Intervju – Dušan Otašević, slikar

23.септембар 2015. Zora Drčelić

Sudbina umetnosti u kapitalizmu

"Rekonstruisani Muzej savremene umetnosti u Beogradu neće biti otvoren 20. oktobra, na pedesetogodišnjicu postojanja, kako je bilo najavljeno, ali će bez sumnje kulturni događaj već biti ukoliko se tada bude video kraj renoviranju. Prošle godine se nije videlo ništa: ni kada će biti, ni kuda to sve ide. Otvaranje obnovljenog muzeja u oktobru bila je više želja, nego realna mogućnost"

49. Bitef

23.септембар 2015. Teofil Pančić

Ilijada i sto jada

Prvi Bitef bez Jovana Ćirilova protiče u znaku ljubljanske Ilijade, i manjih ili većih razočaranja najnestrpljivije očekivanim produkcijama

Intervju – Zubin Mehta, dirigent

16.септембар 2015. Zorica Kojić, Dragan Ambrozić

Gandi muzičkog sveta

"Mi pokušavamo da uradimo najbolje što možemo. Možda se to ne čini kao da je nešto veliko, ali nikad nemojte potcenjivati snagu muzike. Ona ima tu moć da ljude koji su suprotstavljeni – natera da se osmehnu jedni drugima... Uvek pokušavam da izgradim mostove preko muzike. Ali ne bih preuveličavao svoj značaj – kad Đoković igra sa Čilićem u tenisu, to je donekle slično"

Muzika – 45 godina od smrti Džimija Hendriksa

16.септембар 2015. Zoran Paunović

Vatra i ništa

Osamnaestog septembra 1970. godine oko sedam ujutro krenuo je na počinak. Istanjenih nerava od probdevene noći, uzeo je nekoliko pilula za spavanje. Potom još nekoliko. Kad su ga četiri sata kasnije dovezli u bolnicu, bio je mrtav. Gitarista koji je svirao najčistiji mogući rokenrol

Najava 49. Bitefa

16.септембар 2015. Sonja Ćirić

Uspomeni na Jovana Ćirilova

Na dan izlaska ovog broja "Vremena" počinje 49. Bitef, prvi Beogradski internacionalni teatarski festival koji će proći bez Jovana Ćirilova. U glavnom programu na njemu će biti prikazano deset predstava, s akcentom na političkom teatru

Intervju – Vedrana Rudan, književnica

09.септембар 2015. Sonja Ćirić

Koga i zašto psuje Vedrana Rudan

"Kada su fotke mrtve djece mijenjale svijet? Da li je i jedno mrtvo jugoslavensko dijete skrenulo sa putanje divljake koji su Jugoslaviju pretvorili u prah i pepeo? Mrtva djeca zanimljiva su samo licemjernim medijima koji se zgražaju nad ljudskom bešćutnošću. Koja pizdarija. Amerika je u proteklih nekoliko desetljeća ubila milijune djece, što svoje, što naše, što sirijske, afganistanske, pakistanske… Koga briga. Ubijanje djece načelno je neprihvatljivo, ali stvarno je potpuno normalno. Mrtva djeca su uvijek dokaz da se neki ljudi bore za slobodu i demokraciju. U ovom slučaju su to Ameri"

Intervju – Marko Aleksić, autor biografije Marka Kraljevića

09.септембар 2015. Saša Rakezić

Istorijska figura, mitsko ogledalo

S obzirom na to da je Marko Kraljević ne samo srpski već i epski junak svih Južnih Slovena, teško je naći pravo objašnjenje kako to da nije bilo knjige koja bi se bavila njegovom istorijskom ličnošću. Nedavno objavljena studija Marko KraljevićČovek koji je postao legenda prva je biografija istorijskog Marka Mrnjavčevića

Strip – Rabinov mačak

09.септембар 2015. Nikola Dragomirović

Teozofija u bajci

Remek-delo novog francuskog talasa koji kroz inovativnu naraciju donosi pregršt teoloških, egzistencijalnih i moralnih pitanja, poneki odgovor i dosta vedrine iz ugla jednog mačka

In memoriam – Đorđe Stojanović, knjižar (1946–2015)

02.септембар 2015. Branko Kukić

Odlazak velikog Knjižara

Đorđeva ideja je bila – kao ideja onog čudesnog francuskog izdavača i knjižara Žozea Kortija – da se svaka knjiga proda: neka za 25 dana, a neka za 25 godina. Kakav optimizam i poverenje u svet!

Serija – Deutschland 83

02.септембар 2015. Teofil Pančić

Sloboda i dužnost, rakete i banane

Sjajna nemačka serija dočarava i interpretira vreme Hladnog rata i podeljene Nemačke inteligentno i precizno, bez ustupaka nadirućem revizionizmu

Književnost – Tajna Elene Ferante

02.септембар 2015. Muharem Bazdulj

Videti Napulj i pisati

Niko dosad nije javno objavio stvarni identitet spisateljice koja svoje knjige potpisuje imenom Elena Ferante. Imajući u vidu u kakvoj epohi živimo, to je zaista čudo, a ono je još veće jer je reč o vrhunskoj romansijerki, možda i najboljem italijanskom piscu nove generacije, one koja je na scenu stupila krajem prošlog i početkom ovog stoleća

