

Diplomatija
Rat u Ukrajini: Konačno pregovori pod Trampovim nadzorom?
Kijev i Moskva će, prema najavama, u oktobru konačno sesti za sto pod pokroviteljstvom Vašingtona. Ali, pitanje teritorije deluje nepremostivo


Skuplje gorivo od nemačkog imaju samo Holandija i Danska
Jednom dnevno, u podne, benzinske pumpe u Nemačkoj smeju da povećaju cenu goriva. Tako je 15. septembra benzin E10 u Berlinu ujutro koštao oko 2,25 evra po litru, a dizel oko 2,37 evra.
Onda su u podne cene porasle za približno 20 centi. Najskuplje gorivo zabeleženo je na pumpi pored auto-puta u južnom Berlinu, gde je litar Super Plusa dostigao cenu od 3,03 evra, piše DW.
Vozači su ogorčeni. Dok stanovnici velikih gradova mogu da koriste javni prevoz, ljudi u ruralnim krajevima često nemaju realnu alternativu automobilu. Prednost imaju jedino građani pograničnih regiona.
Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku, vozač koji puni rezervoar od 60 litara benzinom E10 7. septembra je u Češkoj i Poljskoj plaćao oko 31 evro manje nego u Nemačkoj. U Luksemburgu je razlika iznosila 28 evra, a u Austriji 25 evra.
Nemačka ima devet susednih država. U sedam od njih benzin je značajno jeftiniji nego u Nemačkoj, dok je dizel jeftiniji u šest. Skuplje gorivo od nemačkog imaju samo Holandija i Danska.
Ipak, najavljeno je moguće olakšanje: „Za mnoge ljude kojima je automobil svakodnevno potreban granica opterećenja je dostignuta“, rekao je kancelar Fridrih Merc na konferenciji Saveza nemačke spoljne trgovine u Berlinu. „Mislim da moramo da reagujemo.“
Merc je dodao da još nije odlučeno koji će instrument biti upotrebljen: „U veoma smo tesnom kontaktu unutar savezne vlade i sa pokrajinama. Predlog će uslediti veoma brzo.“
Portparol vlade Štefen Majer odbacio je tvrdnje da je vlada odgovorna za rast cena. Prema njegovim rečima, cene zavise od međunarodnih tržišnih kretanja, zaoštravanja situacije na Bliskom istoku, napada na naftovode i problema u pomorskom saobraćaju.
Međutim, činjenica je da se gorivo u Nemačkoj snažno oporezuje. Automobilski klub ADAC upozorava da je cena sirove nafte i dalje niža nego tokom prethodnih cenovnih vrhunaca, dok je benzin E10 skuplji nego ikada. „Postoje ozbiljna pitanja, posebno kada je reč o rafinerijama i veleprodaji, zašto su cene toliko visoke“, saopštila je portparolka ADAC-a.
Još oštriji je Herbert Rabl iz Interesnog udruženja benzinskih stanica: „Ljudi se pljačkaju. Naftne kompanije ne odustaju ni od dela svojih profitnih marži“, rekao je za list Rajniše poste.
Problem je što je nemački budžet pod snažnim pritiskom i što se finansira rekordnim novim zaduživanjem.
„Put ka nižim cenama vodi pre svega kroz prestanak sukoba u ključnim regionima i slobodnu plovidbu morem“, ukazuje portparol vlade Majer.
Posle izbijanja rata sa Iranom vlada je već privremeno bila uvela popust na gorivo. Od 1. maja do 30. juna 2026. bio je smanjen porez na energente za benzin i dizel.
Uz PDV, to je trebalo da snizi cenu goriva za oko 17 centi po litru.
Ministarka privrede Katarina Rajhe (CDU) smatra da ponavljanje tog modela trenutno nije moguće: „Već smo subvencionisali cene goriva. U koaliciji smo zaključili da trenutno za to nema finansijskog prostora“, rekla je za televiziju ntv.
Zbog toga se u redovima CDU i CSU razmatraju druga rešenja. Među njima su poreske olakšice za ljude koji na posao putuju automobilom ili direktne pomoći domaćinstvima sa niskim prihodima.
Njihovi koalicioni partneri iz SPD-a predlažu, međutim, drugačiji pristup. Ta stranka traži uvođenje državnog ograničenja cene goriva i poreza na ekstraprofite energetskih kompanija.
Socijaldemokrate takođe podržavaju privremeno smanjenje poreza na energente tokom kriznih situacija. Cilj je direktno pojeftinjenje goriva na pumpama.
Podršku ideji oporezivanja ekstraprofita dao je i bavarski premijer Markus Zeder (CSU), koji istovremeno traži i razmatranje smanjenja poreza i drugih nameta.
Dok se vlada još spori oko rešenja, politički sat otkucava. Već ove nedelje 20. septembra održavaju se izbori u dve nemačke savezne pokrajine. U Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji premijerka Manuela Švezig iz SPD-a pokušava da spreči pobedu Alternative za Nemačku (AfD). Prema poslednjim anketama, AfD ima oko 38 odsto podrške, dok SPD zaostaje sa 33 do 34 odsto.
AfD predlaže radikalno pojeftinjenje goriva ukidanjem CO₂ dažbine i smanjenjem poreza na energente na evropski minimum. Takođe traži smanjenje PDV-a na benzin i dizel sa 19 na sedam odsto.
„Postoji mogućnost da se, kao u Luksemburgu, uvede gornja granica cena goriva i porez na ekstraprofite“, poručila je pokrajinska premijerka Švezig.
Istovremeno je optužila saveznu vladu za neaktivnost: „Kancelar pušta da se sve odvija samo od sebe, a to stvara frustraciju.“
U Berlinu podsećaju da se porez na ekstraprofite trenutno razmatra i na nivou Evropske unije.
„To bi mogla da bude mogućnost da se u budućnosti finansiraju mere pomoći građanima“, rekao je portparol vlade Majer.
Za tako nešto, međutim, potreban je dogovor svih članica EU.
Iz Ministarstva finansija Nemačke, koje vodi SPD, poručuju da će ministar Lars Klingbajl na sledećem sastanku ministara finansija EU u Dablinu snažno insistirati na tom predlogu. „Velike članice poput Španije i Poljske stoje uz nas“, navodi se iz ministarstva.
Prema tom planu, ekstraprofiti naftnih kompanija ostvareni tokom krize bili bi iskorišćeni za ciljanu pomoć građanima koji najviše trpe zbog visokih cena goriva.
Ali čak i ako se evropski dogovor postigne, to verovatno neće pomoći strankama vladajuće koalicije koje se već za nekoliko dana na pokrajinskim izborima bore za svaki glas.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Kijev i Moskva će, prema najavama, u oktobru konačno sesti za sto pod pokroviteljstvom Vašingtona. Ali, pitanje teritorije deluje nepremostivo


Predsednika SAD Donalda Trampa mnogo više brine da Kina tehnološki ne pretekne Ameriku, nego što bi veštačka inteligencija mogla da mu ubije stanovnike


Ruski dron je pogodio voz u blizini granice Ukrajine i Poljske, ubrzo nakon što su tuda prošli bivši britanski premijer Boris Džonson i visoki evropski bezbednosni zvaničnici


Požar na području Milne na ostrvu Braču je pod kontrolom, ali je izbio novi požar iznad Bola na nepristupačnom području. Angažovana su četiri kanadera


Veštačka inteligencija bi mogla da napreduje toliko brzo da bi „roj” takvih sistema mogao da preuzme kontrolu nad celim internetom u roku od šest do 12 meseci, upozorava izvršni direktor jedne od vodećih svetskih kompanija za veštačku inteligenciju „Antropik”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve