Književnost
Ozbiljne igre i šašavi filozofi
Loran Bine, Sedma funkcija jezika,
Booka, Beograd 2019,
prevod Olja Petronić
Loran Bine, Sedma funkcija jezika,
Booka, Beograd 2019,
prevod Olja Petronić
Ova dva filma spaja taj iskonski poriv za odmeravanjem snaga sa disproporcionalno znatno jačim neprijateljem: okrutnim državnim aparatom i/ili jednako rigidnim čuvarima sna o evropskoj kasi
Ko će i s kakvim argumentima odlučiti kada počinje nova teatarska sezona i kada će biti održani festivali
U senci globalne svetske drame, neke industrije su potpuno stale, među njima i muzičko-koncertna. Pogledajmo kakve ideje i inicijative postoje širom sveta da se pomogne sektoru koji je donedavno punio najveće sale srećnim i raspevanim ljudima, a danas faktički ne postoji
Negde u simboličkoj zameni poželjnih, opšteprihvaćenih vrednosti, bilo da je reč o karijeri, porodici, velikoj plati ili svemu tome zajedno za posao u prodavnici ploča i gluvarenje po pabovima, leži smisao popularnosti hornbijevske pobune
Pozorištnici su, uprkos opštem haosu utemeljenom na bogatom iskustvu, brzo shvatili da više nije moguće praviti se da je s pozorištem sve u redu. Istovremeno, znali su i da je u ovoj državi moguće poigravati se prividom. Tako su nas snašli televizijski, Jutjub, Fejsbuk i slični snimci pozorišnih predstava
"Ne ciljam na usporavanje života, jer sporost nije sama sebi cilj: život ne postaje bolji kada je internetska veza loša ili voz spor ili kad se vatrogasno vozilo sporije kreće. Kao problem identifikujem otuđenje, a ne ubrzanje. Ono o čemu sanjam nije usporavanje kao takvo, nego društveni sistem koji izmiče slepoj prisili uvećavanja, a koji iz godine u godinu ne mora ubrzavati samo da bi ostao u mestu"
Za svega petnaest godina aktivne karijere Bil Viters postigao je da ga putem radija, kompilacija i reizdanja stalno slušaju, njegove refrene učestano koriste za reklame, TV i filmove, a bezbrojne obrade i semplovi njegovih numera produžavaju uticaj. Da to nisu ritam-i-bluz i rep, rekli bi kao za starogradske "pesme koje su postale narodne još za života svog autora"
Unorthodox od prvog do poslednjeg kadra zadržava prekopotreban ton i oreol ličnog i intimističkog, svoje krajnje stilsko ishodište uspešno pronašavši u kamernoj, tihoj i diskretnoj drami o bekstvu koje je duboko ličan čin
"Današnje vlasti se ne bave rokerima, ne zato što su se vlastodršci iznenada glazbeno prosvijetlili, nego ih baš briga. A vjerojatno i znaju da rokeri po sistem nisu opasni. Malo mlate kosama (ako ih imaju), odvrću ta svoja pojačala i vitlaju gitarama, deru se i vrište, ali, ništa zato... proći će ih to. Političari su u obračunima prema političkim protivnicima/neistomišljenicima, i prema vlastitim građanima – puno odlučniji i efikasniji. Ju nou vot aj min"
Ova knjiga nas podseća na još dve preko potrebne i neretko nedostižne stavke savršenog ili barem zdravog filmskog stanja stvari – prisustva hrabrih, vrednih i pronicljivih erudita koji delaju na samoj tački susreta pokretačkih strasti i nesporne kompetentnosti, te filmofilije kao korena svake filmske misli
"Sad svi mi građani sveta možemo da se gledamo i dopisujemo na socijalnim mrežama, i da uživo strimujemo svoj jadni privatni reality show, pa da se svako čudi, zloraduje, saoseća, plače, plaši, histeriše, zapomaže i pomaže, teši i šta još ne, svako shodno svojim kvalifikacijama, sposobnostima, potrebama i osećajima. Ovo je izazov koji dosad još nismo okusili. Iako mi se ne sviđa, prihvatam izazov"
Boris Dežulović,
Summa atheologieae: Nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg,
Ex libris, Rijeka 2019.
Reč je o najnovijim filmovima cenjenih i prekaljenih reditelja, oba su nakon srpskih premijera na FEST-u baš ovih dana i deo ponude aktuelnog onlajn filmskog festivala Moj OFF, a povezuje ih i difamacija i neki od vidova užasa koji idu u paketu sa njom kao jedan od najznačajnijih motiva unutar priča ova dva filma
Ašil Mbembe, Politike neprijateljstva, Fakultet za medije i komunikacije, Beograd 2019, prevod Slavica Miletić
Amila Kahrović-Posavljak: Smrtova djeca; Književna radionica Rašić, Beograd 2019.
Nove filmove Klinta Istvuda i Toda Hejnsa spaja činjenica da su njihove priče utemeljene u dobro poznatim i dobrano dokumentovanim slučajevima, koji pak predstavljaju varijacije na refrenski učestao motiv u američkoj kinematografiji – borbu Davida protiv Golijata
"Da ovdje ukinete mnoge institucije koje se bave vizuelnom umjetnošću, nikakve štete ne bi bilo. Niti bi se to odrazilo na scenu, jer scena gotovo ne postoji"
Dorte Nors, Retrovizor, rame, žmigavac (2018); Posle udarca (2019); Mini je potreban prostor za vežbu (2019), Štrik, Beograd, s danskog preveo Radoš Kosović
Zbirni osvrt na tri filmske priče koje se na planu motiva, između ostalog, bave i temama, recimo (neretko zaturene) empatije, duševnih slabosti i migracija
O dve predstave Srpskog narodnog pozorišta, a u čekanju treće koju je pokosio virus
"Na kraju krajeva, mi i nismo istjerani iz nekog prostora, naši gradovi nisu zemljopisne činjenice; mi smo istjerani iz svoga vremena, naši su gradovi ostali u nekoj nedohvatljivoj prošlosti. Do te prošlosti se, kao i svake druge, stiže vremeplovima. A šta su to vremeplovi i kako izgledaju, to neka odgovori svatko za sebe"
Neverovatno je da je mala grupa ljudi uspela da ubedi jednog od najvećih izdavača na svetu da se povuče, ali njihov cilj možda i nije toliko moralno valjan koliko oni misle
Obe predstave se zasnivaju na tekstu koji je napisan da bi bio izveden (u pozorištu) a da pri tome ne mora da ima ništa od osobina i kvaliteta dramskog teksta
Jagoš Marković prati temu Simovićeve drame prikazujući nam točak istorije koji nemilosrdno melje, ali i ukazujući na fino i snažno prisustvo fatuma
Đorđevićev prikaz gastabajterskih egzistencijalnih, kulturoloških, identitetskih i drugih muka i lutanja brzo i suvereno dobija punoću mudre i nadahnute kritike etosa kapitalizma i polemike sa aktuelnim trenutkom
Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote
Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće
Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji
Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu
U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne
Autobusi ne saobraćaju, stanice ne dižu slušalicu, a radovi na putevima blokiraju ulaz u Beograd. I „Srbijavoz“ je naprasno obavestio putnike da obustavlja saobraćaj zbog dojave o bombama. Kako stići u glavni grad Srbije na protest 28. juna
Studentski protest koji je održan na Slaviji pretvorio se u niz incidenata u centru Beograda. Na više lokacija došlo je do sukoba građana i specijalnih jedinica policije. Zabeležena su hapšenja i upotreba suzavca. Direktor policije je naveo da je povređeno šest policajaca i dvoje građana
Vlast tvrdi da se na Vidovdan sprema nasilje, a studenti poručuju da ne pozivaju na njega. Protest je najavljen od 18 do 21 čas, ali ostaje pitanje šta će biti posle devet
Iako su „Studenti koji žele da uče“ najavili da odluku o stupanju u štrajk glađu odlažu do Vidovdana, taj dan je došao, a oni nisu pomerili rok niti ispunili obećanje
Bivša državna sekretarka MUP-a i zatvorenioca Dijana Hrkalović ponovo je privukla pažnju javnosti — ovog puta ne zbog sudnice, već zbog autfita na naprednjačkoj "književnoj večeri" ispred Skupštine po ugledu na Melaniju Tramp