Loader

Džon Piplfoks

Striming – Brats (Derišta)

“Oko srca svog postaviću stražu”

Mekarti se u filmu Brats dosta sramežljivo bavi temom narcisizma, kao da se pribojava da bi eksplicitnije hvatanje u koštac sa tom pošasti razorilo “kičmu” ove njegove potrage za ionako odocnelim odgovorima

Bioskop: Dečko ubija svet

Nejač u bioskopu

Gde je krenulo po zlu? Pa, svakako ne pomaže što film nije dobar, kao ni to što Bila Skarsgora gledaoci očigledno ne doživljavaju kao akcionu zvezdu. Glumačka postava u Dečku jeste zanimljiva mada ni to to ne pomaže mnogo jer je većina glumaca protraćena

Sport

Angelina i Adriana

Naše atletičarke, osamnaestogodišnja Angelina Topić (skok uvis) i dve godine starija Adriana Vilagoš (bacanje koplja), vratile su se prošle nedelje iz Rima kao vicešampionke Evrope. One su mlade, talentovane i već godinama uspešne na svim međunarodnim takmičenjima na kojima su učestvovale

Lokalni izbori 2024 – Niš

Čija li će se pobeda računati i kako

Šta je koalicija oko SNS-a slavila uz trubače, ko je “polomio zube” u Nišu, a kome ne ide matematika, Nišlije i dalje ne znaju. Iako su rezultati GIK-a objavljeni, nameće se utisak da se oni ipak više ne uzimaju kao merodavni. Pogotovo nakon što se slovne greške tretiraju kao kardinalne i neoprostive. Nišlije, naposletku, ne znaju ni koji su dalji koraci obe strane, s obzirom na to da se o njima ćuti ili vešto izbegava da se o njima govori

Građansko vaspitanje

Najskuplji predmet bez rezultata

Kakvi su efekti i rezultati građanskog vaspitanja koje je u školskom kurikulumu već dvadeset i više godina? O tome za “Vreme” govore stručnjaci za obrazovanje, učenici, nastavnici i roditelji

Brankovina: Pasulj i gulaš u Spomen-kompleksu

Zovite me gospodinom

U ekipi iz Drlače rekoše da više ne orgamizuju takmičenje za Najvećeg lažova, sad to profesionalizovano, niko ne može ni prići Vrhovnom lažovu

Rekvijem za “Poslednju šansu”

Varvari i Rimljani

Gde ste, Beograđani? Gde si, generacijo? Kad smo se i gde smo se izgubili? Zalutali. Odustali. Pobogu, ljudi, Beograd je svet. Mi smo svet. Imamo i moć, i brojnost, i pamćenje. Jedino smo bez vere ostali. Bez vere i bez volje. Ne dajmo im jer će nam sve uzeti. Na kraju će i po nas doći. Poslednji nam je čas. Poslednji voz. Poslednja šansa

Rekvijem za “Poslednju šansu” (2)

Iza ograde je ambis

Te noći pred odlazak u JNA s ekipom sam proveo veče u “Šansi”, potom smo pojeli picu kod Vladimira i zaseli da poduvamo na stepeništu Crkve Svetog Marka. Tu mi se dupe navuklo ‘ladnoće pa sam celu noć proveo povraćajući i s tegobnom mučninom odleteo sutradan za Ljubljanu. Po povratku, zimi bi’ redovno zaseo u “Šansu” s drugaricama sa studija, imali su odlične palačinke s orasima. Neposredno pred rat u delu bašte su otvorili bilijar. Flavio i ja nismo izlazili odatle godinama. Flavio igra dinamično i zvao sam ga Cepačoja. Nije mu se dopalo. Rekô bi mi: “Uki, pa nisam ja Cepačoja!” Te noći, imao sam utisak, trajale su beskrajno, dok se stvarnost oko nas urušavala

Rekvijem za “Poslednju šansu” (3)

“Krajputaši” varoške i privatne istorije

Kićo Slabinac iz torbe izvadi singlicu, sa osmehom ju je pokazivao, ali nema gramofona. Od susednog stola usta cura i reče da će ona doneti gramofon pošto stanuje blizu. I stvarno, pre nego smo pojeli ogromnu kolenicu, ona nasred stola postavi stari “suprafon” gramofon sa zvučnikom u poklopcu. I sede sa nama. Tada se desi neobična promocija jedne ploče. Uz treće emitovanje pesme Kiću je pratio čudesan hor beogradskih noćnih ptica

