Osam godina trajala je izgradnja prve i najveće hidroelektrane na Dunavu kod Kladova, “Đerdap 1”, zvanično otvorene 16. maja 1972. godine.
Prve studije o izgradnji elektrane na Dunavu rađene su u Kraljevini Jugoslaviji, a početak radova na izgradnji zajedničkog hidrosistema označili su tadašnji predsednici Jugoslavije i Rumunije – Josip Broz Tito i Georgi Dež, septembra 1964. godine. Udružene domaće građevinske firme i instituti ispunili su rokove i pregradili Dunav u avgustu 1969, godinu dana kasnije pustili u rad prva dva agregata, da bi pre tačno 50 godina ceo sistem bio u funkciji.
Hidrotehnička građevina dužine 1.278 metara najveća je na Dunavu, sa jednom branskom i jednom protočnom elektranom, i tokom njene izgradnje iskopano je 13,4 miliona kubnih metara šljunka i rečnog nanosa, 7,2 miliona kubika stena, ugrađeno 3,2 miliona kubika betona, 167.000 tona armature i čelične konstrukcije i 69.000 tona opreme. Zbog brane i akumulacionog jezera, sa jugoslovenske strane preseljeno je osam hiljada ljudi, srušeno dve hiljade zgrada, pet crkava, premeštena su četiri groblja, rekonstruisano je sedam pristaništa i potopljeno šest sela. Poslednjih godina gradnje bilo je angažovano oko osam hiljada radnika, a hiljade omladinaca u radnim brigadama radilo je godinama na iskopavanju okolnih kanala i popločavanju obale. Nažalost, osmogodišnji radovi samo na našoj strani odneli su živote 14 radnika.
Akumulacija je zapremine 1.380 miliona kubnih metara vode, a njenje potencijale na jednoj hidroelektrani eksploatišu dve zemlje, i po tome je jedinstvena u svetu. Hidroelektrana je projektovana potpuno simetrično, te Srbija i Rumunija raspolažu istovetnom elektranom sa po dva agregata jačine 171 MW i po četiri od po 190 MW, te prevodnicom i sedam prelivnih polja.
“Đerdap 1” sa 15 odsto učestvuje u ukupnoj proizvodnji električne energije u Srbiji i evropski je lider u proizvodnji čiste zelene energije.
Zatvaranje Fijatovih pogona
“Elektro-šok” nakon najave elektro-automobila
foto: branko vučković / fonet…
Pobunjeni radnici kragujevačkog Fijata zaustavili su proteste zbog najave privremenog zatvaranja fabrike i otkaza pošto su im u Vladi Srbije obećali da će do kraja meseca menadžment izaći sa ponudom o socijalnom programu.
A samo dve nedelje pre nego što su većinski vlasnici usmeno saopštili zaposlenima da proizvodnja modela 500L prestaje i da mogu da biraju između rada u Fijatovim pogonima u inostranstvu i raskida ugovora, predsednik SNS-a i Srbije, Aleksandar Vučić, sastao sa se čelnicima kompanije Stelantis, nastale spajanjem Fijata, Pežoa i Krajslera, i slavodobitno obznanio da će se u Kragujevcu za dve godine proizvoditi električni automobili.
Lepa vest za radnike Fijata i kooperante kragujevačkih pogona, već dobrano prestrašene u prethodnoj deceniji čestim prekidima proizvodnje i najavama povlačenja automobilskog giganta, kratko je trajala. Preko noći su svi postali višak, uz obećanje da će se neki (možda) vratiti na posao za dve godine.
Usledio je protest u Kragujevcu, pa pregovori sa vlastima u Beogradu, a u međuvremenu je predsednik prvo poručio “da država može da im pomogne, ali ne može da se meša u poslovanje privatnika”, ali pošto se bunt radnika rasplamsao, njegovi podređeni su predstavnicima sindikata obećali svu pomoć države.
A država je trećinski vlasnik u Fijatu Srbija i u proteklih 14 godina uložila je na razne načine više od 500 miliona evra u ovo javno-privatno partnerstvo, začeto u doba vladavine Borisa Tadića i Mlađana Dinkića, a nastavljeno za vakta Vučića, i oduvek većim delom pokriveno državnom tajnom.
