Jasno je da u Beogradu samo jedan čovek odlučuje da li će država na bilo koji način učestvovati u sahrani: predsednik Srbije Aleksandar Vučić, piše FAZ
Beograd raspravlja o tome kako bi Ratko Mladić trebalo da bude sahranjen, piše nemački list Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
„Srpski ministar pravde Nenad Vujić rekao je nakon smrti ratnog zločinca Ratka Mladića jednom bosanskohercegovačkom TV kanalu: ‘General Mladić je general i protokol je poznat. Ono što Mladiću pripada kao generalu biće sigurno ispoštovano.’ Tu izjavu su neki beogradski mediji i politički akteri protumačili kao najavu državne sahrane. Bez obzira na to kako bi ona bila zamišljena, jasno je da u Beogradu samo jedan čovek odlučuje da li će država na bilo koji način učestvovati u sahrani: predsednik Srbije Aleksandar Vučić. No, on je u početku ostao uzdržan“, piše FAZ.
Objavljeno je samo da se Vučić sedmicu pre Mladićeve smrti pisanim putem obratio Haškom tribunalu sa zahtevom da se zatvorenik, koji je očigledno već bio na samrti, prebaci u bolnicu u Srbiji. Taj zahtev je, međutim, odbijen, piše DW.
Skoro da nema šanse da Mladić bude sahranjen u Bosni, gde je rođen i odrastao, piše dalje FAZ.
„Ne samo da bi u zemlji njegovih najvećih zločina iz političkih razloga bilo nemoguće podići spomen-grob njemu u čast, već to verovatno ne bi bilo ni u skladu sa željama porodice i pokojnika.“
Mladić je, prema navodima medija u Srbiji, navodno želeo da bude sahranjen pored svoje ćerke, koja je 1994. godine sa 23 godine izvršila samoubistvo.
Nemački list navodi da je u Srbiji poslednjih godina, u najmanju ruku indirektno od strane države, podstican kult ličnosti Ratka Mladića, čiji su zločini negirani, umanjivani ili čak veličani, piše FAZ.
Podseća na ogroman mural na jednoj stambenoj zgradi u centru Beograda, koji je, pre nego što je uklonjen, „sedmicama bio pod zaštitom državnih institucija“, kao i da je „jedan političar iz vrha države Srbije demonstrativno posetio to mesto“.
Da politika devedesetih nije prevaziđena pokazala je, piše dalje FAZ, i reakcija Crvene zvezde.
„Srpski rekorder po broju titula i osvajač Kupa evropskih šampiona iz 1991. godine objavio je na svojim društvenim mrežama fotografije sa natpisom: ‘Generale, večna slava i hvala’.“
FAZ potom napominje da se i u delu BiH pod srpskom kontrolom, u Republici Srpskoj, neguje kult Ratka Mladića. „Posebno se u tome ističe Milorad Dodik, koji pokazuje demonstrativnu bliskost kako sa ruskim diktatorom Vladimirom Putinom, tako i sa američkim pokretom MAGA.“
Slično kao sa Miloševićem
Potom navodi da je „pitanje pred kojim se Srbija sada nalazi veoma slično onome sa kojim se suočila nakon smrti bivšeg predsednika Srbije Slobodana Miloševića 2006. godine. On je pre okončanja procesa, a samim tim formalno nevin, umro od srčanog udara u ćeliji svog zatvora u Hagu.“
„Tadašnje rukovodstvo, predvođeno proevropskim predsednikom Borisom Tadićem, bilo je suočeno sa pitanjem gde ga sahraniti, a da se od njegovog groba ne napravi mesto hodočašća velikosrpskog nacionalizma. Jedno vreme u Beogradu se razmatrala mogućnost da se problem ‘izveze’ u Rusiju. Miloševićeva supruga i sin pobegli su u Moskvu, pa se sahrana tamo činila kao logično rešenje“, podseća list.
„Na kraju je u Beogradu pronađeno drugačije, prilično neobično rešenje: Milošević je, uz posebno odobrenje, sahranjen u javnosti nedostupnom vrtu svoje kuće u rodnom gradu Požarevcu, jugoistočno od Beograda“, piše Frankfurter algemajne cajtung i zaključuje:
„Ratko Mladić se do kraja nije pokajao, slično kao i gotovo svih 160 muškaraca optuženih pred Haškim tribunalom. Malo je razloga za pretpostavku da će njegova smrt dovesti do otvorene srpske rasprave o zločinima počinjenim devedesetih godina u ime velikosrpske države.“
Samo u avgustu: Uštedite tri hiljade dinara na godišnjoj pretplati na digitalno izdanje „Vremena“!Iskoristite popust ovdei podržite nezavisno novinarstvo.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Beograd ponovo okuplja predstavnike zemalja Pokreta nesvrstanih, 65 godina nakon konferencije koju je predvodio Josip Broz Tito. Poređenje Titove politike s diplomatijom Aleksandra Vučića ponovo je u centru pažnje
Gde je bio Vladan Đokić dok je boravio u Brazilu – na odmoru ili na međunarodnom kongresu? Pitanje je otvorio Informer, dok je Univerzitet u Beogradu objavio podatak da je rektor 25. i 26. avgusta bio učesnik Prvog međunarodnog kongresa arhitekture i urbanizma u Brazilu
Ivica Dačić je simbolično prineo Branka Ružića kao žrtvu Aleksandru Vučiću pred odsudne izbore. Ali deluje da je Ružić već ponešto postigao svojom ulogom „disidenta“. Jer, govorio je ono što socijalisti po dubini partije ionako misle o naprednjacima
Sukob između Ružića i rukovodstva SPS-a traje duže vreme. SPS podseća da je Ružić između ostalog rekao „da je očigledno da bi studenti trebalo da pobede da bi Srbija pobedila“
Formirana je poslanička grupa „Poslanici uz studente – za kontrolu izbora“ koja trenutno broji 16 poslanika. DS tvrdi da se tako povećava mogućnost kontrolisanja izbora, ali koliko Srbiji zaista treba kontrolora
Aleksandar Vučić dolazi u Novi Sad u petak (4. septembar). Hoće da pokaže da je pokorio grad, ali nije, samo ga je batinama izobličio do neprepoznatljivosti
Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike
Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.