Bez brojeva se, naravno, ne može, ali brojevi nisu sve. Na primer, istraživanja javnog mnjenja se izražavaju u brojevima, no suština je u tumačenju. Eto, recimo, poslednje predizborno istraživanje Nove srpske političke misli (NSPM). Čovek bi mogao da pomisli kako je ekipa NSPM-a, na osnovu obrađenog uzorka, predvidela da će izlaznost na parlamentarnim izborima 25. oktobra biti 80 odsto, a taj utisak se stiče zato što piše da NSPM predviđa toliku izlaznost. No, kada se pročita objašnjenje Đorđa Vukadinovića ispada da to nije baš tako. Odnosno jeste, ali nije.
Isto to istraživanje daje prednost studentskoj listi od, otprilike, dva odsto. Kada se, ponovo, s razumevanjem pročita objašnjenje Đorđa Vukadinovića, ispada da je ta prednost kudikamo veća, ubedljivija.
Dobro, pa jel Studentska lista vodi s dva procenta prednosti? Da, vodi, osim što je ta prednost veća. Vot a fak?
Parlamentarni izbori 2023.
S jedne strane u istraživanjima je uvek reč o različitim metodama, o vrsti pitanja koja se postavljaju ispitanicima, o trenutku u kojem se obavlja istraživanje, o kontekstu, iskustvu istraživača, te, naravno, o novcu (o poštenju jedva da je potrebno govoriti). Svemu tome uprkos tumačenje se čini presudnim. Nastavak ovoga teksta ponudiće tumačenje rezultata parlamentarnih izbora od 17. decembra 2023. godine.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistku SNS je tada dobio 1.783.701 glas (dakle 46,75 odsto), krnja proevropska opozicija Srbija protiv nasilja 902.450 glasova (23,66 odsto), Socijalisti 249.916 (6,55 odsto), Miloš Jovanović 191.431 glas (5,02 odsto), Doktor Nestorović 178.830 glasova (4,69 odsto), Milica zavetnica i Dveri 105.165 glasova (2,76 odsto). Izlaznost je bila 58,77 odsto.
I samo još malo brojeva. Kada zbrojimo glasove opozicije – ne zaboravimo da su Miloš Jovanović, veseli doktor Nestorović, Milica zavetnica i Dveri bili opozicioni blokovi – to je 1.377.876 glasova. Razlika u odnosu na SNS iznosila je oko 406.000 birača. Sa socijalistima veselog Ivice Dačića bilo je to ukopno oko 650 hiljada glasova razlike.
Učinak Srbije protiv nasilja
Sada nekoliko činjenica.
Istina je da se proevropska opozicija (Srbija protiv nasilja) pred izbore ujedinila i nastupila zajedno, ali nije tu bilo nikakve energije, a naročito nije bilo istrajnog rada na terenu, što je jedini način borbe u uslovima kada je čitav medijski prostor ispunjen samo jednom partijom. Nastup je bio mlak i bezidejan.
Uz to, nije opozicija uspela da obuči dovoljan broj kontrolora i posmatrača kako bi iole ozbiljno mogla da parira pljačkaškoj prirodi režima, odnosno nije imala nikakve šanse da odbrani volju građana. Iako izlaznost od gotovo 59 odsto nije bila rđava, sasvim je izvesno da nastup opozicije nije u dovoljnoj meri pokrenuo birače, te tu nisu pomogle ni konstante svinjarije režima.
Tumačenje brojeva
A sada tumačenje.
Ne postoji način da saznamo koliko je pre tri godine bezidejan nastup opozicije obeshrabrio opozicione birače, odnosno koliko ih zbog toga nije izašlo na izbore. Ne postoji, takođe, način da saznamo koliko je glasača proevropske opozicije dalo glas desnim partijama. Ne postoji, najzad, način da saznamo tačne razloge uspeha Dr Nestorovića, ali smemo da pretpostavimo kako nije on većinu birača privukao svojim budalaštinama, niti mu je samo Vučić udelio nešto glasova, već su ljude privukli njegovo držanje, njegov osmeh, relativno umerena retorika i, na kraju, nekakve ideje. Što je postao plen Vučićevih marifetluka i nije neko iznenađenje.
Ipak, osvojio je decembra 2023. godine gotovo 180 hiljada glasova.
Kako, dakle, nije bilo opozicione kontrole na velikom broju biračkih mesta, Vučićeve su snage za pljačku volje građana gotovo nesmetano falsifikovale šta su i koliko su htele. Ne zaboravimo, takođe, da je Vučić tada uhvaćen u dovoženju ljudi iz Bosne. Najzad, onaj nesrećni svet s Kosova jedva da je potrebno pominjati.
Da li bi, sada, neko smeo da tvrdi kako je Vučić tada uzeo 1,7 miliona glasova? I da, uprkos ponavljanju kako ima upravo milion i 700 hiljada sigurnih glasova (otkud to? nećemo valjda o tome zaključivati na osnovu teško pokradenih izbora, svih koje je Vučić organizovao?), on zaista ima toliko? Teško. Ali za potrebe ovog tumačenja neka ih bude toliko, 1,7 miliona.
Ne postoji način da znamo hoće li Dačić preći cenzus ovoga puta, naročito zbog toga što mu se partija raspala, a izlaznost će, sva je prilika, zahtevati blizu 200 hiljada glasova da bi se prešla granica od 3 odsto. Uz to, teško da će mu, ovoga puta, Vučić pritrčati u pomoć s, recimo, pedesetak hiljada glasova. Sada je gusto.
A šta je desničarima? I to će zavisiti od izlaznosti. Pod idealnim uslovima Novi DSS bi, sa sve Mladićevom slikom u izbornoj kampanji, mogao da pređe cenzus ukoliko pokupi Nestorovićeve glasove i glasove Milice zavetnice, u šta nije lako poverovati s obzirom na inerciju Studentskog pokreta i to što usput kupi sve na šta naiđe.
Dakle, ukoliko kvalitetno pokrade izbore – pri čemu, da ne zaboravimo, Vučić već krade izbore medijskom dominacijom, uzimanjem novca iz budžeta, svinjarijama s glasanjem u inostranstvu, zloupotrebom institucija, govorom mržnje – veliko je pitanje da li može da dobaci do dva miliona glasova. Jer, ovoga puta, sva biračka mesta u zemlji su pokrivena.
On, naprosto, nema više odakle da zahvati, te otud kampanje mržnje, pokušaji zastrašivanja (slabo mu ide), svakodnevno nasilje, kompulsivno laganje, oslonac na korumpirane delove policije i sudstva, prisluškivanja političkih protivnika, pretresanje stanova studenata i, razume se, esenesovski batinaši kao crème de la crème.
Studentska lista
Kako stvar stoji sa studentskom listom?
Dakle, bespomoćna, nesposobna opozicija osvojila je, u jednako nemogućim uslovima kao i danas, te 2023. godine 900.000. U međuvremenu studenti uspevaju da za četiri dana mlake kampanje i bez naročite pripreme sakupe 400.000 glasova građana Srbije. Tu brojku, bez ikakvih problema, možemo da pomnožimo sa četiri, što je oko 1,6 miliona glasova. Uzmemo li u obzir šta se sve događalo u međuvremenu, naročito posle pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu (a ne smeju se nikako zaboraviti ni ubistvo u „Ribnikaru“ i zločin kod Mladenovca), te da su od Vučićeve partije ostali samo Vučić i mehanizam nasilja, dok je Studentski pokret, doslovno, jačao svakoga dana i pritom pokazao upravo impresivnu žilavost, upornost i odlučnost, te da je odradio kampanju kakva do sada nije viđena, sasvim je verovatno da Studentska lista ide preko 45 odsto izašlih birača.
Ili: samo će dijaspora da anulira uvezene glasove iz Bosne i Makedonije, dok su Bograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Užice, Čačak, Valjevo (da stanemo ovde) rezervoari glasova Studetnskog pokreta (pogledamo li samo kako se kreće odnos glasova te tužne 2023. godine u gradovima, videćemo da je prednost SNS-a, pljački uprkos, bila mala, dok je u Nišu nije ni bilo).
Najzad, na lokalnim izborima 2025. i 2026. godine režim se baš potrudio i, uz impresivnu krađu, ostvario kilavu pobedu. Tu razliku gradovi će s lakoćom da nadoknade.
Dakle, gotovo je izvesno da gradovi donose odlučujuću (i to ne malu) prednost Studentskom pokretu. Ukoliko, dakle, izlaznost bude oko 67 odsto, a to znači oko četiri miliona i 430.000 glasača, ne vidi se kako bi Vučić mogao da dobije izbore od 25. oktobra.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!