Za "Vreme" radi od šestog broja. Dvaput je bila urednica kulturne rubrike, poslednjih godina uređuje Mozaik. Bila je stalna saradnica časopisa poput "Statusa", "Prestupa" i "Scene" i nedeljnika "Zabavnik" i "Bazar". Objavila je devet romana i za "Neću da mislim na Prag" dobila četiri važne nagrade.
TOK je potvrdio navode koje je protiv glavnog tužioca Mladena Nenadića izneo ministar Selaković na suđenju u slučaju Generalštab. Njegove navode protiv ostalih koje je tada optužio još uvek nije
Rusija je odlučila da paviljon na Venecijanskom bijenalu otvori samo tokom tri dana vernisaža. Iran i Južnoafrička Republika su odustali, a Izrael nije
Srbiju će na Bijenalu predstavljati Predrag Đaković izložbom „Preko golgote do vaskrsa“ koju javnost ocenjuje kao neprimerenu takvoj manifestaciji, pa je možda dobro što je njen žiri podneo ostavku
Skupština Vršca je bez objašnjenja razrešila dužnosti v.d. direktora tamošnjeg pozorišta Ivana Đorđevića, a zaboravila da imenuje novog. Tako je blokirala rad Vršačkog pozorišta "Sterija"
Jedan deo javnosti je protiv idejnog rešenja za spomenik novosadskim žrtvama, pre svega zato što ga podiže vlast koja još nije kaznila one koji su odgovorni za smrt 16 ljudi. Pobedničko rešenje Gorana Čpajka Novosađane podstreća na jedan od blokova nadstrešnice koji su 1. novembra 2024. padali po ljudima
„Ovo je veoma dobar komad jer u jednom trenutku ne znate ko govori laž a ko istinu“, kaže Gordan Kičić, glumac i producent „Istine“, premijere Bitef teatra
Dokumentarac „Gospodin Niko protiv Putina“ Pavela Talankina nagrađen Oskarom, prikazan je premijerno i u Srbiji. U Rusiji je zabranjen, jer promoviše ekstremizam i terorizam
Svako ko se zbog neke predstave ikad popeo stepenicama Bitef teatra, zna da u zgradi u kome je ovo pozorište ima i drugih stanara. Filip Gajić je to otkrio tek prilikom prve posete kolektivu kojim će rukovoditi
Petnaestogodišnja devojčica iz Novog Sada, za kojom je danas bila pokrenuta hitna potraga kroz sistem „Pronađi me“, pronađena je u Beogradu. Sa njom je bio i petnaestogodišnji dečak čiji je nestanak prijavljen istog dana
Protiv konzervatorke Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Estele Radonjić Živkov pokrenuta je krivična prijava povodom slučaja Generalštab,najverovatnije podstaknuta "odbranom" Nikole Selakovića
U nedelju i u ponedeljak u Srbiji se obeležava treća godišnjica masovnih ubistava u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ i u selima Malo Orašje i Dubona u kojima je ubijeno 19 mladih ljudi
U toku je 21. Beogradska internacionalna nedelja arhitekture - BINA. Njena centralna tema se oslanja na iskustva Evropske Unije koja poslednjih godina favorizuje transformaciju postojećih struktura umesto novogradnje
Vladimir Manojlović je ceo radni vek proveo u Redakciji programa za decu. Kad je novom sistematizacijom programa RTS-a pripojena drugoj redakciji, napisao je pismo piscima i ostalim autorima za decu da to spreče. Ovo je njegova priča
Oni koji kreiraju kulturu govore o brizi za njen opstanak, kao i o odgovornosti onih koji su svojim delima tu bojazan izazvali, a povodom teksta “Devet pozorišta u Beogradu realizovalo je prosečno 1,7 premijeru ove sezone”, koji je objavljen na portalu “Vremena”
“Polaganjem zaveta na nevinost i odevanjem u mušku odeću, žena dobija slobodu da nosi oružje, poseduje imovinu i donosi sopstvene odluke iako je cena toga odricanje od ženskog identiteta i prava na ljubav. Ali, da li je to stvarna sloboda – odreći se sebe da bi se preživelo?”
Smena Ivane Nedeljković i Miloša Latinovića je uvod u nove oblike represije ovog režima u kojima se ne ukida samo budžet, ukidaju se pojedinci koji misle i rade slobodno u neslobodnom društvu – ocenjuje Jovana Karaulić
Na jučerašnjoj sednici Skupštine grada je po hitnom postupku osim Ivane Nedeljković, direktorke „Puls teatra", smenjen i Miloš Latinović sa mesta direktora Bitef teatra, a za vršioca dužnosti je imenovan reditelj Filip Gajić
Umesto Ivane Nedeljković, po hitnom postupku Skupštine grada odlučeno je da će „Puls teatar“ u Lazarevcu voditi Mirko Kovačević, nastavnik likovnog. Da li je njena greška bilo gostovanje predstave šabačkih glumaca
Sloboda je za nas san, nova izložba Muzeja Jugoslavije, poručuje da je otpor uvek i svuda moguć pa i u logoru, a eksponate čine prisutnijim u stvarnosti zvučna instalacija, savremene fotografije i crteži
Kratki filmovi "Niko ništa nije rekao" rediteljke Tamare Todorović i "Preko praga" Tare Gajović, i dugometražni film Ivana Markovića "Obećani prostori" deo su ovogodišnjeg Filmskog festivala u Kanu, što je retka i dobra vest
Glumac Narodnog pozorišta u Nišu kaže da ima neoboriv dokaz da mu je v.d. direktorka Snežana Radović ponudila 10.000 dinara mesečno ili otkaz, što je on odbio
Izložbom crteža Milana Milovanovića, Koste Miličevića i Mališe Glišića Narodni muzej nastavlja temu nacionalnog slikarstva. Nova izložba će biti o opusu slika Milana Milovanovića
Zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture smatraju da je krivična prijava protiv njihove koleginice Estele Radonjić Živkov revanšizam zbog nepokolebljivog stručnog stava u vezi sa statusom kompleksa Generalštaba
Glumica i balerina Svjetlana Knežević glumi u premijeri Madlenijanuma, u diptihu Maskarada i Beskrajna igra, čiji je jedan deo inspirisan njenim životom
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Ferenci i Matis, razdvojeni Avenijom Vinstona Čerčila',
pubdate: '2026-05-17 18:17:08',
authors: authors,
sections: "Kultura",
tags: "Anri Matis,Pariz,Izložba",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Ferenci i Matis, razdvojeni Avenijom Vinstona Čerčila',
'pageContent': '"No also, immer schöner und schöner: jedan Ferenczy je za tebe anoniman?". Tako sam prvi put čuo za Ferencija. U raspravi o slikarstvu između Pube Fabricija i Leonea Glembaja u Krležinoj drami.
Karolj Ferenci (rođen u Beču kao Karoly Freund) bio je jedan od najvećih slikara Austrougarske. Njegovu impresivnu retrospektivu možete da pogledate u Peti Paleu u Parizu do 6. septembra.
U susednom Gran Paleu do 26. jula možete da pogledate izložbu Matisovih dela iz umetnikove pozne faze (1941-1954).
Peti Pale, kao i Gran Pale sagrađeni su za Svetsku izložbu 1900. Od tada, obe galerije su izložbeni prostori u kojima je moguće videti dela nekih od najznačajnijih francuskih i svetskih umetnika. Za vreme Olimpijskih i Paraolimpijskih letnjih igara u Parizu 2024. Gran Pale bio je spektakularna pozornica nekih sportskih nadmetanja kao što su mačevanje i tekvando. Tada je u Peti Paleu bila izložba The Body in Motion sa umetničkim delima iz kolekcije ove galerije na kojima se nalaze sportski motivi.
Karolj Ferenci
Karolj Ferenci (1862-1917) bio je jedan od najvažnijih modernista centralne Evrope. Njegova dela obeležila su kraj 19. i početak 20. veka. Nije bio ni naturalista, ni simbolista, ni impresionista, ni fovista - ali bio je od svega toga po malo, kaže se u najavi za izložbu. Izloženo je 140 dela - pejzaži, portreti, porodične scene, biblijski motivi, aktovi i karikature.
