Diplomirao novinarstvo u Beogradu i kao student počeo na radiju Studio B. Od 2009. radi za nemački javni servis Dojče vele, a od 2013. piše za "Vreme" gde takođe uređuje njuzleter "Međuvreme". Istraživačke priče je objavljivao za BIRN, "Zidojče cajtung", "De Grune Amsterdamer", "Dejli Maverik". Dobitnik nagrade NUNS-a za istraživačko novinarstvo.
Poslednje vesti
Lanci snabdevanja i položaj radnika u stranim firmama
Hiljade ljudi u Srbiji pravi kablove ili gume za nemačke automobile. Radnici kažu da je posao težak, plata loša, a šefovima “samo bičevi fale”. No, sada na kršenje prava mogu da se požale i direktno u Nemačkoj. “Vreme” istražuje da li to ičemu vodi
Mali Abdulah Šehović pobedio je na Krosu RTS-a u Leskovcu. Dobio je medalju, popeo se na postolje, ali je neko izmislio da nije pa je krenulo zgražavanje. I sam RTS se izvinjavao – nejasno je zašto
Zašto škole ne bi bile vlasnice udžbenika pa da ih onda pozajmljuju đacima? Tako bi knjige trajale nekoliko generacija, a roditelji ne bi plaćali papreno
Bivši predsednik Boris Tadić manuo se ćoravog posla u srpskoj opoziciji i preuzeo masno plaćenu poziciju u kineskoj kompaniji. Ispada da je sve vreme propovedao vodu, a pio vino
“Vučiću niko ne veruje, nema iskrenog saveznika koliko god se grlio i cmakao sa svetskim liderima. Provaljen je odavno, ali je prolazio nekažnjeno pa umišlja”, kaže za “Vreme” spoljnopolitički komentator Boško Jakšić. Pričali smo o zlim vremenima u svetu i snalaženju Srbije u njima
Ministarstvo prosvete vratilo je dozvolu za rad Megatrendu. Taj privatni univerzitet i njegovog vlasnika Miću Jovanovića prate brojni skandali, ali je Jovanović dobar sa svakom vlašću
Još nema epiloga vesti da je oduzeta dozvola za rad privatnom univerzitetu Megatrend. Biće tu još natezanja, ali izvori “Vremena” kažu da je vlasnik Mića Jovanović politički zglajznuo i ušao u finansijske probleme. Da li je ovo kraj pionira u štancanju diploma?
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković zarađuje 752.363 dinara mesečno, ali prema imovinskoj karti na računu nema ni žute banke. Ona bar pare mlati transparentno za razliku od ostatka otuđene vrhuške režima
Maratonski razgovor predsednika sa građanima počeo je malim ribanjem Rio Tinta pre nego što se jedan građanin pohvalio da je špijunirao udruženje „Ne damo Jadar“ i da je tamo čuo strašne stvari. Iz „Ne damo Jadar“ za „Vreme“ kažu da će ga tužiti
Narod mnogo gunđa zbog kurira. Ne donose pakete do vrata, nepouzdani su, paketi stižu oštećeni i tako dalje. Kako taj posao izgleda iz perspektive kurira? Nikola (43) iz Beograda, koji dve godine dostavlja pakete, podelio je svoju priču sa našim njuzleterom „Međuvreme“
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Dok Aleksandar Vučić najavljuje leteći taksi u Beogradu, poverenik Pariza za pitanja životne sredine Dan Lert je saopštio da će rukovodstvo grada sprečiti testiranje letećih automobila u glavnom gradu Francuske jer da su „leteći taksiji ekološki apsurd namenjen ultra-bogatašima“
Kako se ponašaju novopečeni dobitnici na lotou? Da li su euforični, zašto su ponekad uplašeni? I, kome uopšte smeju da kažu da su postali milioneri? „Vreme“ je pričalo sa Lucom Trabalskim, čovekom koji to zna iz prve ruke
Sa Pinka se tražilo gašenje televizije Hepi, a voditelju Sarapi je bilo neprijatno. Tvrdi se da na Hepiju gostuju ruski plaćenici. Ima još pokazatelja da Beograd zateže odnose sa Moskvom, dok masovno naoružava Ukrajinu
Iako vlasti u Beogradu tvrde da se srpsko oružje “volšebno” pojavljuje u rukama ukrajinskih vojnika, podaci o trgovini i izvori “Vremena” kažu da je taj biznis dobro uigran. U ovoj igri smrti i velikog novca zarađuju mutni trgovci, dok Aleksandar Vučić i njegove vlasti kupuju američku političku podršku
Advokat i poslanik SNS Vladimir Đukanović za „Vreme“ kaže da je vrednim radom stekao da otplati tri stana na Voždovcu i negira da uz njegove advokatske usluge ide i politički uticaj. Drugi sagovornici „Vremena“ nisu u to ubeđeni i pitaju se kako je Đukanović mogao da zaradi stotine hiljada evra za samo par godina
Estonska premijerka Kaja Kalas biće nova „šefica diplomatije“ Evropske unije. Njen program je protivljenje Rusiji i podrška Ukrajini, a mnogi misle da će se pojačati i pritisak na Srbiju
U Nemačkoj legalno živi oko 250.000 Srba, u proseku duže od petnaest godina. Od jula će većina njih moći da uzme i nemački pasoš pride. Hoće li biti navale
Čekanje na mrazu
Videli ste sigurno ljude u Srbiji i drugde kako se u diskontu otimaju za jeftinu piletinu ili ćevape sa popustom. Jednom su se stariji sugrađani u Beogradu maltene tukli za besplatne sadnice japanske trešnje.
Ali, da li ste ikad videli stotine tinejdžera kako po pomrčini stoje ispred filijala Lidla koje se još nisu otvorile, a onda kreću u pogibeljni juriš na – vatromet?
Ako niste, ovih dana je prilika. Pun je internet snimaka tog ludila.
„Stojimo ovde od četiri sara“, rekao je jedan osamnaestogodišnjak reporteru lokalnog lista u Gladbeku na zapadu Nemačke. Bilo je to ispred Lidla, na minus dva Celzijusa.
Istina, da ne budemo nepravedni prema Nemcima – jagma je bila još jača u pograničnim gradovima gde su nahrlili i stranci da nabave relativno jeftini vatromet i moćne eksplozivne naprave.
Biznis težak 180 miliona
Trgovci pričaju o ljudima koji daju hiljade evra za rakete i petarde. Ukupno su Nemci u prošle dve godine trošili po 180 miliona evra za novogodišnji vatromet.
To je došlo posle dve mršave pandemijske godine. Pre toga, 2019. godine, suma je iznosila „samo“ 133 miliona evra.
U novogodišnjoj noći to izgleda ovako: Skupe se drugovi ili cele porodice – dakle i matori ljudi – i ispaljuju, gruvaju po barem pola sata. To se dešava na skoro svakom ćošku.
Pošten svet, koji bi možda i prespavao ponoć, to gleda sa balkona koji se brzo obavijaju smradom dinamita. Ili grli svoje pse i mačke da ne bi dobili infarkt. Posebno su sluđena deca sa autizmom.
Strašne posledice
Novogodišnja raspucanost odgovorna je za jedan odsto svih finih čestica koje se tokom godine emituju u Nemačkoj.
Ujutru onda na svakom ćošku izgleda kao da se vodio građanski rat – ostaci petardi, raspuknute baterije sa raketama, često i flaše u kojima su bila alkoholna pića.
A vesti su prvog januara tradicionalno pune crne hronike – ko je poginuo od vatrometa, kome je dinamit otkinuo ruku, koliko je ljudi završilo u bolnici.
