img
Loader
avatar

Redakcija

Šta je izazvalo paniku na protestu 15. marta?

Istraživanje „Vremena“

Ovo je mapa huka i diverzije u Kralja Milana

„Vreme“ je mapiralo šta se gde i kada dešavalo kada je 15. marta Ulicom kralja Milana prošao „zloslutni huk“ i građani se dali u beg. Da li su ljudi pretvoreni u pokusne kuniće za zvučno ili vrtložno oružje?

Lidl donirao 850.000 dinara za očuvanje biodiverziteta Ludaškog i Palićkog jezera

Kompanija Lidl Srbija, sa željom da doprinese podizanju svesti o očuvanju biodiverziteta u zemlji, donirala je sredstva u iznosu od 850.000 dinara Javnom preduzeću “Palić – Ludaš”, sa ciljem zaštite vlažnih staništa na području Parka prirode “Palić” i Specijalnog rezervata prirode “Ludaško jezero”. Održivo rešenje za očuvanje biodiverziteta na ovom području, projekat koji je Lidl podržao, predstavlja obezbeđene ispaše vodenih bivola i podolskih goveda uz pomoć kojih se uspešno revitalizuje priroda i obnavlja ekosistem

Sećanje na Dragoljuba Žarkovića

Pet godina bez Žareta

Ovih dana, tačnije, 5. februara, navršava se pet godina od smrti našeg osnivača i glavnog urednika Dragoljuba Žarkovića. Žare je “Vreme” vodio kroz najteže trenutke, ne samo za redakciju, već i za čitavo društvo, od Devetog marta, preko Vučićevog zakona o informisanju, cenzure tokom bombardovanja, Petog oktobra, pa i kroz ovaj period, koji se, nadamo se, bliži kraju

Intervju: Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a

Godina digitalizacije i propuštenih prilika

O tome šta nas očekuje u 2025. i koji su ključni prioriteti za unapređenje srpske privrede, društva i javne uprave, za “Vreme” govori Violeta Jovanović, izvršna direktorka NALED-a, udruženja koje već 18 godina predvodi reformske inicijative i aktivno doprinosi modernizaciji Srbije. Violeta Jovanović analizira izazove koji stoje pred nama, od digitalizacije i unapređenja poslovnog okruženja, do jačanja institucija i podrške održivom razvoju i ističe promene koje smatra ključnim za razvoj Srbije

', title: 'Predrag Pega Popović: Ne može film bez strasti', pubdate: '2026-04-08 20:30:11', authors: authors, sections: "Kultura", tags: "Film,Kultura,Predrag Pega Popović,režija", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Predrag Pega Popović: Ne može film bez strasti', 'pageContent': '„Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja“, kaže Predrag Pega Popović, filmski snimatelj, profesor i jedan od osnivača Katedre za kameru na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u intervjuu za novi broj „Vremena” sumirajući vreme u kojem je radio i stvarao. Popović je prvi diplomirani filmski snimatelj u nekadašnjoj Jugoslaviji, autor 26 igranih filmova i brojnih dokumentaraca, kao i dugogodišnji pedagog. Studirao je na praškoj akademiji FAMU, gde je svedočio događajima Praškog proleća i sovjetske intervencije 1968. godine. Tada je nastala i njegova fotografija ugljenisanog tela Jana Palaha iz 1969, koju je snimio u mrtvačnici i koja je kasnije obišla svet, iako dugo nije bio potpisan kao autor. Nedavno prikazana dokumentarna serija Proleće u praškoj školi priča je, kako kaže njen autor Milan Nikodijević, upravo „o poznatoj fotografiji i njenom autoru, o izazovima i strahovima, o cenzuri i autocenzuri u turbulentnom vremenu Praškog proleća i vojne intervencije SSSR 1968. u tadašnjoj Čehoslovačkoj”, čiji je Popović autor. Popović ističe da su mogućnosti za rad nekada bile široke: „Radili smo gde smo hteli, bez ograničenja“, ali su neki filmovi poput „Misterije organizma” prolazili cenzuru Republičke komisije za pregled filmova.
Iskustva iz Praga
Iskustvo iz Praga oblikovalo je njegovo razumevanje slobode i sistema: „Videli smo šta znači represija i policijski sistem“, dok za tadašnju Jugoslaviju kaže da je bila slobodnija. Kao deo generacije „praške škole“, uneo je u jugoslovenski film evropski duh i novu estetiku, radeći sa brojnim značajnim rediteljima i na velikim produkcijama, ali i učestvujući u razvoju dugometražnog dokumentarnog filma. Na pitanje šta je ključno za njegov posao, odgovara jednostavno: „Ne može bez strasti. I bez povezanosti sa ekipom.“ Osvrćući se na sopstvenu karijeru i promene u filmskoj industriji, Popović kaže: „Ja sam stara škola“, ukazujući na razliku između nekadašnjeg i savremenog načina rada, ali i na kontinuitet iskustva koje je obeležilo jugoslovensku kinematografiju. Kompletan intervju čitajte u prazničnom dvobroju „Vremena” koji je na kioscima od četvrtka 9. aprila ili se odmah pretplatite na štampano ili digitalno izdanje. ', 'pageDate': '2026-04-08 20:30:11', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });