Južne vesti objavile su prepisku iz jedne Viber grupe niških naprednjaka u kojoj se otvoreno nudi posao u javnom preduzeću, a prijave šalju na stranački mejl
Čovek optužen da je pretio novinarki Ani Lalić Hegediš pobegao je iz kućnog pritvora u Smederevskoj Palanci. Novinarka kaže da strahuje za svoju bezbednost
Mladić (21) poginuo je kad je pao na gradilištu na Novom Beogradu. U Srbiji radnici prečesto ginu, posebno na gradilištima. U skoro svim tim slučajevima, istraga navodno utvrdi kako niko nije kriv – osim pokojnika
U petak u bivšoj doljevačkoj klanici počinje festival horor filma, takozvani Slaughter Fest. Ulaz je besplatan, a prevoz iz Niša i Leskovca je organizovan
U četvrtak 6. juna 2024. u klubu “Privrednik” održan je događaj #AccelerateSustainability, tokom kojeg su predstavljeni izveštaji o održivom poslovanju Nelt Grupe i njenih članica, kompanija Neoplanta i Baby Food Factory (BFF). Na početku događaja prisutnima se obratila Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije
U subotu 1. juna, dan pred izbore i usred izborne tišine, Organizovana grupa SviĆe organizuje veliko aktivističko okupljanje u Parku Tašmajdan, u Beogradu, pod nazivom “Zečija posla – Buka u tišini”
Hrvatski javni servis HRT izvestio je u subotu o obeležavanju 79. godišnjice „blajburške tragedije“ i „Križnog puta“ na zagrebačkom groblju Mirogoju, a da je uspeo da u izveštaju nijednom ne upotrebi reč „ustaša“
Tri prva mesta otišla su u ruke istraživačkih centara BIRN, KRIK i CINS za priče u kojima se otkriva krađa budžetskog novca, veze mafije i države i tajne kol-centra Srpske napredne stranke
„Njegovom smrću gubimo izuzetnu ličnost čiji su život i rad neodvojivi od nasleđa Buhenvalda“, saopštio je premijer Tiringije Bodo Ramelov povodom smrti Ivana Ivanjija
Književnik, prevodilac i autor „Vremena“ Ivan Ivanji preminuo je na Dan pobede nad fašizmom tamo gde je pre 80 godina iz Novog Sada kao Jevrejin bio deportovan da umre – u Vajmaru, samo desetak kilometara od svog nekadašnjeg logora, u Hitlerovom omiljenom hotelu.
Zadužbina Milana Mladenovića sprema tužbu protiv vlasnika TV Pink jer neovlašćeno „obrađuje“ pesme kultne Ekatarine Velike. Kažu, hteo je da kupi prava, ali njima ne pada na pamet da to dopuste
Uskršnju liturgiju je patrijarh srpski iskoristio da se obračuna sa rezolucijom o Srebrenici, „revizionizmom“ i navodnim guranjem pod tepih svih Golgota srpskog naroda
Policija u Njujorku uhapsila je tristotinak propalestinskih demonstranata koji su držali univerzitete pod blokadom. Bivši predsednik Donald Tramp opisao je hapšenja kao „prelepa“, a Džo Bajden ćuti dok se zaoštrava sukob koji bi mogao imati uticaja na ishod predsedničkih izbora u SAD
U Boru su uhapšena dvojica radnika lokalnog „Vodovoda“ jer se sumnja da su službenim „fiatom“ usmrtili dvogodišnju Danku Ilić, samo sedam minuta od prijavljenog vremena nestanka. Telo su potom bacili na deponiju. Terete se za teško ubistvo
U konkretnim brojkama, poslednji poljoprivredni popis, koji je sproveden 2023. godine, pokazao je da je ukupna površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji nešto preko 3,2 miliona hektara.
Od toga, pokazuje Eurostat, organska proizvodnja vrši se, po poslednjim dostupnim podacima, na samo 27.550 hektara.
Na samom dnu Evrope
Po udelu organske proizvodnje, Srbija se nalazi na začelju Evrope, zajedno sa Turskom, Maltom, Severnom Makedonijom i Albanijom.