Rasprave o zabranama vatrometa za amatere stalno se vode i nikad se ne dovedu do kraja. Slično kao priča o ograničenju brzine na autoputu. Neke stvari Nemcu ne možeš oduzeti.',
title: 'Juriš na Lidl: Nemački fetiš prema petardama',
pubdate: '2024-12-30 11:02:11',
authors: authors,
sections: "Svet",
tags: "LIDL,Nemačka,Vatromet",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Juriš na Lidl: Nemački fetiš prema petardama',
'pageContent': '„Izvinite, možete da mu kupite ovo?“, kaže mi u Lidlu neki klinac, možda mu je 14 ili 15 godina.
Ali, šta je „ovo“? Neko ogromno čudo, vidim ima fitilj. Kaže, treba mu za doček, a ne prodaje se maloletnicima. Pruža pare. „Ne mogu da ti kupim“, kažem, „to ti ne treba u životu.“
Priznajem, već sam pazario maloletnicima po prodavnicama u Bonu igrice i filmove, ali eksplozivne naprave vala neću.
I mi smo kao klinci na tezgama kupovali petarde, one bledo zelene, relativno male. I junačili se, držali ih u rukama kad pucaju, rizikovali da ostanemo bez prsta i oka.
Ali za Nemce smo trećeligaši. Njihov fetiš prema vatrometu, petardama i eksplozijama u novogodišnjoj noći teško je i opisati.
There is a growing movement in Germany that wants fireworks to be banned. For many Germans, New Year’s Eve has now turned into 3-4 weeks of terror in their neighborhood. Not air pollution as in India but they are very sensitive to noise and isk of fire.pic.twitter.com/KIe171MbBb
Čekanje na mrazu
Videli ste sigurno ljude u Srbiji i drugde kako se u diskontu otimaju za jeftinu piletinu ili ćevape sa popustom. Jednom su se stariji sugrađani u Beogradu maltene tukli za besplatne sadnice japanske trešnje.
Ali, da li ste ikad videli stotine tinejdžera kako po pomrčini stoje ispred filijala Lidla koje se još nisu otvorile, a onda kreću u pogibeljni juriš na – vatromet?
Ako niste, ovih dana je prilika. Pun je internet snimaka tog ludila.
„Stojimo ovde od četiri sara“, rekao je jedan osamnaestogodišnjak reporteru lokalnog lista u Gladbeku na zapadu Nemačke. Bilo je to ispred Lidla, na minus dva Celzijusa.
Istina, da ne budemo nepravedni prema Nemcima – jagma je bila još jača u pograničnim gradovima gde su nahrlili i stranci da nabave relativno jeftini vatromet i moćne eksplozivne naprave.
Biznis težak 180 miliona
Trgovci pričaju o ljudima koji daju hiljade evra za rakete i petarde. Ukupno su Nemci u prošle dve godine trošili po 180 miliona evra za novogodišnji vatromet.
To je došlo posle dve mršave pandemijske godine. Pre toga, 2019. godine, suma je iznosila „samo“ 133 miliona evra.
U novogodišnjoj noći to izgleda ovako: Skupe se drugovi ili cele porodice – dakle i matori ljudi – i ispaljuju, gruvaju po barem pola sata. To se dešava na skoro svakom ćošku.
Pošten svet, koji bi možda i prespavao ponoć, to gleda sa balkona koji se brzo obavijaju smradom dinamita. Ili grli svoje pse i mačke da ne bi dobili infarkt. Posebno su sluđena deca sa autizmom.
Strašne posledice
Novogodišnja raspucanost odgovorna je za jedan odsto svih finih čestica koje se tokom godine emituju u Nemačkoj.
Ujutru onda na svakom ćošku izgleda kao da se vodio građanski rat – ostaci petardi, raspuknute baterije sa raketama, često i flaše u kojima su bila alkoholna pića.
A vesti su prvog januara tradicionalno pune crne hronike – ko je poginuo od vatrometa, kome je dinamit otkinuo ruku, koliko je ljudi završilo u bolnici.
Rasprave o zabranama vatrometa za amatere stalno se vode i nikad se ne dovedu do kraja. Slično kao priča o ograničenju brzine na autoputu. Neke stvari Nemcu ne možeš oduzeti.',
'pageDate': '2024-12-30 11:02:11',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});