img
Loader
avatar

Redakcija Vremena

Tribina “Vremena”

Beograd: grad svojih građana ili privatnih investitora?

O tome kako se Beograd menjao u poslednjih deset godina, kako danas izgleda odnos između gradnje, javnog interesa i struke, kao i o tome šta ove promene znače za identitet glavnog grada i kvalitet života u njemu, razgovarali su učesnici tribine “Šta se gradi, a šta ruši u Beogradu” u organizaciji nedeljnika “Vreme”

Američko-izraelski napad na Iran

Rat u Iranu

BLOG Tramp: Nema dogovora sa Iranom do bezuslovne predaje

Posle gotovo nedelju dana intenzivnih udara i uzajamnih pretnji između Izrael i Iran, region ulazi u fazu opasne neizvesnosti - nastavljaju se napadi, diplomatski kanali pokušavaju da se ponovo otvore, a strah od šireg regionalnog sukoba sve je prisutniji. Dok se broj žrtava povećava, a civili u više gradova provode noći u skloništima, međunarodna zajednica pokušava da spreči dalje širenje rata koji već sada menja političku i bezbednosnu mapu Bliskog istoka

Bombardovanje Irana

Šesti dan sukoba

BLOG Iran spreman za svaku akciju, Tramp da podrži Kurde

Rat na Bliskom istoku ušao je u novu fazu. Nakon koordinisanih udara Sjedinjenih Država i Izraela na ciljeve u Iranu, Teheran odgovara raketama i dronovima širom regiona. Broj žrtava u Iranu popeo sa na 1.230. Globalna tržišta reaguje na nestabilnost energetskih tokova, zapadne zemlje evakuišu svoje državljane iz regiona i razmatraju slanje vojnih snaga u region

Vremeplov podkast

Podkast

Vremeplov: Đorđe Balašević i Teofil Pančić

Pre 28 godina u Sarajevu se dogodila istorija: tog februara 1998. Đorđe Balašević održao je prvi posleratni koncert u ranjenom gradu. Teofil Pančić bio je na licu mesta, a mi donosimo njegovu reportažu odande. Jedan drugi februar, 19.02.2021. doneo nam je gubitak: umro je Đole. I opet, in memoriam mu je pisao Teofil

Podkast

„Ova situacija“: Šibicari gube poslednju kuglicu

U novoj epizodi podkasta „Ova situacija“ predsednik NUNS-a Željko Bodrožić, direktor vesti TV Nova Slobodan Georgijev i glavni urednik „Vremena“ i ove nedelje za sve prijatelje zdravog razuma tumače, analiziraju i komentrarišu najvažnije događaje, pojave i procese

Srpsko narodno pozorište

Odgovor

Odgovor Nataše Tasić Knežević na objavljene informacije

Na internet stanici nedeljnika „Vreme“, dana 4. oktobra 2025. u 19.31 časova, pod naslovom „Sindikat SNP: Kritika koleginicinog pevanja nije govor mržnje“, objavljen je tekst koji sadrži niz netačnih, nepotpunih i neproverenih informacija o ličnosti Nataše Tasić Knežević, operske umetnice i soliste Opere Srpskog narodnog pozorišta

Novi broj „Vremena“

Majka protiv Ćacilenda

Najmoćniji čovek u državi, Aleksandar Vučić, potpuno je nemoćan pred Dijanom Hrkom, ožalošćenom ženom čija je pojava još ogolila čemu služi Ćacilend. To je naslovna tema novog „Vremena“

Podkast

„Ova situacija“: Slučaj United Media – skandal koji je zatresao režim

U novoj epizodi podkasta „Vremena“ „Ova situacija" о tajnim dogovorima države i vlasnika UM, o smeni Aleksandre Subotić, nasilju na ulicama, „čudesnim“ ekonomskim merama, uznemirenom predsedniku i velikoj nervozi vlasti govore predsednik NUNS-a Željko Bodrožić, direktor vesti TV Nova S Slobodan Georgijev i Filip Švarm

Novi podkast „Vremena"

