img
Loader
avatar

Redakcija

Rajka odletela do Afrike

Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja

Intervju: Direktor za nabavku (CMO) i član Uprave Lidl Srbija

Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Šta sve obeležava aktuelne lokalne izbore? Koliko će uopšte biti regularni? Kako je tekla kampanja – režimska, i ona studenata i građana? Gde je parlamentarna opozicija? Zbog čega vlast nastoji da po svaku cenu zavadi antirežimske snage? I kakvu tu ulogu ima represija? Govornici: Dragan Todorović, urednik portala “E-stvarnost”, Slobodan Georgiev, direktor vesti TV Nova i novinar “Vremena”, Nedim Sejdinović, novinar “Vremena” i književnik Moderator: Filip Švarm, glavni urednik “Vremena”

Tribina “Vremena”

Beograd: grad svojih građana ili privatnih investitora?

O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet glavnog grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine “Šta se gradi, a šta ruši u Beogradu” u organizaciji nedeljnika “Vreme”

Američko-izraelski napad na Iran

Rat u Iranu

BLOG Tramp: Nema dogovora sa Iranom do bezuslovne predaje

Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka

Bombardovanje Irana

Šesti dan sukoba

BLOG Iran spreman za svaku akciju, Tramp da podrži Kurde

Rat na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Nakon koordinisanih udara Sjedinjenih Država i Izraela na ciljeve u Iranu, Teheran odgovara raketama i dronovima širom regiona. Broj žrtava u Iranu popeo sa na 1.230. Globalna tržišta reaguje na nestabilnost energetskih tokova, zapadne zemlje evakuišu svoje državljane iz regiona i razmatraju slanje vojnih snaga u region