[caption id="attachment_4994469" align="aligncenter" width="1159"] Ferenci[/caption]
Ferencijeva biografija je veoma zanimljiva i burna. Majka mu umire neposredno po njegovom rođenju. Prvo je studirao pravio i diplomirao na Ekonomskom fakultetu da bi ga buduća supruga slikarka Olga Fialka ohrabrila da se okuša u likovnoj umetnosti. Putuje po Italiji, studira u Parizu i 1887. i sam počinje aktivno da slika. Jedno vreme živeo je i u Sentanderiji. Sa porodicom se 1893. seli u u Minhen gde je učio od mađarskog slikara Simonom Hološijem i družio sa umetnicima iz njegovog kruga. Sa Olgom je dobio dva sina i ćerku. Vraća se u Ugarsku gde u Nađbanji (današnji grad Baia Mare u Rumuniji) osniva umetničku koloniju. Ferenci je dva puta predstavljao Ugarsku na Bijenalu u Veneciji, drugi put 1914. neposredno pred početak Velikog rata.
Anri Matis
Sa druge strane pariske avenije koja nosi ime Vinstona Čerčila nalazi se Gran Pale u kojem je izložbu od preko 300 dela francuskog slikara Anri Matisa iz perioda od 1941. do 1954.
Taj period u umetnikovom životu bio je veoma dramatičan: 1939. rastao se od supruge nakon 41 godine braka, 1941. operisan mu je tumor nakon čega je počeo da koristiti invalidska kolica. O njemu je do smrti brinula Ruskinja Lidija Delektorskaja, njegov bivši model.
Uz pomoćnike stvarao je papirnate kolaže, često velikih razmera, nazivane „gouaches découpés“. Serija Plavi aktovi najbolji su primer tehnike koje je nazivao „slikanje makazama“ - pokazivali su kako je svoj smisao za boju i geometriju pretočio u novi medijum krajnje jednostavnosti, ali sa razigranom i razdraganom snagom.
[caption id="attachment_4994470" align="aligncenter" width="651"] Matis[/caption]
Tokom 1940-ih radio je kao grafički umetnik i produkovao crno-bele ilustracije za brojne knjige, te preko stotinu izvornih litografija u studiju Mourlot u Parizu.
Matisa je psebno cenio grčki pesnik, nobelovac Odiseas Elitis sa kojim ga je upoznao zajednički prijatelj Teriad. Matis je slikao zid trpezarije Teriadeove rezidencije „Villa Natacha“ u mestu Sen-Žan-Kap-Fera, koje je Elitis često spominjao u svojim pesmama.
Matis, inače apolitičan, bio je šokiran kada je čuo da je njegova kćerka Margerit, koja je bila aktivna u francuskom pokretu otpora tokom rata, bila mučena (gotovo do smrti) u zatvoru u Renu i osuđena na koncentracioni logor Ravenzbrik. Margerit je ipak izbegla logor, nakon što je pobegla u šumu iz voza za Ravenzbrik tokom napada saveznčkih aviona.
Godine 1947. izdao je „Jazz“, ograničeno izdanje sa oko stotinu otisaka raznobojnih izreza kolaža praćenih zapisanim mislima. "Tériade", cenjeni izdavač umetničkih dela 20. veka, izveo je Matisove izreze kao otiske matrice.
Živeo je u velikom ateljeu u Hotelu Regina u otmenom predgrađu Nice. Zanimljivo je da i pored tegoba koje je imao - to ne može da se vidi na njegovim poznim radovima izloženim u Gran Paleu - oni su puni svetlosti i optimizma. Umro je u Nici 1954. u 84. godini.
Za obe izložbe vlada prilično interesovanje, redovi su veliki, pa preporučujem da se ulaznice kupe onlajn. Ako imate press-legitimaciju ona će vam u obe galerije omogućiti besplatan ulaz i što je još važnije - "fast track" i poštedu od od dugog čekanja u redovima.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-05-17 18:17:08',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});