

Knjige
Tri u jednoj
Dimitrije Boarov odlično zna ono što se izgleda više nigde ne uči: da nema i ne može biti dobrog pisanja bez jako mnogo i jako dobrog čitanja

Intervju, Miloš – Miša Radivojević, reditelj i scenarista
Boje uspomena
"Ljubav i sloboda, to su dve stvari na kojima počiva ljudska vrsta. S tim što za ljubav treba i malo sreće"

Putnički zapisi – Šinobus fest 2011.
Palinkom protiv palanke
Ceo "vajb" subotičko-segedinskog Šinobusa naprosto je zarazno pozitivan i nepretenciozan, a kvalitetom ozbiljan i besprekorno promišljen

Osamdeseti rođendan Duška Gojkovića
U znaku Vage
Duško Gojković ovih dana ne samo da slavi osamdeset godina života, nego puni i pedeset pet godina otkako je snimio prvi album

Intervju – Zoran Erić, selektor i umetnički direktor BEMUS-a
Potreba za spajanjem
"Na BEMUS-u neće biti za svakoga ponešto. Ja nisam za festival opšteg tipa i to nije nešto što bih ja smatrao dobrim konceptom"
Reportaža iz Vukovara
Čovek je čov(j)eku Vukovar
U Vukovaru je održana prva regionalna kulturološko-popmuzička konferencija u okviru projekta "Muzika bez granica"

Knjiga o stripu – Stripovi koje smo voleli
Umeće ljubavi
U odličnoj tehničkoj opremi, na preko trista stranica masivne knjige, u ovom svojevrsnom strip leksikonu sakupljeno je blizu četiri stotine stripova od gotovo dvestotinak crtača i sličnog broja scenarista sa jugoslovenskog prostora koji su stvarali tokom XX veka, ali i u državama nakon velikog raspada

TV manijak
Ko je slađi

Ivo Andrić, pozorište, Oliver Frljić, Bosna, Pismo iz 1920. godine
Nišan na licu anđela
Ovogodišnji pozorišni festival MESS, a može se uostalom, unapred reći, i celu teatarsku sezonu u Bosni i Hercegovini, obeležila je predstava Pismo iz 1920. godine Olivera Frljića. Svojom prvom režijom u zavičaju, a nakon što je u širem regionalnom kontekstu već stekao slavu i reputaciju, Frljić se potvrdio kao trenutno najzanimljiviji post-yu pozorišni režiser. Uzevši čuvenu Andrićevu priču kao predložak, ali u zaista najlabavijem mogućem smislu, Frljić je zapravo ispisao svoje pismo iz 2010. godine

TV manijak
Preživeti Beograd

Intervju – Premil Petrović, dirigent
Suština komunikacije
"Siguran sam da će srpski i albanski muzičari otkriti sve ono što ih povezuje i staviti akcenat na to, a ne na ono što ih razdvaja kada budemo gostovali, na primer, u Briselu"
Dvadeset godina bez Majlsa Dejvisa (28.9.1991–28.9.2011.)
Majlsova deca
Majls je za džez ono što je Pikaso za slikarstvo

Intervju – Mira Banjac, glumica
Život s hiljadu boja, hiljadu poniranja
"Kad ne radim nedelju dana, ja se već ne osećam dobro. I znam da će tako biti do mog poslednjeg dana – dok sam živa radiću, kad prestanem da radim, više me neće biti"

R.E.M. (1980–2011) – Mirna dezintegracija
Kraj sveta kakav su znali
Posle trideset i jedne godine postojanja, 21. septembra 2011. članovi grupe R.E.M. objavili su da se razilaze i da bend više ne postoji. Posle petnaest albuma, završila se era R.E.M.-a. Ostali su pesme i sećanja

TV manijak
Budi muško na moj znak

In memoriam – Serđo Boneli (1932–2011)
Hleba i Zagora
Odlazak Serđa Bonelija jedan je od događaja koji ne obeležavaju samo evropsku i svetsku strip scenu, već i čitavu jednu eru

45. BITEF – Nagrade
Uzaludni ljubavni trud
Iz godine u godinu, BITEF pokušava da pokaže provokaciju, koje više, kao ni tragedije, nema

In Memoriam – Vasilija Radojčić (1936–2011)
Glas čist kao suza
Svi volimo one koji žive to što pevaju – Toma, Bili Holidej – ali su nam potrebni i oni koji stoje kod zavese na pozornici i kao vanjski, svevideći narator umesto autorefleksije daju čitavu sliku, odnosno što više moguće od nje. Pogotovo kad je reč o svetu koji smo znali samo kao daleki eho. Vasilija Radojčić je bila takva pevačica

Pripreme za jubilarni FEST
Čekajući februar
Na prethodnih 39 festivala prikazano je 4000 filmova koje je videlo oko četiri miliona gledalaca. Pet meseci pre početka jubilarnog, 40. FEST-a, objavljen je njegov program
Književnost – Roberto Bolanjo, prvi klasik 21. veka
Duhovi grada
Nije živeo ni stotinu dana nakon svog pedesetog rođendana, a posle smrti je postao najveća ozbiljna književna zvezda dosadašnjeg toka dvadeset prvog veka. Roberto Bolanjo (1953–2003) i njegov opus najnoviji su dokaz da priče i romani o pesnicima i piscima ne moraju biti sterilni i dosadni. Njegov magnum opus, petodelni roman 2666, pojavljuje se pred srpskim čitaocima u izdanju Lagune i prevodu Igora Marojevića

Toma Zdravković, posle 20 godina
Umoran od života, veći od života
I kao pevač i kao autor, Toma Zdravković je bio veliki umetnik, zapravo najveći koji se ikada pojavio i ostvario unutar jednog oficijelno prezrenog i nekanonizovanog žanra

TV manijak
Srbi, Albanci i vanzemaljci

45. BITEF (I)
Nervozni na vrućini
Predstave prikazane u prvoj polovini Bitefa obeležila je velika izlaznost. Publika je, naime, sa njih masovno izlazila

Intervju – Isidora Žebeljan, kompozitorka
Ukus muzike
"Ne mislim da je dobra ideja predstavljati Srbiju našim folklorom ili popularnom muzikom koja je u sebe inkorporirala folklor zato što su ta dela u domenu turističkih atrakcija – kao kad Holanđani nude svoje klompe, lale ili marihuanu"

Još jednom o jeziku
Pretpostavljeni identiteti
Ko određuje na kojem od "naših jezika" je jedan roman napisan i zbog čega je to važno, pitanje je koje se postavlja u kontekstu novih propozicija za dodelu NIN-ove nagrade