Izložba – »Umetnost kao otpor fašizmu«

13.maj 2015. Sonja Ćirić

Slike iz rata

Izložba u Muzeju istorije Jugoslavije predstavlja umetnički pogled na ratnu stvarnost, ali i posleratnu reakciju na ideologiju fašizma

Kultura sećanja

13.maj 2015. Muharem Bazdulj

U Ulici Zulfikara Džumhura

Pre nekoliko dana objavljena je vest da će na predlog Skupštine grada jedna ulica u užem centru Beograda poneti ime Zulfikara Zuke Džumhura. Mada je rođen u Konjicu, a umro u Herceg-Novom, ključni grad u Džumhurovom životu bio je Beograd, u koji su ga doneli kad je imao samo dva meseca, kad je njegov otac Abduselam postao imam Bajrakli džamije. Nakon Drugog svetskog rata Zuko je postao jedan od simbola grada koji je upravo postajao svetska metropola, grada u kome će četvrt veka nakon smrti dobiti svoju ulicu

Monografija – O pozorišnoj muzici Predraga Vraneševića

13.maj 2015. Saša Rakezić

Zvuk scene

Knjiga Ulaz slobodan posvećena muzici koju je Peđa Vranešević uradio za preko stotinu pozorišnih predstava važan je iskorak u borbi protiv zaborava, koji inače hronično podriva temelje našeg samopoštovanja

Koncert – Viva Vox, Arena, Beograd, 9. 5. 2015.

13.maj 2015. Dragan Kremer

Utisak koji nedostaje

Da su se malo osvrnuli na "ovde i sad", lako bi im na set-listu ‘zapala’ neka antifašistička pesma, ili Divljanova, ili Utisci grupe Kozmetika, ili neka sasvim četvrta, i svi bi znali da Viva Vox ima stav, kao što ima originalnost i duh

Intervju – Rastko Ćirić, profesor, muzičar i autor Rubber Soul Projecta

06.maj 2015. Sonja Ćirić

Izmaštavanje Bitlsa

Koncept The Rubber Soul Projecta zasnovan je na kreativnoj "rekonstrukciji" neobjavljenih pesama Bitlsa koje do sada niko nije čuo. Objavljivanjem novog albuma, nakon dvadeset godina zaokružen je ovaj neobičan konceptualni multimedijski projekat koji se sastoji od rok muzike, knjiga, dugometražnog filma, animiranih i uživo snimljenih spotova, grafičkog dizajna

Knjige – Anđeo atentata Svetislava Basare

06.maj 2015. Muharem Bazdulj

Ferdinandovi memoari s onu stranu groba

Načinivši od svog fiktivnog Franca Ferdinanda portparola sveta tradicionalne desnice, Basara je ispisao izvrstan roman koji sve vreme pleše na rubu duhovitog romanesknog pamfleta ne prelazeći ipak nigde taj rub. Ovo je roman žala za izgubljenim svetom i za jednom nestalom epohom, a taj žal se izriče glasom njenog skoro karikaturalnog simbola

Lični stav

29.april 2015. Gorica Mojović

Uloga Pedra u kulturnoj politici

O prodaji "Avala filma", uništenju beogradskih bioskopa, Kinoteci, ministru Ivanu Tasovcu, Radoslavu Zelenoviću, Srđanu Dragojeviću, Nebojši Bradiću, Nadi Popović Perišić, krivici "žutih", odgovornosti naprednjaka, ulozi socijalista i kulturnoj politici vođenoj u Srbiji poslednjih petnaest godina

Strip – Zabeleške matorog pokvarenjaka

29.april 2015. Nikola Dragomirović

Prljavi talog američkog sna

Zahvaljujući Matijasu Šultajsu Zabeleške matorog pokvarenjaka su prevashodno likovna kompozicija koja na preko 100 tabli nosi sav očaj, usamljenost i krhotine američke stvarnosti viđenih očima Čarlsa Bukovskog iz najeksplozivnije faze njegovog stvaralaštva

Privatizacija u kulturi

29.april 2015. Ivana Milanović Hrašovec

Kako se srušila »Avala«

Sve prethodne vlade su od 2000. naovamo malo- -pomalo zapuštale i rušile nekadašnjeg jugoslovenskog filmskog giganta, oklevajući da "Avala film" prodaju i stalno najavljujući neke kupce-investitore. Ova vlast je sa "Avalom" završila posao. Još je ostalo da saznamo ko je zaista njen novi vlasnik

Intervju – Edo Jaganjac, lekar i pisac

22.april 2015. Sonja Ćirić

Smrt u Sarajevu

"Tog 30. jula 1993. petogodišnja Irma Hadžimuratović igrala se pred kućom. Kad je granata zazviždala, majka je stigla da je uhvati, obori na zemlju, i pokrije svojim tijelom. Geler je prošao kroz majku, ubio je, i ranio Irmu. Geler joj je uletio s leđa i oštetio kičmu i crijeva. Nakon godinu i po dana je umrla. Da je evakuisana iz grada samo dan ranije, to dijete bi danas bilo živo. Ovo je knjiga o tome"

Reč o delu

22.april 2015. M. Bazdulj

Temza utiče u Crno more

Čitalac koji o najslavnijem Ficdžeraldovom romanu ne zna ništa, bez problema bi mogao da uživa u čitanju romanesknog prvenca Vesne Goldsvorti. Onaj, međutim, koji zna Velikog Getsbija, uživaće više. Moglo bi zapravo da se kaže: što bolje znaš Getbsija, više ćeš da uživaš u Gorskom