img
Loader
avatar

Redakcija

Najava

Zečja posla – Buka u tišini

U subotu 1. juna, dan pred izbore i usred izborne tišine, Organizovana grupa SviĆe organizuje veliko aktivističko okupljanje u Parku Tašmajdan, u Beogradu, pod nazivom “Zečija posla – Buka u tišini”

Ivan Ivanji (1929-2024)

In memoriam

Ivan Ivanji (24. januar 1929. – 9. maj 2024.)

Književnik, prevodilac i autor „Vremena“ Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilometara od svog nekadašnjeg logora, u Hitlerovom omiljenom hotelu.

Hapšenja u Ostinu, Teksas

Odjeci Bliskog istoka

Univerziteti u SAD kao ratna zona: Bajden ćuti, Tramp likuje

Policija u Njujorku uhapsila je tristotinak propalestinskih demonstranata koji su držali univerzitete pod blokadom. Bivši predsednik Donald Tramp opisao je hapšenja kao „prelepa“, a Džo Bajden ćuti dok se zaoštrava sukob koji bi mogao imati uticaja na ishod predsedničkih izbora u SAD

U konkretnim brojkama, poslednji poljoprivredni popis, koji je sproveden 2023. godine, pokazao je da je ukupna površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji nešto preko 3,2 miliona hektara. Od toga, pokazuje Eurostat, organska proizvodnja vrši se, po poslednjim dostupnim podacima, na samo 27.550 hektara.
Na samom dnu Evrope
Po udelu organske proizvodnje, Srbija se nalazi na začelju Evrope, zajedno sa Turskom, Maltom, Severnom Makedonijom i Albanijom. Ali u drugim zemljama kako regiona, tako i Evrope, udeo organske proizvodnje je daleko veći – a u zemljama kao što je Italija gotovo dostiže i 20 odsto. Kako je svojevremeno za Klimu101 pisala dr Svetlana Vujić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, organska proizvodnja u Srbiji postoji već više od 25 godina. „Međutim, ovaj sistem i pravac je prisutan na veoma malim površinama zbog brojnih pravila i zakonskih obaveza koje proizvođači moraju da ispunjavaju”, objasnila je dr Vujić, „i uglavnom se odnosi na proizvodnju povrća i voća, i izuzetno malo je prisutan u ratarskoj proizvodnji”. Poslednjih godina, sve više stručnjaka ali i poljoprivrednika u Srbiji okreće se i tzv. regenerativnoj poljoprivredi, koja umesto izbegavanja sintetičkih đubriva, pesticida i aditiva, u prvi plan stavlja prakse za očuvanje kvaliteta zemljišta. Ali ovi „pravci” u savremenoj poljoprivredi nisu po prirodi sukobljeni, već samo na različite načine pristupaju problemu održivosti. A ukoliko želimo da dugoročno sačuvamo kvalitet i zdravlje našeg zemljišta, ali i šire naše okoline, moramo se u većoj meri okrenuti održivim poljoprivrednim praksama.   Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Organska hrana proizvedena u Srbiji: Istina ili bajka?', pubdate: '2026-03-25 12:35:34', authors: authors, sections: "Društvo", tags: "Voćarstvo,Poljoprivreda,Hrana,Voće i povrće", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Organska hrana proizvedena u Srbiji: Istina ili bajka?', 'pageContent': 'Po poslednjim dostupnim podacima koje nudi Eurostat, Srbija se nalazi na samom začelju Evrope kada je u pitanju udeo organske proizvodnje u poljoprivredi, piše Klima101. Naime, u Srbiji je udeo organske proizvodnje u odnosu na ukupno korišćeno poljoprivredno zemljište samo 0,83 odsto. U konkretnim brojkama, poslednji poljoprivredni popis, koji je sproveden 2023. godine, pokazao je da je ukupna površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji nešto preko 3,2 miliona hektara. Od toga, pokazuje Eurostat, organska proizvodnja vrši se, po poslednjim dostupnim podacima, na samo 27.550 hektara.
Na samom dnu Evrope
Po udelu organske proizvodnje, Srbija se nalazi na začelju Evrope, zajedno sa Turskom, Maltom, Severnom Makedonijom i Albanijom. Ali u drugim zemljama kako regiona, tako i Evrope, udeo organske proizvodnje je daleko veći – a u zemljama kao što je Italija gotovo dostiže i 20 odsto. Kako je svojevremeno za Klimu101 pisala dr Svetlana Vujić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, organska proizvodnja u Srbiji postoji već više od 25 godina. „Međutim, ovaj sistem i pravac je prisutan na veoma malim površinama zbog brojnih pravila i zakonskih obaveza koje proizvođači moraju da ispunjavaju”, objasnila je dr Vujić, „i uglavnom se odnosi na proizvodnju povrća i voća, i izuzetno malo je prisutan u ratarskoj proizvodnji”. Poslednjih godina, sve više stručnjaka ali i poljoprivrednika u Srbiji okreće se i tzv. regenerativnoj poljoprivredi, koja umesto izbegavanja sintetičkih đubriva, pesticida i aditiva, u prvi plan stavlja prakse za očuvanje kvaliteta zemljišta. Ali ovi „pravci” u savremenoj poljoprivredi nisu po prirodi sukobljeni, već samo na različite načine pristupaju problemu održivosti. A ukoliko želimo da dugoročno sačuvamo kvalitet i zdravlje našeg zemljišta, ali i šire naše okoline, moramo se u većoj meri okrenuti održivim poljoprivrednim praksama.   Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-03-25 12:35:34', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });