Beograd
Da li se bioskopi vraćaju u modu?
Dvorana kulturnog centra dobila je nagradu Europa Cinemas zbog najboljeg programa, a FCS otvara bioskopsku salu – lepe vesti za zemlju sa samo 97 bioskopa


Dvorana kulturnog centra dobila je nagradu Europa Cinemas zbog najboljeg programa, a FCS otvara bioskopsku salu – lepe vesti za zemlju sa samo 97 bioskopa


Pronađeni su ostaci trijumfalne kapije iz vremena rimskog imperatora Karakale, koji je svim slobodnim stanovnicima Rimskog carstva dao građanska prava


Izložba fotografija „Inventar“ Ivana Markovića, kao i njegov raniji dokumentarni film „Centar“, sačuvali su Sava Centar iz vremena kad je nagoveštavao lepu budućnost


Frederik Gro: Filozofija pešačenja prevod Pavle Sekeruš; Kiša, Novi Sad, 2023. i Odbiti poslušnost prevod Bojana Janjušević; Kiša, Novi Sad, 2020.


Kiran Lin: Incident na granici; režija Stefan Gajić; Jugoslovensko dramsko pozorište


“Uvek sam voleo digresije, čini mi se da smo zreli, pogotovo mlada generacija, bar za ovo da otvaraš puno prozora, dolaziš do neke šifre, tražiš tu dalje, pa se vraćaš u osnovnu pripovest. Pošto je život haotičan, postoji potreba za smirenjem koja bi dala (a odatle ta želja i u pozorištu) čisto pripovedanje. Čini mi se da su u porastu čistije forme – priča, povratak realizmu, sklanjamo mikrofone, gradimo, u stvari, scenografiju koja dočarava, zatvara, radi ono što nam radi film”


Ostavimo li po strani vrhunsku glumu i glumačku saigru mladog Jovana Ginića i Jasne Đuričić, problemi sa ovim filmom iskrsavaju u nekoliko ravni – recimo, na planu postavke i distribucije preostalih likova. Iako očigledno efemerniji, oni su ovde dati na tački krokija, pri čemu su opoziciono nastrojeni bočni likovi unutar ove priče opterećeni ishitrenim bigotizmom i opštom zadrtošću


Šejnov razvaljeni fizički oblik bio je protest protiv lažnosti ove na profitima izgrađene civilizacije, čije smo svi žrtve, živi prikaz kako normalan čovek može ove nedaće da preboli na nogama samo pretvarajući se u ruinu. Izabrao je da to uradi na način na koji su veliki pesnici uvek radili – stavljajući znak jednakosti između svog života, reči, muzike i ponašanja mimo scene








Jednako je važno da manji gradovi imaju ozbiljne festivale, jer su veliki gradovi zasićeni sadržajem svih vrsta. Ovo što radi Urban sa svojim timom neka potraje. Mesto na granici uvek daje poticaje da se dogode pomaci, pogotovo kada ima tradiciju kao Subotica


Napoleon je svakako raskošan film, bogato produciran, oživljavanje epohe koje sadrži nekoliko istinski spektakularnih scena bitaka, ali je suštinski jedno rutinsko ostvarenje koje ne nudi nijedan novi ugao, osim, možda, zavir u Napolenovu i Žozefininu postelju (što uključuje par scena seksa koje više odgovaraju komediji nego ozbiljnoj drami i bez kojih smo mogli)


Neumitnost emancipacije bi, između svega ostalog, mogao da bude ako ne krunski, a ono barem zbirni imenitelj na planu motiva nekoliko međusobno posve raznorodnih filmova iz različitih programskih segmenata ovogodišnjeg 29. Festivala autorskog filma u Beogradu




Gnev jednom raspomamljene ljudske supstance reži kao pas, nema joj druge. Kada se suoči sa ništavilom svojih praznih perspektiva, njen očaj zadobija moćnu spiritualnu auru. Smejati se vasioni u lice, dovikivati se sa njom kroz megafon božanskog, malom čoveku daje onaj neophodan podsticaj da zvukom napadne hudi ćorsokak u koji se sred svih tih prostranstava neočekivano zapleo. Deluje li vam ovo kao trip na esidu? Ne, to je novi album sjajnog beogradskog benda св. Псета


Premda u potpunosti lišen čak i bledih primesa aktivističke oblande, ovaj je Filiberov film, povrh svega drugog, i rečito i sveobuhvatno podsećanje na moć i značaj empatije


Nećemo mnogo pogrešiti ako izvedemo zaključak da Žarko Laušević zapravo nema lošu ulogu u svojoj karijeri, i da je bio dobar, vrlo dobar ili odličan čak i u filmovima koji možda nisu bili dostojni njegovog talenta. On je svakoj ulozi pristupao studiozno, sa dostojanstvenošću, svaku je obogatio i iz svake je izvukao najviše moguće. Malo je glumaca takvog talenta na ovim prostorima


Priča ispričana o karijeri glumca i upravnika Branka Cvejića ruši opasan i štetan mit da se ovde, na ovim prostorima, može uspeti samo ako se ide đonom, ako sebe uvek i svuda stavljate u prvi plan, ako ste bezobzirni i sebični


Tri arthaus noviteta: Bučerov prelaz, Prošli životi i Flašaroši


“Dosta sam sluđen na kojoj sam ja uopšte strani, da li se slažem sa svojim roditeljima, sa babom i dedom, da li se slažem sa svojom generacijom po nekim stavovima. Pokušao sam da ‘izađem’ iz davanja nekog konačnog suda ili moralne vertikale kako bi trebalo da bude, već sam davao sebi tu vrstu slobode da budem iskren prema pokušaju da postavim neka pitanja kako prethodnim generacijama, roditeljima, tako i svojoj – šta je to što živimo i da li zapravo imamo put kojim se krećemo ili samo stihijski radimo neke stvari tek da bi se reklo da ih radimo”


Pre neki dan objavljena “nova” pesma The Beatles-a Now and Then, već sad je privukla više medijske pažnje nego mnoge savremene pop zvezde. Najavljena kao njihov “poslednji singl”, ona predstavlja dostojanstven kraj najveće karijere u rokenrolu




U filmu ima veoma, veoma malo krvi i nasilje je samo nagovešteno, ali ne i eksplicitno prikazano. Stariju publiku će ova odluka verovatno frustrirati (čemu horor film ako u njemu ne može biti prolivanja krvi?), ali klincima to očigledno ne smeta


Iz pozicije tradicionalnog, tvrdo orijentisanog i modernistički nastrojenog istoričara umetnosti, spomenicima koji komemoriraju borce i žrtve Drugog svetskog rata i NOP-a danas preostaje samo univerzalna, takoreći vanvremenska umetnička vrednost, koja je oslobođena (autonomna) od svih ideoloških naslaga. Nažalost, to je upravo pozicija desnice


Da li festival može snažnije da integriše pozorišni region i na koji način to izvesti, a da užička publika i dalje bude zadovoljna


Predrag Krstić (priredio, preveo i uvodni tekst napisao): Ljudi od pera i filozofi; Akademska knjiga, Novi Sad, i Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd 2023.


Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije


Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije


Nasilje se vratilo na ulice na velika noćna vrata. Dobar stari tandem, policija i batinaši, opet operiše u omiljenom mraku. I to ne slučajno - pripremaju se za krvavo leto, koje može da obeleži ostatke naših života


Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama


Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje


Da li Evropa, oslobođena gasne zavisnosti od Rusije, sada srlja u novu zavisnost


Ne zna se šta će Manji Grčić mesto direktorke javnog servisa, ali se zna šta će vlastima Manja Grčić na toj poziciji. Idu izbori i valja sve još utegnuti, kažu izvori „Vremena“


Teretni saobraćaj na pruzi Budimpešta – Beograd po planu kreće za par nedelja, putnički odmah posle toga, u martu mesecu. Šta o tome, ali i načinu testiranja te izgledu vozova kažu mađarski mediji


Baka Prase, Vučićev kec u rukavu za klince u Srbiji koji želi da vodi Beograd, ima dva automobila koja ukupno koštaju 1,2 miliona evra. Oba su zapaljena


Oni koji je poznaju kažu da je “plaćeni ubica” novinarstva na direktnoj vezi sa Vučićem. Oni koji će je tek upoznati, kao direktorku RTS-a, boje se da će javni servis pasti još niže. Da li će, posle seče glava na B92 i dubioznog posla sa Tanjugom, ovo biti nova uloga Manje Grčić u glajhšaltovanju medija