
Pogled drugih
Amerikanac u SrbijiOva zemlja sa svojom složenom istorijom i svetlom budućnošću prkosi lakoj kategorizaciji. Toplina njenog naroda, dubina njene kulture i lepota njenih predela ostavili su neizbrisiv trag u meni
Ova zemlja sa svojom složenom istorijom i svetlom budućnošću prkosi lakoj kategorizaciji. Toplina njenog naroda, dubina njene kulture i lepota njenih predela ostavili su neizbrisiv trag u meni
Šta se dešavalo posle zabrane festivala “Mirdita, dobar dan”? O čemu su razgovarali domaćini iz Beograda sa gostima sa Kosova? I kakva je, posle svega, ostala poruka
Mi smo nesposobni da preživimo bez drugih ljudi. U samoj suštini smo društvena bića, pa je naš svet, a isto važi i za većinu drugih sisara, gotovo u potpunosti ispunjen prisustvom drugih. Mnogi žive s nekim, skoro svi radimo u timovima, veliki gradovi donose kratkotrajne susrete s ogromnim brojem nepoznatih osoba, buku i tanke zidove, a danas svi koristimo televiziju, društvene mreže, “četovanje”. Ima li čovek u savremenom društvu uopšte mogućnost da razvije sopstveni glas, samosvojni unutrašnji svet, makar delimično nezavisan od spoljnih uticaja, zašto je to važno i na koji način se to može učiniti
Zbog složenosti života, dešavaju se situacije u kojima bi bilo nepravično primeniti zakon koji je načelno pravedan, ali neka specifična okolnost čini njegovu doslovnu primenu vitopernom i nepravičnom
Kontrapunkt intimnoj drami Nadežde i njenog oca su dva podzapleta u dvema porodicama u kojima je otac odsutan. U sva tri nivoa priče pratimo kako prisutni ili odsutni otac utiče na svoju nedoraslu decu. Kontrapunkt glavnoj dramskoj priči predstavlja i “nevidljiva” ali “prisutna” društvena drama oko smrti patrijarha. Dakle, imamo “malu smrt” “običnog” oca i nasuprot njoj “veliku smrt” “oca nacije”
Ovaj film opterećuju i ruže brojne opštemestaške prečice, koje pred gledaoce nisu iznete u vidu proživljenog, osmišljenog i opravdanog omaža ili pastiša klasicima i zaslužnim autorima i imenima žanra. Takođe i sumanuto dugačak niz banalnosti i ostalih truizama koji naprosto vape za štrihovanjem i ukazuju na raspričanost neretko povezivanu sa starošću, koja za sebe samu najviše mari
Naše doba je doba biblioskopa – onih koji knjige pre svega gledaju, posvećujući najviše pažnje, vremena i truda izgledu knjige i/ili teksta, vidljivosti knjige i iskustvu čitanja
„U MIP-u se favorizuje partijsko zapošljavanje, protekcionaštvo, ćutanje, prodiru ljudi koji ne ispunjavaju važeće uslove za prijem, a potom imaju prioritet pri napredovanju kako u zemlji tako i u inostranstvu. Prevagnula je praksa da ništa ne smete da kažete ukoliko ne dobijete odobrenje”, kaže u intervjuu za „Vreme" Branka Latinović, ambasadorka u penziji
Zašto premijer Srbije nije odgovorio na apel Samostalnog sindikata da se uključi u rešavanje problema radnika “Jure”? Da li je ikoga briga za poštovanje zakona? I kako “Jura” zapošljava nove radnike dok štrajk još traje, iako to zakon zabranjuje
“Treba da sačekamo da se ceo izborni proces završi i da nakon toga sa većinskim koalicionim partnerima, odnosno Grupom građana ‘Dr Dragan Milić’, popričamo o tome ko će voditi naš grad. Mislim da je Dragana Sotirovski pokazni primer kako to ne treba činiti. Bilo je tu mnogo bahatosti i korupcionaških afera. U ovom trenutku Državna revizorska institucija boravi u Gradskoj kući i proverava sve ono što je prethodna gradonačelnica potpisivala i za šta će verovatno morati da odgovara”
Hiljadama godina univerzitete je bilo neophodno braniti od religijskih dogmi i totalitarnih ideologija. Danas ih, paradoksalno, treba braniti od ideologije koja ih svodi na nešto teže zanatske škole. Kako bismo ih mogli braniti
Paralelni, dijaloški senćanski dnevnici dveju kritičarki, iz Srbije i Hrvatske, sa šoukejsa Senćanskog mađarskog pozorišta
Kako je jedna opskurna neofašistička grupacija s desnih margina s početka sedamdesetih za malo više od 50 godina postojanja prerasla u gotovo najjaču grupaciju na francuskoj političkoj sceni danas i našla se na samom pragu istorijskog osvajanja vlasti na vanrednim parlamentarnim izborima
I ovog puta se konzumerizam, kome bioskopski/studijski film nepobitno svim svojim bićem teži, našao na putu detaljističkog i proživljenijeg (dakle, iskrenijeg) prikaza onoga što potvrđeno pripada dimenziji supkulture
Treba putovati samo kroz knjige, jer u knjigama sve je drugačije. Nije ovo država za putopise i putopisce. Nekad bila, ali više nije. Ma, nije ni za goli život
Forum sudija Srbije je u okviru projekta “Pravda za sve” preduzeo početne korake u osnivanju Saveta za pravdu po meri čoveka. U pitanju su lokalni odbori sastavljeni od predstavnika organa, organizacija i institucija sa jedne i građana, tačnije, građanskih udruženja sa druge strane. Saveti se osnivaju pri sudovima opšte nadležnosti i do sada je u Srbiji osnovano šest ovakvih odbora – u Osnovnom sudu u Požegi, Somboru, Pirotu, Nišu, Vršcu i Pančevu
Dok se Brisel bori da odbrani tržište EU od uvoza električnih vozila iz Kine, Peking upumpava novac u rudarstvo litijuma, rafinaciju metala i proizvodnju baterija
Mekarti se u filmu Brats dosta sramežljivo bavi temom narcisizma, kao da se pribojava da bi eksplicitnije hvatanje u koštac sa tom pošasti razorilo “kičmu” ove njegove potrage za ionako odocnelim odgovorima
Gde je krenulo po zlu? Pa, svakako ne pomaže što film nije dobar, kao ni to što Bila Skarsgora gledaoci očigledno ne doživljavaju kao akcionu zvezdu. Glumačka postava u Dečku jeste zanimljiva mada ni to to ne pomaže mnogo jer je većina glumaca protraćena
Naše atletičarke, osamnaestogodišnja Angelina Topić (skok uvis) i dve godine starija Adriana Vilagoš (bacanje koplja), vratile su se prošle nedelje iz Rima kao vicešampionke Evrope. One su mlade, talentovane i već godinama uspešne na svim međunarodnim takmičenjima na kojima su učestvovale
Šta je koalicija oko SNS-a slavila uz trubače, ko je “polomio zube” u Nišu, a kome ne ide matematika, Nišlije i dalje ne znaju. Iako su rezultati GIK-a objavljeni, nameće se utisak da se oni ipak više ne uzimaju kao merodavni. Pogotovo nakon što se slovne greške tretiraju kao kardinalne i neoprostive. Nišlije, naposletku, ne znaju ni koji su dalji koraci obe strane, s obzirom na to da se o njima ćuti ili vešto izbegava da se o njima govori
Kakvi su efekti i rezultati građanskog vaspitanja koje je u školskom kurikulumu već dvadeset i više godina? O tome za “Vreme” govore stručnjaci za obrazovanje, učenici, nastavnici i roditelji
U ekipi iz Drlače rekoše da više ne orgamizuju takmičenje za Najvećeg lažova, sad to profesionalizovano, niko ne može ni prići Vrhovnom lažovu