Feljton – Pisci o slikarima

02.септембар 2015. Anica Tucakov

Nema teorije

Od ovog broja "Vreme" započinje objavljivanje serije tekstova-eseja naših pisaca o savremenim srpskim likovnim umetnicima. Tekstovi su nastali u okviru projekta pod nazivom "Nema teorije" koji zajednički realizuju organizacija "Anonymous said:" i nedeljnik "Vreme"

Književna i politička ostavština Borislava Pekića (1930–1992)

26.август 2015. Dragoljub Žarković

Čudnovata vremena

Ove godine navršilo se osamdeset pet godina od rođenja Borislava Pekića i pola veka otkako je romanom Vreme čuda na velika vrata ušao u svet književnosti, a izdavačka kuća "Laguna" upravo je završila objavljivanje Pekićeve celokupne književne ostavštine. Stranice koje slede mali su omaž ovom velikom piscu

Podsećanje – Blajnd Vili Džonson (1897–1945)

26.август 2015. Dragan Ambrozić

Niko se ne može sakriti

Gospel bluzer Blajnd Vili Džonson jedan je od najvećih umetnika u popularnoj muzici. Za razliku od svog savremenika Roberta Džonsona, za njega se pouzdano zna da nije prodao dušu đavolu, nego dobrom bogu, pa se uveliko priča da će vaskrsnuti jednog septembra, možda baš na 70. godišnjicu odlaska. Kroz dolinu muka, sledeći svetlo u sebi – njegova ostavština osnova je svega pozitivnog u rokenrolu

Roman – Klub nepopravljivih optimista

26.август 2015. Teofil Pančić

Tajne šahovske jazbine

Ovo je bildunsroman smešten u najuzbudljiviju epohu na najboljem mestu, sav u dimu džeza i rokenrola, sav u rasprama egzistencijalizma, komunizma i katolicizma

Novo izdanje Pisama iz tuđine

26.август 2015.  

Stanje stvari

Pekić u Pismima iz tuđine ne proriče apokalipsu; uveren da se ona već dogodila, on daje njenu dijagnozu

O jednoj generacijskoj recepciji dela Borislava Pekića

26.август 2015. Muharem Bazdulj

Kontekst koji su pojeli skakavci

U Pekićevom proznom opusu postoje "ozbiljni" i "žanrovski" romani te jedna jedina zbirka priča koja funkcioniše kao karika koja spaja te dve struje Pekićevog romanesknog opusa. A unutar "Novog Jerusalima" je i jedna od najlepših beogradskih priča svih vremena i jedna od najboljih kratkih priča srpske književnosti uopšte, paradni primer Pekićeve umetničke proze: "Svirač iz zlatnih vremena"

Intervju – Ljiljana Pekić

26.август 2015. Sonja Ćirić

Radionica Pekić

"Pekić obogaćuje svakog ko ga čita, daje mu nove ideje, uči ga da misli, a svakako će ga i nasmejati"

Intervju – Lazar Ristovski, glumac i pisac

19.август 2015. Sonja Ćirić

U nijansama je suština

"Intelektualci u Srbiji ćute. Osim časnih izuzetaka. Nažalost. Opozicija u Srbiji ne postoji. SANU, koja bi trebalo da bude svest i savest naroda, ćuti u trenutku kada i kulturno i svako drugo biće u Srbiji izumire. I narod ćuti. Da li je to dobro ili ne? Više ni sam ne znam. Voleo bih da ovo poverenje koje imaju premijer i njegova stranka ovoga puta ne bude izigrano. Ja nisam od onih koji bi se radovao da ova politika propadne samo zato da bi propala i da bismo se radovali jer smo eto pogodili da će nas i oni izdati i prevariti, pokrasti. Ja nisam od onih koji slave svoje poraze"

 

19.август 2015. Muharem Bazdulj

Prometej u pokušaju

Nekog drukčijeg pjesnika bi umanjilo to što ga voli i toliko odvratnih ljudi. Kad čitam, međutim, kako za Arsenom žale i oni za koje bih, pod zakletvom na sudu, posvjedočio da su se rodili i bez srca i bez duše, odjednom i u njima, duboko ispod zloće i cinizma koji su ih izobličili, naslutim onu iskru ljudskog i božanskog koju su gnostici prepoznavali u svemu živom i neživom pa mi ih bude žao umjesto da ih prezirem. I to učini velika poezija

Popkulturna baština – Povodom boks seta Discipline kičme »Ove ruke nisu male 3«

19.август 2015. Dragan Ambrozić

Disciplina sve je veća

Za potrebe ove priče, pre svega, treba razjasniti u čemu je posebnost i prava uloga "novog talasa" u donošenju novih vrednosti u našu kulturu – oko čega se svi učesnici i posmatrači sa strane slažu – i koje su to vrednosti bile. Tekst je namenjen mlađima od 27. godina

Arsen Dedić (1938–2015)

19.август 2015. Teofil Pančić

Pesnik naše intimne geografije

Arsen je pisao, pevao i živeo, pa naposletku i umro, svima nama koji smo mogli razumeti šta znači kad "na stolu novine još leže, sa nekim datumima jula", i svima koji su, razvejani po svetu, tamo poneli i Arsena, kao dokaz da nisu tikve bez korena nego ljudi dostojni neke bolje sudbine