Из историје САНУ

23.jun 2011.  

Развој ученог друштва у Србији

Историја академије може се поделити на четири веће етапе, према облицима у којима је академија функционисала: Друштво српске словесности (1841–1864), Српско учено друштво (1864–1886), Српска краљевска академија (1886–1947) и Српска академија наука и уметности (од 1947. до данас)

Vojno-policijska motorizacija

23.jun 2011. Marija Vidić

Hameri po drugi put u Srbiji

Krajem sledeće godine Vojska Srbije trebala bi da postane jača za dvadeset novih hamera. Do sada – bar kada je o državi reč – ovim vozilima su nekad raspolagale "Crvene beretke"; a danas se ona nalaze u sastavu Protivterorističke jedinice MUP-a Srbije

Devedeseti rođendan princa Filipa

16.jun 2011. Vladan Stošić

Dva koraka iza

U jeku bračnih razmirica između Čarlsa i Dajane, u javnosti se pojavilo pismo koje je Filip napisao Dajani u kojem ju je prekorevao zbog njenog ponašanja, a potom i njen odgovor u kome mu ona kaže da je "pakosni starac"

Aziz Salihu – zvezda Jugoslavije

15.jun 2011. Mirko Rudić

Priča jednog boksera

"Meni je, kao velikom sportisti, koji je sve dao za boks i reprezentaciju, žao što danas nemam ništa u životu. Da sam bio bandit i baraba, kao što sam bio sportista, šta bi bilo? Ali ja nisam to, ja nisam iz takve familije da mogu da budem bandit i baraba"

Intervju – Jelena Genčić, prvi trener Novaka Đokovića

08.jun 2011. Vladan Stošić

Čiji si ti, mali

Jelena Genčić je naš najcenjeniji teniski trener. Trenirala je Moniku Seleš, Ivu Majoli, Mimu Jaušovec, Gorana Ivaniševića... Za svoj najveći trenerski uspeh ona ipak smatra Novaka Đokovića. S druge strane, Novak uvek ističe da je sve što zna o tenisu naučio od Jelene Genčić

Knjige – Dragoljub B. Đorđević, Kazuj krčmo DžerimoPeriferijska kafana i okolo nje (Službeni glasnik)

31.maj 2011. Branimir Stojković

Primenjena kafanologija

Negde krajem šezdesetih godina prošlog veka francuski sociolog i utemeljivač sociologije svakodnevice Anri Lefevr je napisao da "marksizam umire od dosade, u dosadi, s dosadom". Slično bi se moglo reći i za znatan deo naše, i ne samo naše sociologije. Ali ne i za ovu knjigu. Ona, baš naprotiv, svedoči o tome da sociologija nije nužno bornirana akademska disciplina

Jahači apokalipse

30.maj 2011. Slobodan Bubnjević

Priručnik za geocid

Kako da se spremite za apokalipsu koja nikako da dođe? Ako vam je dosadilo da čekate, možda i sami nešto možete učiniti. Nedeljnik "Vreme" donosi četiri potencijalna načina da na svoju ruku uništite planetu Zemlju

Intervju – Muhanad Hirzallah, direktor jedinice za softversku primenu pri Institucionalnom nadzornom odboru Klinike Mejo

18.maj 2011. Jasmina Lazić

Promena je uslov napredovanja

Dobar menadžer zna da je prvi korak u rešavanju problema priznati da imate problem

Azot

18.maj 2011. S. B

Proces koji je izmenio svakodnevicu

Pojedini hemičari veruju da je upravo Haber-Bošov proces najvažnije naučno otkriće bez koga savremena civilizacija ne bi bila to što jeste

Prirodni gas

18.maj 2011. S. Bubnjević

Vazduh koji gori

Gas nije samo energent. On se uobičajeno koristi u hemijskoj industriji, a ubedljivo najznačajnija mu je primena u industriji veštačkih đubriva

Hemija i industrija

18.maj 2011. M. Vidić

Elementi po kojima hodamo

Zemljinu koru čine osamdesetak hemijskih elemenata u svojim najrazličitijim jedinjenjima i oblicima. Neki od njih formiraju stenje, ima retkih elemenata, kao i elemenata koji se koriste u industriji materijala. Procentualno najviše ima kiseonika, silicijuma, aluminijuma, gvožđa i kalcijuma. Osim što su količinski vrlo prisutni i blizu su nam, ovi elementi se u velikoj meri koriste u industriji – zahvaljujući njima imamo školske krede, kozmetičke preparate, čipove, staklo i avione

Ljubovija – To je Gastro fest

18.maj 2011. Dragan Todorović

Jedna velika raspevana družina

Idejni tvorac svega iznese mišljenje i stav da Homoljski program najbolji, Ona što piše i tefteri ode u puževe, Brka uze meri šta d’odlomi od kuvano jare, Glavni žirista jopet zabasa u gulaš koji nije im’o gustinu...

Jedna žalosna vest

11.maj 2011. Aleksandar Ćirić

Smrt mašine za pisanje

Pisaća mašina preživela je sve, uključujući i zatvaranje poslednje fabrike u Indiji. U Njujorku se, na primer, i dalje koristi nekoliko hiljada pisaćih mašina, uglavnom u policiji, za popunjavanje vlasničkih i dokaznih formulara s indigo kopijama. U Latinskoj Americi, Indiji i Africi mehaničke pisaće mašine su i dalje u opštoj upotrebi

Matične ćelije

27.april 2011. Jasmina Lazić

Pametne ćelije rešavaju stvar

Postoje u mnogim vrstama tkiva odraslih ljudi, a njihova najveća koncentracija u telu odrasle osobe je u koštanoj srži i krvi. Međutim, i ono što se do juče smatralo biološkim otpadom, danas nas može spasiti smrti, dijalize, drhtavih ruku, ćelavosti, bora, starosti i – gubitka voljenih

Slike napretka – Solvejeve konferencije

27.april 2011. Slobodan Bubnjević

Fotografija čistog uma

Pre tačno sto godina, u Briselu, u Belgiji, počinju da se organizuju Solvejeve konferencije, koje će postati verovatno najznačajniji skupovi svetskih fizičara i hemičara u istoriji nauke

Nuklearne katastrofe

20.april 2011. Slobodan Bubnjević

Život pod stigmom Černobilja

Tačno četvrt veka nakon najveće nuklearne katastrofe u istoriji, Černobilj više nije sam na vrhu takozvane INES skale – ovoj katastrofi se na nivou 7 pridružila nesreća u nuklearnoj elektrani Fukušima. Da li će oblast oko japanskih reaktora ostati jednako pusta kao Zabranjena zona na severu Ukrajine

Japanska industrija posle cunamija

20.april 2011. Marija Vidić

Cena postaje skuplja

Cunami nije opustošio samo japansku industriju već je i dobrim delom uzdrmao svetsku ekonomiju. Pretpostavlja se da će zastoj u japanskim fabrikama, u najmanju ruku, izazvati kratkoročne nestašice nekih proizvoda, ali i zaustaviti uobičajeni pad cena elektronike

Feljton – Poglavlje iz knjige Ne nadajte se da ćete se rešiti knjiga

20.april 2011.  

Pohvala gluposti

U izdanju "Gradca" nedavno je izašla iz štampe zanimljiva knjiga pod naslovom Ne nadajte se da ćete se rešiti knjiga. Reč je o knjizi u kojoj možete pročitati razgovore koji su vodili Umberto Eko, pisac, profesor i semiolog, i Žan-Klod Karijer, esejista, dramaturg i scenarista, pored ostalog autor nekoliko scenarija za filmove Luisa Bunjuela. Medijator razgovora bio je Žan-Filip de Tomak. Karijer i Eko razgovaraju o sudbini knjige u današnjem vremenu, ali pokreću i mnoga druga pitanja koja se tiču savremene kulture, tradicije i informatičkog društva. Uz dozvolu izdavača, "Vreme" u ovom broju prenosi jedno poglavlje iz ove knjige

Paklena godina Marije Kiri

13.april 2011. Slobodan Bubnjević

Hemijska veza

Francusko-poljska naučnica i verovatno najpoznatija hemičarka svih vremena Marija Kiri, svoju drugu Nobelovu nagradu dobila je pre tačno sto godina. No za razliku od Ajnštajnove čudesne 1905. i Galilejeve 1609, koje su bile povod obeležavanja Međunarodnih godina fizike i astronomije, 1911. za madam Kiri nije bila godina uspeha, već period – najmučnijih iskušenja