Savet za borbu protiv korupcije ocenio je da Zakon o posebnim postupcima za realizaciju projekta EXPO 2027 i izgradnju Nacionalnog fudbalskog stadiona odstupa od opštih zakonskih pravila, slabi pravnu sigurnost i stvara prostor za korupciju.
Izveštaj je datiran na 19. oktobar, a na sajtu Saveta dostupan je od 2. novembra. U izveštaju, koji je potpisao predsednik Saveta prof. dr Miroslav Milićević, ukazuje se na niz spornih zakonskih rešenja, nedovoljnu transparentnost trošenja javnog novca i izostanak podataka o pojedinim fazama realizacije projekta.
Savet navodi da je donošenje posebnih zakona, odnosno zakona koji uređuju pojedinačne projekte i isključuju ili ograničavaju primenu opštih propisa, u Srbiji poslednjih godina postalo pravilo. Među primerima su zakoni koji se odnose na „Beograd na vodi“, gasovod od bugarske do mađarske granice, Moravski koridor, linijsku infrastrukturu, EXPO 2027 i lokaciju Generalštaba.
Prema oceni Saveta, takva praksa sporna je sa stanovišta jedinstva pravnog poretka i ustavnosti. Iako se donošenje posebnih zakona pravda hitnošću i javnim interesom, Savet smatra da taj interes nije dovoljno uverljivo obrazložen i da se pod njegovim izgovorom može favorizovati privatni interes.
Nabavke izuzete iz Zakona o javnim nabavkama
Zakon o posebnim postupcima za EXPO 2027 usvojen je u oktobru 2023. godine, bez obavezne javne rasprave. Njime su obuhvaćeni organizacija izložbe, izgradnja Nacionalnog fudbalskog stadiona, stambenih objekata za učesnike i prateće infrastrukture, uključujući i objekte izvan granica Prostornog plana.
Projektima je utvrđen status opšteg interesa, a svi postupci proglašeni su hitnim. Država, ili provredna društva koja ona osnuje, određeni su kao investitori. Predviđeno je da država zemljište prenosi na takva društva bez naknade, pre izdavanja građevinske dozvole. Eksproprijacija se sprovodi na osnovu odluke Vlade, u skladu sa posebnim zakonom.
Zakonom je omogućena i prodaja stanova izgrađenih za učesnike izložbe trećim licima, po komercijalnim uslovima, nakon njenog završetka.
Posebno značajno zakonsko rešenje odnosi se na javne nabavke. Na društva osnovana za realizaciju projekta ne primenjuje se Zakon o javnim nabavkama, već pravila utvrđena uredbom Vlade, dok nadzor nad njihovom primenom vrši Ministarstvo finansija.
Uredbom od 6. februara 2024. propisani su različiti postupci prikupljanja ponuda, u zavisnosti od vrednosti nabavke. Za dobra i usluge vrednosti do 3,5 miliona dinara, odnosno radove do šest miliona dinara, predviđeno je upućivanje poziva jednom ili više preduzeća koje naručilac sam proceni kao sposobna.
Za nabavke do 12 miliona dinara za dobra i usluge, odnosno do 24 miliona dinara za radove, poziv se upućuje najmanje trojici izabranih ponuđača. Za veće vrednosti predviđen je javni poziv svim zainteresovanim ponuđačima.
Ugovor se dodeljuje ekonomski najpovoljnijoj ponudi.
Savet ukazuje da ovakav sistem ne obezbeđuje pravnu zaštitu ponuđačima, kao i da uredba uređuje odnose koji nemaju osnov u zakonu, što smatra suprotnim hijerarhiji pravnih akata.
Ukupna vrednost nabavki nije bila poznata. Prema budžetu za 2024. godinu, njihova vrednost, zajedno sa Nacionalnim stadionom, procenjivana je na oko milijardu evra. U javnosti su se pojavljivale i procene od 2,5 do 18 milijardi evra, pri čemu se najviša suma odnosila na čitav program „Srbija 2027 – Skok u budućnost“.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!