“Niko ništa da ne potpisuje do socijalnog programa koji će biti naredne nedelje, najverovatnije, kako su nam obećali ministri. Videćemo kakav će nam servirati socijalni program; ako nismo zadovoljni, tražićemo da se to promeni, ako nas ne poslušaju, eto nas ponovo na ulicama, na blokadama”, poručio je radnik Đorđe Milojević nakon sastanka sa ministarkom za rad Darijom Kisić Tepavčević, a Zoran Miljković iz Štrajkačkog odbora Fijat plastike dodaje da “nemaju ništa protiv da radnici Fijata prihvate, ako neko želi, dobrovoljno da ide u inostranstvo ili ako hoće da uzme otrpemininu koja će biti donesena u ovom socijalnom programu”, i da je “najbitniji dogovor sa ministrima da neće biti nasilnih otkaza”.
Država je ranije obećala kompaniji Stelantis da će u proizvodnju električnih automobila uložiti skoro 50 miliona evra, a da li je nešto i koliko od toga namenjeno radnicima, niko ne zna.
Za kraj pozajmljujemo rečenicu Marija Reljanovića, koji na “Peščaniku” povodom ove teme zaključuje kako “u trci do dna dno ne postoji: država daje sve više a radnici dobijaju sve manje, dok grozničava potraga za ‘investitorima’ praktično nikada ne prestaje”.
“Pink teatar”
Najluđi stejdž DJ Žeksa
foto: pink…
Nakon što je početkom aprila postao vlasnik Bioskopa “Odeon” u Beogradu i najavio na tom mestu otvaranje “potpuno nesvakidašnjeg pozorišta”, vlasnik Pinka Željko Mitrović objavio je ove nedelje u dnevnoj štampi konkurs za prijem u stalni radni odnos 100 mladih umetnika.
Prvo je DJ Žeks otkrio da će njegov teatar imati “najluđi stejdž na svetu sa sedam rotacionih površina i pet hidrauličnih platformi”, ozvučenje jače od 100.000 vati, petsto kvadrata video-zidova, hologramske kabine i audio-video postavke koje će, kako je objasnio, “aktivirati i čula perifernog vida koji publici stvara doživljaj kao da je deo stejdža”.
Najavio je otvaranje teatra polovinom oktobra predstavom “Lucifer”, koju piše, režira i producira, a sada poziva “mlade, talentovane i pozitivnom energijom nadahnute umetnike” da se zaposle u njegovom novom preduzeću.
U pompeznom oglasu Mitrović traži glumce, igrače i plesače od 16 do 50 godina starosti, pozorišne reditelje, asistente režije, ton-majstore, koreografe, kostimografe, scenografe, šminkere, pirotehničare… a kako naglašava, “fakultet ili akademija nisu presudni”, već su “jedini uslovi talenat, posvećenost, mnogo pozitivne i kreativne energije”, kao i da “politička pripadnost i urgencija bilo koje vrste na ovom konkursu neće biti od pomoći!”
I zato, vežite se – “ludi stejdž DJ Žeksa” počinje da se vrti.
Mali rukometni tereni
Rezultat 86:15 pokrenuo istragu
Pitanje prvaka Prve ženske rukometne lige – grupa “Vojvodina”, trećeg ranga u Srbiji, rešiće se u baraž utakmicama Rume i Temerina, odlučili su zajednički Rukometni savezi Vojvodine i Srbije, i tako rešili slučaj mnogih sumnjivih rezultata u drugom delu prvenstva.
A nedelju dana su nadležni u RSV u ćutali pošto je početkom maja pukla vest kako su neke utakmice 20. kola vojvođanske Prve lige krajnje sumnjive, pre svega duel Temerina i Ravangrada iz Sombora, koji su domaće rukometašice dobile sa 86:15, a pod lupom javnosti bila je i ubedljiva pobeda Rume u Mokrinu 48:17.
Ruma i Temerin su u finiš prvenstva ušli sa istim brojem bodova, a u tim slučajevima prvo se gleda međusobni skor, ali kako je u obe utakmice postignut identičan nerešen rezultat (24:24), o prvaku će odlučivati gol razlika. Ruma je tu u znatnoj prednosti, ali Temerin se, očigledno, ne predaje i otuda neverovatna pobeda sa 71 golom razlike.
Nakon 17 dana od odigravanja utakmica, RSS je na osnovu zahteva RSV i materijala “u vezi izražene sumnje na narušavanje integriteta i regularnosti takmičenja”, doneo odluku da se izveste nadležna tužilaštva, ali i da se o novom članu Super B lige za rukometašice odluči u dve baraž utakmice.
Iz Rume su demantovali da su pod istragom i odbacili sumnje da su namestili utakmicu u Mokrinu, iz Temerina za sada nema glasa, a javnost se čudi “solomonskom” rešenju Saveza, jer ako postoji sumnja u nameštanje, osumnjičeni ne igraju baraž, već se prvo sprovodi istraga i, u slučaju potvrde sumnji, kažnjavaju pojedinci i klubovi.
Bilo istrage ili ne, osnovane su sumnje da se u manipulacije i nameštanja uvlače čak i mlade rukometašice u trećem rangu takmičenja, pa se može sa jezom pretpostavljati šta se kod nas radi u profitabilnijim sportovima.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Vrh vlasti širi strah i paniku od revolucija, od nekih “Beomajdana”, od krvi po ulicama, da bi se zapravo otvorio prostor za napad na slobodu govora. Oni vide opasnost u Srbiji od slobode govora. Pokušavaju da ubede slobodan narod da se odrekne svojih sloboda i prava. Njihova kampanja Zbijmo sada redove da bismo odbranili Srbiju intenzivna je jer žele da ubede ljude da je opravdano targetirati građane, razvijati nesigurnost i širiti autocenzuru. Šire strah da će vas neko pokupiti na aerodromu, u prodavnici, prolazu i da bi mogli da vas podvedu pod neko krivično delo
Na osnovu nedavne posete Donalda Trampa Mlađeg, koja se nadovezuje i na letošnju posetu Džareda Kušnera, Trampovog zeta i bliskog savetnika, deluje da Beograd ulaže dosta energije u pronalaženje prečica za dolazak do Trampove naklonosti, u nadi da bi to ubrzalo uspon u bilateralnim odnosima. Ipak, načelni pravac kretanja biće sličan ko god da pobedi, te se ne treba olako nadati ubrzanju napretka u odnosima u slučaju Trampove pobede, koja donosi sa sobom i neke prednosti i neke izazove. Zbog toga ni ne čudi što se zvanični Beograd opredeljuje da deluje na dva koloseka, odnosno da paralelno radi i na približavanju demokratama
Junak naše priče u politici je praktično od početka višestranačja, pa opet – ništa. Nebojša Bakarec, uprkos trudu, ostaje toliko neupadljiv da ga upravo to čini posebnim i zahteva dublju analizu
Pokrajina je prestala da postoji kao politički entitet, u to nema nikakve sumnje. Njene institucije rade samo onoliko koliko služe za finansiranje SNS-ovskih potreba, a gradovi su pretvoreni u beživotne kasabe. Novi Sad je nabubreo, ali ne od aktivizma, kulture i života nego od prostakluka, pohlepe, divlje gradnje i urbanističkog kriminala. Autonomaške političke stranke ne postoje, mrtve su i nevladine organizacije
Lanci snabdevanja i položaj radnika u stranim firmama
Hiljade ljudi u Srbiji pravi kablove ili gume za nemačke automobile. Radnici kažu da je posao težak, plata loša, a šefovima “samo bičevi fale”. No, sada na kršenje prava mogu da se požale i direktno u Nemačkoj. “Vreme” istražuje da li to ičemu vodi
Gradonačelnik Loznice Vidoje Petrović, poznat pod nadimkom Knez, podneo je ostavku, pošto je 20 godina bio na tom mestu i niko mu ništa nije mogao. Petrović je ostavku podneo još početkom avgusta, ali ju je tek sad aktivirao, videći u kom smeru idu protesti protiv iskopavanja litijuma
Ministar kulture Nikola Selaković je bio jasan i dosledan: država nema ništa protiv da izdavači izdaju i na drugom pismu, ali će biti otkupljivane samo knjige objavljene na "prelepoj Vukovoj ćirilici". I to odmah. Zato što više nema cile-mile
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!