
Pretplata
Crni petak: Čitajte „Vreme“, štedite pare!
Do kraja novembra godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ košta 6.200 dinara, čak 3.000 dinara manje nego inače. Svaki novi broj čitate već u sredu uveče
FOTOGRAFIJA SRPSKE NAUKE: Postdiplomci i mladi istraživači Instituta za fiziku u Beogradu / foto: vladimir nenezićJedna od najnaprednijih naučnih ustanova u Srbiji, Institut za fiziku, početkom maja obeležiće 50 godina postojanja. No, slavlje je uveliko počelo krajem aprila, otvaranjem izložbe fotografija (postera) autora Vladimira Nenezića i Igora Smolića, pod nazivom „Physics4U“ („Physics For You“) u Galeriji nauke i tehnike Srpske akademije nauka i umetnosti.
Na izloženim fotografijama su uglavnom ljudi – mladi, stari, slikani pojedinačno ili u grupi. Svi oni su na neki način obeležili jedan period u razvoju ove ustanove, ili se očekuje da će to učiniti u budućnosti.
Na nekoliko fotografija su očevi Instituta. Tu je prvi direktor Aleksandar Milojević (1912–1986), koji je krajem pedesetih godina XX veka – onog trenutka kada je fizika u Jugoslaviji krenula u nagli razvoj – došao na ideju da okupi sve beogradske profesore fizike pod jedan krov da bi razvijali nauku i obrazovali nove generacije. Milojević je onda postavio temelje budućeg razvoja ustanove: mlade istraživače je razaslao u svetske laboratorije da stiču znanja, pa da se vrate u Institut i samostalno pokrenu istraživanja u najrazličitijim oblastima.
Do Milojevićeve je slika Radeta Antanasijevića (1938–2003), drugog direktora Instituta, vrsnog eksperimentalnog fizičara koji je najveći deo karijere posvetio nuklearnoj fizici ispitujući različite procese u atomskom jezgru. Antanasijević je bio direktor Instituta u njegovo zlatno doba – od kraja sedamdesetih do kraja osamdesetih, kada cvetaju istraživanja, a Institut razvija saradnju sa mnogim ustanovama širom socijalističke Jugoslavije i sa ostatkom sveta.
No, možda je najzaslužniji za ono što u ovoj ustanovi zovu „duh Instituta za fiziku“ jedan od najpoznatijih i najcenjenijih teoretičara, akademik Zvonko Marić (1931–2006). On je uveo kvantnu mehaniku na Univerzitet u Beogradu i bio vrstan i svestran fizičar, mada nikad nije imao niti želeo zvanične funkcije u ovoj ustanovi. Međutim, možda još veći njegov značaj od doprinosa u nauci je bio u uticaju koji je imao na kolege – Marić je zagovarao stalno usavršavanje, insistirao je na širem sagledavanju svakog zadatka, kao i na svestranijem pristupu naučnom radu. Bio je motivator i pokretač na Institutu.
Kroz krizno vreme početkom devedesetih Institut je proveo treći direktor Marko Popović, koji je, inače, prvi istraživač zaposlen na Institutu 1961. godine, ubrzo nakon osnivanja. Njega je na poziciji direktora sredinom devedesetih zamenio Dragan Popović, koji je donedavno bio na čelu ove ustanove, učinivši je vrhunskim institutom. Zahvaljujući Draganu Popoviću, krajem devedesetih godina postepeno je obnavljana zgrada Instituta u Zemunu, tako da je izbegla sudbinu mnogih koje su u vreme sankcija i krize oronule i propale.
Delom zahvaljujući i tome, početkom dvehiljaditih godina Institut je prvi nakon izolacije Srbije izašao u evropski istraživački prostor pokrenuvši saradnju sa brojnim naučnim ustanovama. Kada je Srbiji konačno dopušteno da učestvuje u projektima Šestog okvirnog programa (FP6) za istraživanje i tehnološki razvoj Evropske komisije, Institut je osvojio ubedljivo najveći broj projekata, a više laboratorija Instituta označene su kao takozvani evropski Centri izvrsnosti.
Zahvaljujući ovim projektima i saradnjama, kao i velikim uspesima u istraživanju, Institut je u poslednjih desetak godina obezbedio značajna sredstva za obnovu laboratorija i instrumenata, što kroz fondove EU, što kroz Nacionalni investicioni plan. Neke od ovih laboratorija i aparatura – sudeći prema fotografijama sa izložbe u Galeriji SANU – laicima zaista izgledaju kao „svemirski brodovi“.
U Galeriji su izložene i fotografije istraživača srednje i mlađe generacije koji su već ostvarili izuzetne rezultate u radu: jedan od najmlađih srpskih akademika Zoran Lj. Petrović, rukovodilac Nacionalnog centra izuzetnih vrednosti za primenu plazme u nano tehnologijama, medicini i ekologiji, zatim Milovan Šuvakov, koji u istoj laboratoriji radi na numeričkim simulacijama u kinetičkoj teoriji, kao i Nenad Vukmirović, koji se nedavno iz nacionalne laboratorije „Lorens Berkli“ u SAD vratio na Institut da bi radio u Laboratoriji za primenu računara u nauci.
Konačno, tu su i 40 mladih doktoranata koji su tek nedavno započeli svoju karijeru na Institutu za fiziku – 23 njih zaposleno je u 2011. godini. Zahvaljujući pomenutim i ostalim ljudima koji rade u Institutu, danas se o njemu govori kao o ustanovi od nacionalnog značaja.
U takvoj, nadasve pozitivnoj atmosferi, ovih dana – od 21. aprila do 19. maja – Institut za fiziku, uz niz seminara, okruglih stolova, promocija i izložbi u Galeriji SANU proslavlja svoj pedeseti rođendan. I svi su dobrodošli.

Do kraja novembra godišnja digitalna pretplata na „Vreme“ košta 6.200 dinara, čak 3.000 dinara manje nego inače. Svaki novi broj čitate već u sredu uveče
Egzit se vraća u Srbiju idućeg leta. Prvi dan biće rezervisan za studente iz Srbije, kojima će ulaz biti besplatan

Srbija protiv Nemačke igra za bodove koji bi mogli da joj sačuvaju mesto u Ligi nacija. Pred gotovo praznim tribinama Paunovićev tim dočekuje selekciju koja takođe nema prostora za grešku

Redakciji "Vremena" je stigao zahtev za demanti na tekst "Roditelji OŠ '20. oktobar' večeras traže ostavku direktorke" objavljen 29. oktobra. Prenosimo ga u celosti i bez izmena

Kao nekad Kero Kler Berk je ne samo ogolio lažnu sliku tradicionalne žene u Americi, već i pokazao na kom su nivou ženska prava generalno – tvrde feministkinje. Ovaj roman je direktan napad na tradicionalni način života – ocenjuju konzervativne hrišćanke
Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva
Crna slika i slom pravne države Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve