- Radovan Lazić, predsednik Upravnog odbora Centra za pravosudna istraživanja (CEPRIS) i tužilac, ocenio je da je opravdano pitanje da li su pomilovanja koja je Aleksandar Vučić potpisao na dan ostavke akt milosrđa ili „vraćanje duga partijskim saradnicima i simpatizerima”.
- Imena 49 pomilovanih, osim 12 novosadskih aktivista, još nisu javna, a Ministarstvo pravde tvrdi da ne zna koga je Vučić pomilovao i da neće učestvovati u sprovođenju te odluke.
- Lazić smatra da je zakonitost akta „pod znakom pitanja” jer postupak za pomilovanje od krivičnog gonjenja može da pokrene samo ministar pravde, koji je u tehničkom mandatu.
- Dva tumačenja se razlikuju: Ministarstvo pravde kaže da nije učestvovalo, a profesorka Pravnog fakulteta Vanja Bajović ukazuje da predsednik ima pravo da pomiluje od krivičnog gonjenja i da treba pitati ministra da li je dao predlog.
Šta se dogodilo
Lazić je za današnje izdanje lista „Nova“ rekao da zakon ne propisuje obavezu da se akt o pomilovanju objavi u Službenom glasniku, pa neobjavljivanje imena „sigurno nije iz pravnih, već iz političkih razloga”.
Objasnio je da Zakon o pomilovanju poznaje dve vrste pomilovanja: od krivičnog gonjenja, kada lice još nije osuđeno, i od izvršenja kazne. Pomilovanje od krivičnog gonjenja, rekao je, predstavlja mešanje predsednika u sudsku vlast i primenjuje se izuzetno retko, ali zakon to pravo daje predsedniku pod propisanim uslovima.
U slučaju 12 novosadskih aktivista reč je o pomilovanju od krivičnog gonjenja, a o ostalim se, kaže, ništa ne zna.
Prema Lazićevom tumačenju, postupak u takvim slučajevima može da pokrene samo ministar pravde. Ministarstvo je saopštilo da nije učestvovalo, pa bi, ako je predsednik odluku doneo bez predloga ministra, prekršio zakon, a ako je predlog ipak postojao, dao ga je ministar u tehničkom mandatu, koji nije ovlašćen za to.
Lazić zaključuje da su opisane nezakonitosti veoma ozbiljne, da krše podelu vlasti i vladavinu prava i da mogu sadržati i obeležja krivičnog dela.
Pozadina priče
Vučić je 27. septembra, na dan kada je podneo ostavku na mesto predsednika Srbije, rekao da je pomilovao 49 osoba, među njima 12 iz takozvane novosadske grupe, na čelu sa Milom Pajić, i 11 osoba koje su učestvovale u incidentima protiv učesnika blokada. Za 23 osobe vezane za događaje poslednjih godinu i po dana rekao je da je odluku doneo uprkos mišljenju dela komisije i bezbednosnih službi, a da je to njegova lična odluka.
Novosadski aktivisti su bili optuženi za dela protiv ustavnog poretka, a iz STAV-a su saopštili da su „dobili slobodu” i da je postupak bio „montiran”. Identitet preostalih 26 osoba nije objavljen.
Ministarstvo pravde je za Betu navelo da je sve bila odluka bivšeg predsednika, da ne zna koga je pomilovao i da bi odluke trebalo dostaviti nadležnim tužilaštvima i sudovima.
Pravnici koje je citirao „Danas“ ocenjuju da je procedura prekršena jer, prema zakonu, inicijativa za pomilovanje od krivičnog gonjenja mora da potekne od ministra pravde, dok Vanja Bajović navodi da predsednik ima pravo da pomiluje lice od krivičnog gonjenja i da ministra treba pitati zašto je predložio određena lica.
Vučić je ranije izjavio da u devet godina na funkciji nije donosio odluke o pomilovanju jer je to „uvek veoma rizično”, a BBC navodi da je prošle godine pomilovao 18 osoba.
Zašto je ovo važno
Pomilovanje od krivičnog gonjenja zaustavlja postupak pre nego što sud utvrdi da li je neko kriv, što se tiče i okrivljenih i oštećenih, koji više ne mogu da dobiju presudu
Ako se ne zna ko je pomilovan i za koja dela, građani ne mogu da ocene da li je reč o milosrđu ili o povlašćenom tretmanu, što je suština Lazićeve primedbe.
Za institucije, pre svega tužilaštva i sudove, to je pitanje kako da postupaju po odluci čiji se sadržaj ne zna, a za buduće postupke i pitanje da li će neko osporiti zakonitost odluke.
Odluke o pomilovanju trebalo bi da stignu do nadležnih tužilaštava i sudova, a nije poznato da li će neko pokrenuti postupak za ocenu njihove zakonitosti niti da li će imena preostalih 26 pomilovanih biti objavljena.
Vreme izbora! A neko mora da Vas izveštava nezavisno. Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija. Izaberite odmah!