinencija znatno su drukčije – na izbore izlazi oko tri četvrtine birača kojima je dostupno biračko mesto

Vojna analiza: Rat u Ukrajini

23.март 2022. Aleksandar Radić

Rusko puzanje kroz blato

Četvrte nedelje rata pojavilo se u SAD i zemljama Evropske unije mnogo analiza koje po Rusiju katastrofično sagledavaju dosadašnji tok borbi. Insistira se na problemima u sistemu rukovođenja i komandovanja, slabostima logistike, visokim gubicima ljudi i tehnike. U osnovni sve je to tačno, ali zaključak da je Ruska vojska posrnula i da se nalazi pred porazom preterano je smeo. Zvanična Moskva nema nameru da odustane

Crna Gora i pandemija

23.март 2022. Filip Mirilović

Kraj ere komfora

Od prve “corona free” destinacije u Evropi do jedne od svetskih država najpogođenijih pandemijom, epidemiološka kriva Crne Gore prepuna je vrhova i padova. Crnogorska dilema leži u tome da li sve postignuto u borbi protiv virusa “mora” biti žrtvovano u periodu od juna do septembra, zarad spasa turizma

Crna Gora: U iščekivanju 43. vlade

23.март 2022. Voislav Bulatović

Sve je isto kao pre

U Crnoj Gori cene divljaju, tenzije rastu, strah od potencijalnog prenošenja ukrajinskog rata na prostor Balkana sve više se potencira. Dok mnogi pokušavaju da državnim intervencijama umanje posledice narastajuće krize, u Crnoj Gori ovakav traumatičan ambijent dodatno komplikuju potpuna blokada gotovo svih državnih institucija i odsustvo odgovornosti svih aktera političkog života. Bez izuzetka

Vesti

17.март 2022. Redakcija Vremena

Danica Grujičić: Relativizacija smrti lekara od kovida

Rečima “dokažite da su umrli od kovida” Danica Grujičić je relatizovala smrt lekara u borbi protiv korona virusa i rizik kome su bili izloženi. Nosilac naprednjačke liste “Aleksandar Vučić - Zajedno možemo sve” naljutila je mnoge ljude koji rade u zdravstvenom sistemu. U sredu je izjavila da je bila “pogrešno shvaćena”

Ukrajinska kriza i region

16.март 2022. Dejan Jović

Zaglavljenost i odglavljivanje Zapadnog Balkana

U novim okolnostima bilo bi razumljivo da se Unija – a time i političko-sigurnosni Zapad – proširi tamo gde može, i to sad, dok još uvek (možda) može. To je u prirodi geopolitičkog odlučivanja. Ako se sila A ne proširi na područje X, to će pokušati da učini sila B. Evropska unija je možda mogla da dozvoli luksuz da okleva sve dok je verovala da je jedina sila na evropskom kontinentu. Ona to više nije – i verovatno joj je to sada i samoj jasno

Sankcije protiv Rusije

16.март 2022. Bogdan Petrović

Ekonomski krstaški rat i pucanje sebi u nogu

Sankcije – kao i svaka batina – imaju dva kraja. Bumerang zapadnih sankcija će mnogo dublje i ozbiljnije pogoditi Evropu nego SAD i druge daleke zemlje. Pre svega, jedino je Evropa teško zavisna od uvoza ruskog gasa, a pored toga evropske banke i preduzeća mnogo su više poslovali sa Rusijom nego druge države. Pritom će Evropa primiti nekoliko miliona izbeglica, koje treba negde smestiti i izdržavati. Čak i ako Rusija “kapitulira” i povuče se iz Ukrajine, Evropa je ta koja će platiti ceh obnove te ogromne zemlje sa više od 40 miliona duša

Lični stav

16.март 2022. Miloš Hrnjaz

Međunarodno pravo i Ukrajina – Ima li života nakon smrti

U pluralističkom svetu u kojem i pored globalizacije opstaju velike razlike u percepcijama toga šta je legitimno ili ispravno, oni akteri koji imaju superiornu moć odlučujuće će uticati na to kakva će biti percepcija pravednog, a posledično ponekad i kakve će biti sankcije za kršenja međunarodnog prava. To ne znači da oni koji krše norme neće imati nikakve “troškove” kršenja, ali to, razumljivo, nije prevelika uteha za žrtve

Intervju: Marinika Tepić, nosilac izborne liste “Ujedinjeni za pobedu Srbije”

16.март 2022. Nedim Sejdinović

Vučić funkcioniše na širenju mržnje i izazivanju sukoba

“Zna se ko izvlači pare iz budžeta, zna se ko namešta poslove, zna se kome se polažu računi, zna se ko lomi noge ako si neposlušan, ko reketira, ko gepekuje... Zna se sve. I ljudima je više preko glave da budu taoci ove ludačke i iščašene ekipe pohlepnika”

Suđenje Belivuku i Miljkoviću

16.март 2022. Jasmina Dobrilović

Lični rat sa Vučićem

Dugo čekano, zakazano pa odloženo pripremno ročište “suđenja decenije” bandi Veljka Belivuka i Marka Miljkovića opet je potreslo javnu scenu Srbije. Njihov advokat Dejan Lazarević tražio je izuzeće sudskog veća i tužioca, a okrivljeni Belivuk i Miljković iskoristili su priliku da i oni, na svoj način, argumentuju zahteve za izuzeće

NATO na istoku Evrope

16.март 2022. Danijel Šunter

Gomilanje oružja i vojske

Ruska invazija na Ukrajinu ima posledice i na dve glavne mirovne misije na prostoru Zapadnog Balkana, EUFOR i KFOR. Kako bi uputila poruku da neće dopustiti destabilizaciju prilika u Bosni i Hercegovini, Evropska unija je aktivirala rezervne snage koje čini 500 vojnika iz Austrije, Bugarske, Rumunije i Slovačke

Istočni front

16.март 2022. Aleksandar Radić

Zaoštravanje pravog i hibridnog rata

NATO će se potruditi da ojača protivvazdušnu odbranu kod saveznika, u okviru širih aktivnosti povećanja vojnog prisustva, ali samo do granice saveza. Zahtevi zvaničnog Kijeva da se pokrene NATO akcija zabrane leta iznad Ukrajine nisu realni, jer je to poziv na direktan ulazak u rat protiv Rusije

Lični stav

16.март 2022. Šan Makleod

Vraćanje sata unazad

Nijedan diplomata ne bi trebalo da bude doveden u položaj da “pravda” zločine. Nijedan diplomata koji ima savest ne bi trebalo da pristane na to

Egzodus iz Ukrajine

16.март 2022. Bojan Stojanović

Između čekića i nakovnja

Nijedno rešenje izbegličke krize neće biti moguće niti održivo ukoliko se oružani sukobi u Ukrajini ne završe i ne postigne se mir, a život u Ukrajini vrati u normalu. Kako stvari stoje, tako nešto je gotovo nemoguće, čak i ukoliko bi se to desilo u skorije vreme, imajući u vidu da se Ukrajina nalazi u dubokoj političkoj krizi, polarizovanog društva, a sada i razrušena i sa ogromnim brojem svojih stanovnika u izbeglištvu, ali i s velikim brojem interno raseljenih ljudi

Kompanija Gunvor sa sedištem u Švajcarskoj saopštila je da povlači svoju ponudu za kupovinu međunarodne imovine ruskog Lukoila.

SAD i rat u Ukrajini

16.март 2022. Slobodan Kostić

Cena borbe “za demokratiju i slobodu”

Amerika nikada nije bila veliki korisnik ruskih energenata. Godišnje se uvozilo oko osam procenata nafte i naftnih derivata, dok je u decembru, kada su počeli da stižu prvi ruski ultimatumi, uvoz pao na svega dva odsto, ali je bez obzira na to više nego očigledno da nijedna država na svetu neće biti pošteđena posledica rata u Ukrajini

Manipulacija strahom i cena populizma

16.март 2022. Radmilo Marković

Mir, stabilnost – Vučić

Predizborno plašenje građana mogućim katastrofalnim posledicama rata u Ukrajini nije ništa novo, ista matrica je primenjivana i na izborima 2020, samo što je tada apokalipsa pretila od korona virusa. Kada biračima dobro utera strah u kosti, Aleksandar Vučić se uz tabloidno terciranje predstavlja kao jedini spasilac

Optužbe u Nemačkoj školi u Beogradu

16.март 2022. Nemanja Rujević

Dve istrage i jedan lov na veštice

Spremna je krivična prijava protiv profesora D, a interni postupak pokrenula je i nemačka Centrala za obrazovanje u inostranstvu. Nakon pisanja “Vremena” o optužbama učenica i nastavnice, u školi traje “potraga” za izvorima, dok bi profesor D. trebalo tiho da ode na kraju školske godine