„Šira slika“: EXPO – najskuplja srpska reč

Da li treba zaustaviti izložbu EXPO, kako se boriti protiv netransparentnosti i korupcije, kako primena lex specijalisa utiče na bezbednost i kvalitet izgrađenih objekata? O tome u novom podkastu „Vremena” „Šira slika” govore predsednik Narodnog pokreta Srbije Miroslav Aleksić, predsednik Zeleno-levog fronta Radomir Lazović i lider Incijative Beograd ostaje Đorđe Miketić

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da barem deset odsto prednosti studenata u odnosu na vlast

Novi broj „Vremena“

Ankete pokazuju: Vučića neće narod

Studentska lista danas ima ubedljivu podršku u odnosu na vlast, otkrivaju istraživanja javnog mnjenja koja objavljuje „Vreme“ u novom broju. Ali, uslov je da takva lista bude jedina opoziciona

PR

Euromoney: Raiffeisen najbolja banka u Srbiji

Renomirani svetski ekonomski časopis „Euromoney“ proglasio je Raiffeisen najboljom bankom u Srbiji. Za nagradu za izvrsnost (Awards for Excellence) svake godine se prijavi više od 600 banaka iz preko 100 zemalja, navodi „Euromoney“

Arlemm

Festivali

Počinje 16. Arlemm

U subotu 19. jula, Arilje postaje epicentar kreativnosti i zvuka. U gradu na Rzavu počinje festival Arlemm i trajaće do 27. jula

', title: 'Predrag Pega Popović: Ne može film bez strasti', pubdate: '2026-04-08 20:30:11', authors: authors, sections: "Kultura", tags: "Film,Kultura,Predrag Pega Popović,režija", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Predrag Pega Popović: Ne može film bez strasti', 'pageContent': '„Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja“, kaže Predrag Pega Popović, filmski snimatelj, profesor i jedan od osnivača Katedre za kameru na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u intervjuu za novi broj „Vremena” sumirajući vreme u kojem je radio i stvarao. Popović je prvi diplomirani filmski snimatelj u nekadašnjoj Jugoslaviji, autor 26 igranih filmova i brojnih dokumentaraca, kao i dugogodišnji pedagog. Studirao je na praškoj akademiji FAMU, gde je svedočio događajima Praškog proleća i sovjetske intervencije 1968. godine. Tada je nastala i njegova fotografija ugljenisanog tela Jana Palaha iz 1969, koju je snimio u mrtvačnici i koja je kasnije obišla svet, iako dugo nije bio potpisan kao autor. Nedavno prikazana dokumentarna serija Proleće u praškoj školi priča je, kako kaže njen autor Milan Nikodijević, upravo „o poznatoj fotografiji i njenom autoru, o izazovima i strahovima, o cenzuri i autocenzuri u turbulentnom vremenu Praškog proleća i vojne intervencije SSSR 1968. u tadašnjoj Čehoslovačkoj”, čiji je Popović autor. Popović ističe da su mogućnosti za rad nekada bile široke: „Radili smo gde smo hteli, bez ograničenja“, ali su neki filmovi poput „Misterije organizma” prolazili cenzuru Republičke komisije za pregled filmova.
Iskustva iz Praga
Iskustvo iz Praga oblikovalo je njegovo razumevanje slobode i sistema: „Videli smo šta znači represija i policijski sistem“, dok za tadašnju Jugoslaviju kaže da je bila slobodnija. Kao deo generacije „praške škole“, uneo je u jugoslovenski film evropski duh i novu estetiku, radeći sa brojnim značajnim rediteljima i na velikim produkcijama, ali i učestvujući u razvoju dugometražnog dokumentarnog filma. Na pitanje šta je ključno za njegov posao, odgovara jednostavno: „Ne može bez strasti. I bez povezanosti sa ekipom.“ Osvrćući se na sopstvenu karijeru i promene u filmskoj industriji, Popović kaže: „Ja sam stara škola“, ukazujući na razliku između nekadašnjeg i savremenog načina rada, ali i na kontinuitet iskustva koje je obeležilo jugoslovensku kinematografiju. Kompletan intervju čitajte u prazničnom dvobroju „Vremena” koji je na kioscima od četvrtka 9. aprila ili se odmah pretplatite na štampano ili digitalno izdanje. ', 'pageDate': '2026-04-08 20:30:11', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });