- Savez slobodnih sindikata Srbije pozvao je predsednika Udruženih sindikata „Sloga” Željka Veselinovića da javno odgovori ko je platio osnivanje Radničke partije i ko snosi troškove prostora koji koriste ta stranka i sindikat.
- Veselinović je ranije izjavio da je registracija stranke koštala između 35.000 i 40.000 evra, a Savez pita kako je to plaćeno, jer stranka do 27. aprila 2026. nije postojala kao pravno lice.
- Savez tvrdi da Zakon o finansiranju političkih aktivnosti zabranjuje da sindikat finansira političku stranku i najavljuje zahteve nadležnim organima za dokumentaciju.
- Veselinović je Aleksiću odgovorio uvredom i nije odgovorio na pitanja o novcu.
Šta se dogodilo
U saopštenju od 19. oktobra Savez navodi da lične diskvalifikacije upućene njegovom predsedniku Nebojši Aleksiću „ne mogu zameniti podatke o izvorima novca, plaćanjima i finansijskom poslovanju”. Traži da Veselinović kaže ko je finansirao prikupljanje i overu osnivačkih potpisa, registraciju i ostale troškove osnivanja Radničke partije, ko snosi zakup, račune i druge troškove prostora koji je javnosti predstavljen kao prostor „Sloge” i Radničke partije, po kom osnovu taj prostor koristi sindikat, a po kom stranka, i kako su evidentirani izvori sredstava.
Aleksić poručuje da ko traži političko poverenje, treba da bude spreman da objasni kako se njegova organizacija finansira. Savez dodaje da različita politička opredeljenja ne ukidaju obavezu međusobnog poštovanja i da članovi porodica ne smeju biti meta javnih obračuna, a da Veselinović ima pravo da bira političke partnere, ali radnici imaju pravo da traže objašnjenje odluka koje se razlikuju od ranijih javnih poruka.
Sve je počelo još krajem septembra, saopštenjem u kom je Aleksić naveo da je Radnička partija upisana u Registar političkih stranaka tek rešenjem od 27. aprila 2026. pod brojem 136, i da, prema Zakonu o političkim strankama, stranka stiče status pravnog lica danom upisa, pa tokom prikupljanja potpisa 2024. i 2025. nije mogla da plaća troškove u svoje ime. Pita ko je plaćao: fizička lica, ili „Sloga”, i po kom pravnom osnovu.
Aleksić se pozvao na član 12 Zakona o finansiranju političkih aktivnosti, koji zabranjuje finansiranje političkog subjekta od strane sindikata, na član 9 po kom prilog može biti i besplatna usluga ili usluga pod netržišnim uslovima, i na član 13 koji zabranjuje davanje priloga preko trećeg lica.
Pitao je i ko plaća prostorije na adresi Rajka Mitića 14a na Dedinju, koje su predstavljene kao prostor „Sloge” i Radničke partije.
Veselinović je na sva ova pitanja odgovorio je kako nije „lekar i psihijatar“, da mu je „ispod časti” da komentariše Aleksića i „nepostojeći sindikat” i da je to „van svake pameti”.
Pozadina priče
Veselinović je u Skupštinu ušao na listi Stranke slobode i pravde, a zatim je sa poslanicima Irenom Živković i Đorđem Đorđićem istupio iz poslaničkog kluba i najavio osnivanje nove „radničke” stranke. U oktobru 2024. rekao je da „nećemo preći u SNS niti ćemo imati bilo kakve veze sa njima”.
Početkom septembra Radnička partija je odlučila da na izborima učestvuje na listi „Ujedinjena Srbija” i podrži Aleksandra Vučića za mandatara. Prema Aleksiću, Veselinović je ranije tvrdio da „Sloga” ima 70.000 do 80.000 članova i da će 10.000 potpisa za registraciju biti skupljeno „u rekordnom roku”, a prikupljanje je trajalo 379 dana.
Savez je procenio da je broj finansijski aktivnih članova „Sloge” blizu 3.000, što je, kako naglašava, procena, a ne zvanično utvrđen podatak.
Zašto je ovo važno
Zakon o finansiranju političkih aktivnosti ograničava ko sme da finansira stranke, a spor otvara pitanje da li se ta pravila poštuju i ko to kontroliše. Za birače je važno da znaju ko stoji iza stranke koja traži njihove glasove, a za radnike i članove sindikata da li se sindikalna sredstva ili prostor koriste za politiku.
Za Agenciju za sprečavanje korupcije i druge nadležne organe, to je potencijalni predmet provere, ali nijedan od navoda Saveza nije potvrđen.
Savez najavljuje zahteve za pristup informacijama i analizu javnih finansijskih podataka.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!