Pink je, međutim, te godine morao da isplati plate zaposlenima, poreze, rate kredita… Tako da se neto profit sveo na oko 644,7 miliona dinara, odnosno gotovo 5,5 miliona evra. Kada se ove brojke uporede sa prethodnom, 2024. godinom, vidi se da je profit porastao dramatično – na 644,7 miliona, sa pređešnjih 186,5 miliona dinara. Dakle, profit je za godinu dana porastao za čak 245 odsto. Sam prihod Pinka porastao je sa 8,4 na oko 9,3 milijarde dinara. Što se tiče troškova koje je Pink morao da plati, najviše novca otišlo je na zarade – 3,6 milijardi dinara. To uključuje plate, ali i poreze i doprinose na zarade zaposlenih. Prošle godine je, inače, na Pinku radilo 822 ljudi. A kako se može videti u izveštaju o tokovima gotovine, veliki trošak Pink je imao i za kredite. Naime, tokom prošle godine, Pink je na ime dugoročnih kredita u zemlji platio oko 237 miliona dinara, što je više u odnosu na 33 miliona u 2024. godini. Takođe, trošak za kratkoročne kredite u zemlji iznosio je u prošloj godini oko milijardu dinara.
Novac SNS-a
Veza sa vladajućom Srpskom naprednom strankom ne ogleda se samo kroz uređivačku politiku – već i kroz finansije. Krajem 2024. godine, CINS je objavio da je, posmatrajući period od 2015. do 2023, SNS bio stranka koja je dala ubedljivo najviše novca na oglašavanje tokom kampanja – 30,3 miliona evra. Od tog novca, 8,4 miliona evra pripalo je Pinku. Istraživanje CINS-a je pokazalo kako je koristeći zakupljene termine umesto običnih promotivnih spotova na Pinku, SNS dolazio do znatno jeftinije promocije tokom izbora. Reč je o više od 2,8 miliona evra, koje naprednjaci u izbornim ciklusima 2020. i 2022. godine na ovaj način nisu platili.
Gradnja kompleksa na Dedinju
Kako je u januaru objavio portal Nova.rs, kompanija Pink Media Group uskoro bi trebalo da počne sa gradnjom poslovnog objekata u neposrednoj blizini zgrade televizije Pink. Ovaj portal objavio je da je Pink uzeo kredit u iznosu od četiri miliona evra, a da je 13. januara podnet zahtev za izdavanje građevinske dozvole. U lokacijskim uslovima navodi se da se oni izdaju za izgradnju poslovnog objekta ukupne bruto građevinske površine od oko 5.923 kvadrata. Nova je objavila i da će objekat imati tri podzemna nivoa, prizemlje, dva sprata i povučeni sprat. Predviđeno je da u podzemnim etažama bude napravljeno 59 parking mesta. Pored novog objekta, Mitrović je poznat i po gradnji vile na Dedinju. Kako je BIRN objavio 2023. godine, parcela na kojoj je vila sagrađena, a koja je Mitrovića koštala 4,5 miliona evra, nalazi u prethodno zaštićenoj prostorno-kulturnoj celini „Senjak, Topčidersko brdo, Dedinje“, a za sve građevinske intervencije tom zemljštu potencijalni investitor bi trebalo da obezbedi uslove i saglasnost nadležnog organa za zaštitu kulturnih dobara, u ovom slučaju Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda. BIRN je objavio, u dokumentima izdatim Željku Mitroviću ovog zahteva nema, iako je u vreme kada je dobio lokacijske uslove i građevinsku dozvolu, ova parcela takođe bila u zoni prethodne zaštite. Mitrović je za BIRN tada rekao da je objekat na Dedinju građen u skladu sa svim zahtevima koji su mu postavljeni, ali da jeste znao unapred da plac na kom je tada samo planirao gradnju ubrzo više neće uživati zaštitu Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Izvor: Nova ekonomija Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Nova ekonomija: Televizija Željka Mitrovića uvećala profit za 245 odsto', pubdate: '2026-05-06 12:16:31', authors: authors, sections: "Ekonomija", tags: "TV Pink,Zarada,Željko Mitrović", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Nova ekonomija: Televizija Željka Mitrovića uvećala profit za 245 odsto', 'pageContent': 'Televizija Pink, koja decenijama važi za medij blizak vladajućoj stranci, u prošloj godini ostvarila je profit od 5,5 miliona evra. To je, inače, drastično više, nego godinu dana ranije, kada je Pinkov profit iznosio oko milion i po evra, piše Dunja Marić na portalu Nova ekonomija. Televizija Pink, u vlasništvu Željka Mitrovića, uspešno posluje – postoje još od kraja devedesetih godina, imaju nacionalnu frekvenciju i veliki broj reklama i oglašivača. Zbog toga i ne čudi podatak koji se može videti u novom finansijskom izveštaju, da je Pink u prošloj godini ostvario poslovne prihode u iznosu od 9,3 milijarde dinara. Pink je, međutim, te godine morao da isplati plate zaposlenima, poreze, rate kredita… Tako da se neto profit sveo na oko 644,7 miliona dinara, odnosno gotovo 5,5 miliona evra. Kada se ove brojke uporede sa prethodnom, 2024. godinom, vidi se da je profit porastao dramatično – na 644,7 miliona, sa pređešnjih 186,5 miliona dinara. Dakle, profit je za godinu dana porastao za čak 245 odsto. Sam prihod Pinka porastao je sa 8,4 na oko 9,3 milijarde dinara. Što se tiče troškova koje je Pink morao da plati, najviše novca otišlo je na zarade – 3,6 milijardi dinara. To uključuje plate, ali i poreze i doprinose na zarade zaposlenih. Prošle godine je, inače, na Pinku radilo 822 ljudi. A kako se može videti u izveštaju o tokovima gotovine, veliki trošak Pink je imao i za kredite. Naime, tokom prošle godine, Pink je na ime dugoročnih kredita u zemlji platio oko 237 miliona dinara, što je više u odnosu na 33 miliona u 2024. godini. Takođe, trošak za kratkoročne kredite u zemlji iznosio je u prošloj godini oko milijardu dinara.
Novac SNS-a
Veza sa vladajućom Srpskom naprednom strankom ne ogleda se samo kroz uređivačku politiku – već i kroz finansije. Krajem 2024. godine, CINS je objavio da je, posmatrajući period od 2015. do 2023, SNS bio stranka koja je dala ubedljivo najviše novca na oglašavanje tokom kampanja – 30,3 miliona evra. Od tog novca, 8,4 miliona evra pripalo je Pinku. Istraživanje CINS-a je pokazalo kako je koristeći zakupljene termine umesto običnih promotivnih spotova na Pinku, SNS dolazio do znatno jeftinije promocije tokom izbora. Reč je o više od 2,8 miliona evra, koje naprednjaci u izbornim ciklusima 2020. i 2022. godine na ovaj način nisu platili.
Gradnja kompleksa na Dedinju
Kako je u januaru objavio portal Nova.rs, kompanija Pink Media Group uskoro bi trebalo da počne sa gradnjom poslovnog objekata u neposrednoj blizini zgrade televizije Pink. Ovaj portal objavio je da je Pink uzeo kredit u iznosu od četiri miliona evra, a da je 13. januara podnet zahtev za izdavanje građevinske dozvole. U lokacijskim uslovima navodi se da se oni izdaju za izgradnju poslovnog objekta ukupne bruto građevinske površine od oko 5.923 kvadrata. Nova je objavila i da će objekat imati tri podzemna nivoa, prizemlje, dva sprata i povučeni sprat. Predviđeno je da u podzemnim etažama bude napravljeno 59 parking mesta. Pored novog objekta, Mitrović je poznat i po gradnji vile na Dedinju. Kako je BIRN objavio 2023. godine, parcela na kojoj je vila sagrađena, a koja je Mitrovića koštala 4,5 miliona evra, nalazi u prethodno zaštićenoj prostorno-kulturnoj celini „Senjak, Topčidersko brdo, Dedinje“, a za sve građevinske intervencije tom zemljštu potencijalni investitor bi trebalo da obezbedi uslove i saglasnost nadležnog organa za zaštitu kulturnih dobara, u ovom slučaju Zavoda za zaštitu spomenika kulture Grada Beograda. BIRN je objavio, u dokumentima izdatim Željku Mitroviću ovog zahteva nema, iako je u vreme kada je dobio lokacijske uslove i građevinsku dozvolu, ova parcela takođe bila u zoni prethodne zaštite. Mitrović je za BIRN tada rekao da je objekat na Dedinju građen u skladu sa svim zahtevima koji su mu postavljeni, ali da jeste znao unapred da plac na kom je tada samo planirao gradnju ubrzo više neće uživati zaštitu Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Izvor: Nova ekonomija Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-05-06 12:16:31', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });