Svaki šesti zaposleni u Srbiji strahuje za svoje radno mesto, a tri četvrtine kompanija već je uvelo mere štednje ili pojačanog pritiska na zaposlene. Takođe, samo svaki četvrti zaposleni smatra da menadžment otvoreno govori o stanju u kompaniji.
Ovo su glavni rezultati istraživanja koje su u junu 2026. godine sproveli Osiguranik, Infostud, Rezilient i TIM Centar, na uzorku od čak 3.452 zaposlenih i 842 donosioca odluka u kompanijama u Srbiji.
„Na pitanje da li strahuju da bi u narednih 12 meseci mogli da ostanu bez posla, 16 odsto zaposlenih odgovorilo je da je veoma zabrinuto i da smatra svoje radno mesto ugroženim. Još 55 odsto navodi da oseća manju zabrinutost, iako ne smatra da je direktno ugroženo. Preostalih 29 odsto ne strahuje od gubitka posla“, kažu iz Infostuda
Neizvesnost podspešuju i potezi koje kompanije preduzimaju. Prema odgovorima zaposlenih, 74 odsto kompanija uvelo je neku meru kao odgovor na poslovnu i društvenu neizvesnost tokom prethodnih godinu dana – smanjivanje plata i beneficija, ali i veća očekivanja od radnika.
Da li je AI precenjen
Veštačka inteligencija je još jedna tema oko koje se pogledi zaposlenih i predstavnika kompanija značajno razlikuju.
Dok je 67 odsto predstavnika kompanija vidi kao priliku za veću produktivnost, isto mišljenje deli svega 32 odsto zaposlenih.
Zanimljiv je i podatak da među zaposlenima 30 odsto smatra da je značaj AI precenjen, 31 odsto da ih se ne dotiče uticaj veštačke inteligencije.
Smanjenje broja zaposlenih zbog uvođenja veštačke inteligencije do sada je prijavilo svega dva odsto kompanija koje su obuhvaćene ovim istraživanjem. Ipak, taj udeo znatno je veći u pojedinim sektorima: u IT-ju iznosi 13 odsto, a u finansijama, bankarstvu i osiguranju deset odsto.
Šefovi nam ne govore sve
Najčešća mera koju poslodavci preduzimaju je povećanje pritiska na produktivnost, što navodi 44 odsto zaposlenih. Zamrzavanje plata ili povišica istaklo je 32 odsto radnika, obustavljanje novih zapošljavanja 28, otpuštanja 27, a ukidanje beneficija 23 odsto zaposlenih. Neke kompanije su više mera primenjivale istovremeno.
„U takvim okolnostima izuzetno je važna i komunikacija sa zaposlenima. Samo 26 odsto ispitanika kaže da menadžment tokom krize otvoreno govori i o dobrim i o lošim rezultatima. Više od polovine, odnosno 51 odsto, misli da informacije dobija selektivno, dok 23 odsto navodi da komunikacije nema i da su prepušteni nagađanjima“, dodaje se u rezultatima istraživanja.
Odgovori pokazuju da osećaj sigurnosti zaposlenih zavisi i od toga koliko razumeju stanje u kompaniji i odluke koje mogu da utiču na njihov posao.
Slobodno vreme i fleksibilnost
Kada je reč o pogodnostima koje zaposleni najviše cene, na vrhu su dodatni slobodni dani, koje među najvažnije beneficije svrstava 41 odsto ispitanika. Četvorodnevna radna nedelja i fleksibilno radno vreme važni su za po 40 odsto, a mogućnost rada od kuće za 37 odsto zaposlenih.
Međutim, postoji primetan jaz između želja i onoga što je zaposlenima trenutno dostupno. Fleksibilno radno vreme i dodatne slobodne dane ima po 29 odsto zaposlenih, a mogućnost rada od kuće 27 odsto.
Zdravstveno osiguranje izdvaja se kao najvažnija plaćena beneficija, i to je istaklo 30 odsto zaposlenih, dok ovakav benefit ima 27 odsto zaposlenih u kompanijama.
Prema odgovorima predstavnika kompanija, većina njih nije značajno menjala paket beneficija u odnosu na prošlu godinu. Čak 61 odsto njih je zadržalo isti paket, dok je 11 odsto kompanija smanjilo paket beneficija. Među kompanijama koje su smanjivale broj beneficija, prve na udaru su se našle tim bilding aktivnosti, dodatne edukacije i treninzi, sportske aktivnosti i fleksibilno radno vreme.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!