Roman
Šta ako bude kako već jeste
Miljenko Jergović: HerkulBooka, Beograd 2019. / Fraktura, Zaprešić 2019.
Miljenko Jergović: HerkulBooka, Beograd 2019. / Fraktura, Zaprešić 2019.
Kičićev debi je sasvim kompetentan. Režija je, doduše, rutinska, bliža televizijskom nego filmskom izrazu, ali sveukupno na visini zadatka, a sa posebnom pažnjom, što i treba očekivati imajući u vidu izvorni poziv reditelja, na glumačke kreacije
"Moraš riskirati kada radiš, a ljudi jako često kalkuliraju. mislim da je to uvijek bilo tako... Nije to zato što su svi danas kako na traci... nisam sklon tom vjerovanju. Vjerujem da je čaša polupuna, optimist sam. Ne volim one priče: joj, kazalište nije nikad bilo loše kao sada!"
Za razliku od nekih ranijih komada u kojima je Milena Marković uspela da pronađe žicu koja spaja prošlu i sadašnju sudbinu žene, ovde je sve ostalo na nivou ne baš uspešnog pokušaja koji se ne može pokriti poetskim slikama
Nekada omalovažavana, televizija u ovoj svojoj postanalognoj eri dobija na zamahu, postajući i važan ekonomski faktor. To ne bi trebalo nikoga da začudi, podseća nas autorka ove studije
Ono što bi kod nekoga drugog postalo galimatijas u kojem je nemoguće (a posle nekog vremena i nepotrebno) snaći se, kod Rackovića ni za trenutak ne gubi unutrašnju logiku sasvim dovoljno razaznatljivu svakom čitaocu
Srbija izdvaja za kulturu manje od svih ostalih zemalja u regionu. Cilj kampanje "1% za kulturu" je da pomenuti problem učini vidljivim i da tako utiče na raspodelu državnog budžeta
Kako je filmski projekat Ristovskog, Bajića i Vitezovića dobio pedeset puta više gradskog novca od svih drugih
"Zašto su Srbi, a nisu Židovi? Šta sad tu radi Austrijanka? Zašto sad, odjednom, Nijemci gone Srbe? Pa, tko su ti katolici? Već izvan naših prostora niko ne zna da su Hrvati katolici, a Srbi pravoslavci. Holokaust nad Židovima je najveća i svjetski poznata priča unutar koje manje toga treba objašnjavati. Ovdje se stranci malo gube – tko je tko i otkud sad ti pravoslavci u našoj priči. I šta je NDH? Tko su ustaše? Dobro, ustaše su sad neki domaći fašisti, to shvate. Da ganjaju Židove, to je jasno, ali zašto se sad ganjaju Srbi pravoslavci i kakvu, zapravo, tu ulogu Nijemci imaju, to ne razumiju najbolje"
Ovaj orkestar ima sopstveni život, ne poštapa se opštim mestima Buena Vista Social Cluba, i pruža više od pukog zbira trinaest pojedinaca
Kako iz poznatih franšiza iscediti još malo kao barut suve drenovine? Dva nova filma u našim bioskopima pokazuju kreativne mogućnosti, ali i tvrda ograničenja autoreciklaže
Nova premijera Šabačkog pozorišta je intrigantna, uznemirujuća, psihotična, scenski maštovita priča o položaju umetnika u Srbiji danas
Kroz predstavljanje istinite priče o saradnji sa čuvenim sovjetskim rediteljem umetnici Kraljevskog dramskog pozorišta pokazali su svoj odnos prema nacionalnom identitetu, prema "drugom", problemu razumevanja savremene umetnosti i reprezentovanja sopstvene kulture
"Ljudi koji ne prave kompromise oko temeljnih humanističkih vrednosti oduvek su nepodobni za takozvanu ideološku upotrebu. U vremenu raspada Jugoslavije moj junak odbija da se svrsta u bilo koji od kolektivističkih torova u koje smo kao pojedinci i kao narodi tih godina saterivani. I kada, tokom opsade Vukovara, neka pijana rulja pokušava da ga natera da se izjasni da li je Srbin ili Hrvat, on svoju nacionalnu pripadnost iskazuje rečenicom: "Ja sam umetnik"
Debitantsko dugometražno ostvarenje Marka Sopića je sasvim dobar niskobudžetni žanrovski film koji već pronalazi put do publike: za prvih pet dana prikazivanja gledalo ga je 20.000 gledalaca
U Beogradu još postoje stvari koje Goran, zamenik Vesića, nije stigao da upropasti
O dvama romanima mladog mostarskog pisca, novim biserima savremene bosanskohercegovačke, ali i književnosti našeg jezika
Prvenac Steve Grabovca nameće se svakom malo boljem čitaocu kao retko autentično iskustvo i kao dragocen iskošeni pogled
"Tokom kemoterapije, bilo mi je vrlo bitno da ne pristajem na bilo kakvu vanjsku percepciju kao mjesto gde će se stvarati moj identitet. Ja jesam bila, a takva je i junakinja u romanu, osoba koja je hodala unaokolo ćelava bez obzira na to što je bilo jako hladno. Bila je zima i objektivno mi je bilo hladno glavi, ali nisam mogla da podnesem da se sakrivam i stidim onoga što jesam, šta god da je to"
Niško i pirotsko pozorište okušali su se, s nejednakim ambicijama i rezultatom, u novim interpretacijama komada dvojice naših savremenika
"Kada čovek sebi i svom okruženju napravi toliki haos koliki je Ana Karenjina napravila, to je uvek iz neznanja, tačnije iz nedostatka samospoznaje. Da bi neko bio toliko autodestruktivan i destruktivan za svoje okruženje, mora da postoji neka nesvest"
Pedro Almodovar (i) u ovom filmu spaja arthaus osobenost, s jedne, i pitkost izraza i lakoću komuniciranja sa širokom i širom publikom, s druge strane
Jedan od najintrigantnijih stvaralaca i izvođača muzike koju odbija da nazove džezom govori za "Vreme" pred nastup na 35. Beogradskom džez festivalu
Naši glumci viču. I oni jako dobri i oni ne baš sjajni. Odakle ta neobuzdana potreba za vikanjem na našoj sceni? Da li je to vikanje u naše pozorište stiglo sa javne scene

Profesor, poljoprivrednik i otac šestoro dece Aleksandar Čupić nije planirao političku karijeru. Ipak, iskustvo sa studentskim plenumima i podrška studentskom pokretu doveli su ga među kandidate za predsednika Narodne skupštine

Desetoro dece povređeno je u tržnom centru „Galerija" nakon pada sa pokretnih stepenica. Prema informacijama Hitne pomoći, sedmoro dece zadobilo je teške povrede
Direktorka i glavna urednica novinske agencije Tanjug Jovana Joksimović podnela je ostavku i napušta agenciju u televiziju Tanjug. Za „Vreme“ je potvrdila da i dalje ostaje na televiziji K1, gde vodi jutarnji program.

Selaković, Bokan, Ristić i Delić su na vrhu spiska čelnih ljudi u kulturi čije se ostavke traže. A Selaković je i jedini ministar protiv koga je ustala čitava struka za koju je zadužen

Kako „Vreme“ nezvanično saznaje, Nikolina Rakić, donedavno perjanica Informativnog programa Radio-televizije Srbije, napušta javni servis i prelazi u Tanjug, u kom je do jula, deo vlasništva imala i Manja Grčić, bivša direktorka RTS-a. Grčić je, između ostalih, smenila i Nikolinu Rakić, a onda i sama podnela ostavku