Lični stav

Deca kao svedoci u krivičnom postupku

Deca mogu učestvovati u krivičnom postupku kao svedoci i njihov položaj je drugačiji u odnosu na odrasle kako zbog nedovoljne fizičke, psihičke i emocionalne zrelosti, tako i zbog težine posledica krivičnog dela koje ih pogađaju. S tim u vezi, mogu se javiti sledeća pitanja i dileme: da li deca tada imaju razloga za strah zbog toga što treba da daju iskaz pred javnim tužiocem ili sudskim većem, da li treba njih da se plaše i da li će im biti teško da prepričaju određeni događaj u kom su bili ugroženi ili povređeni

Francuska

Ko ispisuje, a ko trpi istoriju

Posle totalnog debakla koji je njegova vladajuća politička formacija “Renesansa” doživela na izborima za Evroparlament pod naletom ekstremnodesnog “Nacionalnog okupljanja”, francuski predsednik Emanuel Makron odlučio je da raspusti francuski parlament i raspiše vanredne parlamentarne izbore za 30. juni 2024, čime je svim Evropljanima u potpunosti “oteo” izbore, “privatizujući” ih u kontekstu francuske unutrašnje političke krize

Kako Evropa napaja svoju zelenu tranziciju

Litijum ili vodonik

Tehnološke inovacije u oblasti skladištenja energije doživele su brz napredak, posebno u oblasti litijum-jonskih baterija. Ove baterije su pokazale superiornu gustinu energije i efikasnost u poređenju sa vodoničnim gorivnim ćelijama, što ih čini praktičnijim za svakodnevnu upotrebu. Nasuprot tome, tehnologija vodoničnih gorivnih ćelija, iako napredna, i dalje se suočava sa značajnim izazovima u pogledu energetske efikasnosti i skladištenja

Bioskop: Bonar, Pjer i Marta

Kako biti isti, poseban, slobodan i samo svoj

Marten Provo uspeo je da ostvari samozacrtano i stvori vibrantan, a opet i dovoljno informativan “portret” evolucije kako jednog vanserijskog slikarskog dara, tako i jedne dugovečne i, recimo to i tako, korenske ljubavi, koja u sebi nosi i snažnu bliskost i privlačnost, ali, u svetlu opšteprihvaćenog građanskog poimanja morala i odanosti posve atipičnog podsoja

Povodom izložbe

Moj otac Gradimir Petrović

U toku je retrospektivna izložba Gradimir PetrovićTragovima suptilnog i brutalnog u Konaku knjeginje Ljubice na kojoj su i slike koje je porodica ovog slikara i profesora poklonila Muzeju grada Beograda. Tim povodom, objavljujemo zapise njegovog sina Miomira, pisca i teoretičara umetnosti

Tenis

Pobeda pripada najžilavijima

Delovao je poraženo, izgubljeno i na ivici snage, a onda se uzdigao i pobedio. Snagu za taj podvig dala mu je publika, rekao je Novak Đoković na kraju meča na Rolan Garosu, na neadekvatnom terenu i pod nekorektnim uslovima

Feljton (4)

Od Jovanke ne mogu da živim

Rečenica “Moj je život bio težak, ali ja sam ga živio radosno”, koju je Josip Broz Tito rekao Vladimiru Velebitu, bila je razlog zašto je Boris Rašeta deset godina istraživao život ove jedinstvene istorijske ličnosti, da bi sve to pretočio u knjigu Tito, povjerljivo i osobno čije delove “Vreme” ekskluzivno objavljuje u ovom feljtonu

Dani posle izbora

Čija će ruka voditi Niš

Jedno je sigurno: ni u jednom većem gradu se opozicioni tabor nije toliko približio onima koji uz “Ne može nam niko ništa” slave sigurne pobede. I pitanje je da li bi efekat bio uopšte postignut da su sve te stranke nastupile udruženo, kao što je bio slučaj u Novom Sadu. Kako god da bude, Nišlije su kroz Srbiju prošetale kao Zona Zamfirova kroz čaršiju