Ali u drugim zemljama kako regiona, tako i Evrope, udeo organske proizvodnje je daleko veći – a u zemljama kao što je Italija gotovo dostiže i 20 odsto.
Kako je svojevremeno za Klimu101 pisala dr Svetlana Vujić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, organska proizvodnja u Srbiji postoji već više od 25 godina.
„Međutim, ovaj sistem i pravac je prisutan na veoma malim površinama zbog brojnih pravila i zakonskih obaveza koje proizvođači moraju da ispunjavaju”, objasnila je dr Vujić, „i uglavnom se odnosi na proizvodnju povrća i voća, i izuzetno malo je prisutan u ratarskoj proizvodnji”.
Poslednjih godina, sve više stručnjaka ali i poljoprivrednika u Srbiji okreće se i tzv. regenerativnoj poljoprivredi, koja umesto izbegavanja sintetičkih đubriva, pesticida i aditiva, u prvi plan stavlja prakse za očuvanje kvaliteta zemljišta.
Ali ovi „pravci” u savremenoj poljoprivredi nisu po prirodi sukobljeni, već samo na različite načine pristupaju problemu održivosti.
A ukoliko želimo da dugoročno sačuvamo kvalitet i zdravlje našeg zemljišta, ali i šire naše okoline, moramo se u većoj meri okrenuti održivim poljoprivrednim praksama.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Organska hrana proizvedena u Srbiji: Istina ili bajka?',
pubdate: '2026-03-25 12:35:34',
authors: authors,
sections: "Društvo",
tags: "Voćarstvo,Poljoprivreda,Hrana,Voće i povrće",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Organska hrana proizvedena u Srbiji: Istina ili bajka?',
'pageContent': 'Po poslednjim dostupnim podacima koje nudi Eurostat, Srbija se nalazi na samom začelju Evrope kada je u pitanju udeo organske proizvodnje u poljoprivredi, piše Klima101.
Naime, u Srbiji je udeo organske proizvodnje u odnosu na ukupno korišćeno poljoprivredno zemljište samo 0,83 odsto.
U konkretnim brojkama, poslednji poljoprivredni popis, koji je sproveden 2023. godine, pokazao je da je ukupna površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta u Srbiji nešto preko 3,2 miliona hektara.
Od toga, pokazuje Eurostat, organska proizvodnja vrši se, po poslednjim dostupnim podacima, na samo 27.550 hektara.
Na samom dnu Evrope
Po udelu organske proizvodnje, Srbija se nalazi na začelju Evrope, zajedno sa Turskom, Maltom, Severnom Makedonijom i Albanijom.
Ali u drugim zemljama kako regiona, tako i Evrope, udeo organske proizvodnje je daleko veći – a u zemljama kao što je Italija gotovo dostiže i 20 odsto.
Kako je svojevremeno za Klimu101 pisala dr Svetlana Vujić sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, organska proizvodnja u Srbiji postoji već više od 25 godina.
„Međutim, ovaj sistem i pravac je prisutan na veoma malim površinama zbog brojnih pravila i zakonskih obaveza koje proizvođači moraju da ispunjavaju”, objasnila je dr Vujić, „i uglavnom se odnosi na proizvodnju povrća i voća, i izuzetno malo je prisutan u ratarskoj proizvodnji”.
Poslednjih godina, sve više stručnjaka ali i poljoprivrednika u Srbiji okreće se i tzv. regenerativnoj poljoprivredi, koja umesto izbegavanja sintetičkih đubriva, pesticida i aditiva, u prvi plan stavlja prakse za očuvanje kvaliteta zemljišta.
Ali ovi „pravci” u savremenoj poljoprivredi nisu po prirodi sukobljeni, već samo na različite načine pristupaju problemu održivosti.
A ukoliko želimo da dugoročno sačuvamo kvalitet i zdravlje našeg zemljišta, ali i šire naše okoline, moramo se u većoj meri okrenuti održivim poljoprivrednim praksama.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-03-25 12:35:34',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});