Izbori u Čačku

Kako su Grupe građana održale lekciju opoziciji

Čačak su već u prepodnevnim satima 2. juna preplavili automobili sa registarskim oznakama Kraljeva, Lučana, Požege. Stigli fantomski birači. Bilo i “bugarskog voza” i ostalih mahinacija koje naprednjaci praktikuju na izborima već godinama, kao i birača sa adresama na kojima je ulični broj 0. Uveče su se brojali glasovi. I sutradan ujutru se brojali glasovi. I još uvek se broje glasovi, jer su podneti zahtevi za uvid u birački materijal i za ponovnu kontrolu nevažećih listića. Tek nakon toga GIK će moći da izađe sa preliminarnim rezultatima lokalnih izbora u Čačku

Zavisnost od kockanja

Ko dobija, a ko i šta gubi

Pozivajući se na istraživanje koje je sproveo Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut”, dr Ivica Mladenović kaže za “Vreme” da je u Srbiji od kockanja zavisno oko 0.9 odsto punoletnih osoba, što je oko 50.000 kockara kojima je potrebno bolničko lečenje. A da bismo dobili broj onih koji su u riziku da razviju bolest zavisnosti, taj broj je potrebno pomnožiti sa pet, pa se tako dolazi do broja od 200.000–250.000 ljudi koji su potencijalno ugroženi

Šta sve možete pročitati na Vikipediji

Nacionalizam, revizionizam i desničarenje

Zašto nekoliko urednika srpske Vikipedija zajednice smatra da je neutralnost kao osnovni princip funkcionisanja ove enciklopedije narušen i zbog čega su se obratili Zadužbini Vikimedija sa sedištem u San Francisku

69. Sterijino pozorje

Tekst naš, izvedba vaša

Osim što ove godine nije bilo pisaca klasičnih dramskih tekstova, u glavnoj selekciji nije bilo ni predstava sa jasnim političkim angažmanom. Angažman se seli u sferu estetskog, intimnog i porodičnog. Isto tako možemo zaključiti i da stručna javnost i publika polako gube interes za predstave koje su sazdane od tzv. tekstualnih površina i sve više se okreću ka predstavama koje imaju dramski lik, radnju i sukob. Dijalog može biti polifon, radnja fragmentarna, a sukob sveden na mikroravan. Ipak, sva je prilika da se dramska priča u novom obliku vraća na scenu

Album Nonetheless – Pet Shop Boys

Nikad u drugoj klasi

Nonetheless je, pomenimo i to, petnaesti album za Pet Shop Boys, vrlo dobar i sasvim zreo i samoosvešćen rad, te kao takav s punim pravom ima poneti i epitet izdanja sa jasnim i ubedljivim rezonom postojanja, a može se reći i da je dostojanstveno delo zaslužnih (za zaslužne)

Feljton (3)

Drug Matvejević ima pravo

Rečenica “Moj je život bio težak, ali ja sam ga živio radosno”, koju je Josip Broz Tito rekao Vladimiru Velebitu, bila je razlog što je Boris Rašeta deset godina istraživao život ove jedinstvene istorijske ličnosti, da bi sve to pretočio u knjigu Tito, povjerljivo i osobno, čije delove “Vreme” ekskluzivno objavljuje u ovom feljtonu

Tema broja II: Slučaj jednog stambeno-poslovnog objekta u Nišu

Investitor gradi, institucije spavaju

Sa čim se suočavaju građani – obični ljudi bez zaleđine – kada investitor odluči da pet metara uz njihovu kuću izgradi džinovsku osmospratnicu? Kako izgleda život s pogledom na beton, dok po terasi padaju opušci građevinskih radnika, a Hitna pomoć ne može da priđe ulazu? Šta na to kaže sistem? I koliko uporno nadležni mogu da ćute? I kako su jednom investitoru nakon što su mu odbijeni lokacijski uslovi za gradnju objekta, u roku od tri dana ti uslovi odobreni

Tema broja III: Urbanizam i zelenilo

Gde god vide zgodno mesto, drvo poseku

Zadovoljenje isključivo minimalnog udela zelenila u tržišno orijentisanoj izgradnji postalo je pravilo. Potporu za takvo stanje sve češće pružaju i planska dokumenta, pod plaštom brige o javnom interesu (koji to nije). Reakcija inspekcijskih organa najčešće izostaje, a gradovi ostaju bez ključne odbrane od prekomernog zagrevanja i zagađenja