Zašto Sekretarijat za saobraćaj već treći put raspisuje tender za beogradske semafore koji može da dobije samo Yunex Traffic, i zašto je ova kompanija Podgorici ponudila isti posao po tri puta nižoj ceni
Sad Komisija treći put odlučuje o istom postupku, i više nije najvažnije pitanje sporne odredbe, već zašto se ona, u različitim oblicima, uporno vraća.
Na ovu činjenicu ukazuje za „Vreme“ Nikola Radin ekonomista, ovlašćeni interni revizor u javnom sektoru i izvršni direktor organizacije „Beograd u pokretu“.
750 miliona dinara
Reč je o objedinjavanju adaptibilnih sistema upravljanja svetlosnom signalizacijom u Beogradu, dakle semafora, poslu vrednom oko 750 miliona dinara koji određuje ko će u narednim godinama upravljati jednim od najosetljivijih segmenata gradske infrastrukture – saobraćajem na raskrsnicama kroz koje svakodnevno prolaze stotine hiljada ljudi. Takvi poslovi, po pravilu, privlače pažnju tržišta.
Prvi tender je oboren, podsetimo, ukratko rečeno zato što su uslovi tendera veštački naduvani, navedeni kriterijumi višestruko prevazilaze stvarni obim posla, „a pojedini tehnički zahtevi, poput obavezne optičke mreže, uvedeni su isključivo da eliminišu sve osim unapred poznatog ponuđača Yunex Traffic d.o.o. koji po ovim kriterijumima jedini ispunjava uslove“, objašnjavao je tada Nikola Radin.
Ispostavilo se da i uslovi iz dokumentacije drugog tendera, recimo da ponuđač mora da dokaže da je u poslovima ove vrste ostvario promet ostvario promet od najmanje 1,5 milijardi dinara vode ka pomenutom ponuđaču. Taj prag je bio dvostruko veći od vrednosti samog ugovora.
I treći put Yunex
Nikola Radin kaže da i ova najnovija verzija tendera vode ka kompaniji Yunex Traffic .
„Ponuđač mora da poseduje referencu iz grada sa više od milion stanovnika. Takav uslov nije postojao u prethodna dva postupka. U obrazloženju nije objašnjeno zašto je upravo broj stanovnika presudan za posao koji se odnosi na objedinjavanje postojećih sistema upravljanja saobraćajem i integraciju četrdeset raskrsnica. Broj stanovnika nije tehnička karakteristika semaforskog sistema, niti govori o njegovoj pouzdanosti ili kvalitetu izvedenih radova. Ali zato ima vrlo konkretnu posledicu – prema navodima iz postupka, praktično odgovara samo kompaniji Yunex Traffic d.o.o.“
Foto: Privatna arhivaNikola Radin
Radin objašnjava da postupak u javnim nabavkama „mora da omogući stvarno nadmetanje. Ako se kriterijumi postavljaju tako da se krug mogućih ponuđača sužava, onda se prirodno otvara pitanje da li je cilj pronaći najbolju ponudu ili potvrditi unapred očekivan ishod“.
Test sposobnosti
„Upravo zbog toga ovo treće odlučivanje Republičke komisije, koje je u toku, postaje test sposobnosti institucija da zaštite osnovna načela javnih nabavki – konkurenciju, jednak tretman ponuđača i odgovorno trošenje javnog novca.“
Zato, nije bitno što je tender za semafore i treći put osporen, „već to što se posle dva prethodna osporavanja nije pokušalo da se otkloni razlog zbog kojeg je spor nastao. Naprotiv, uveden je novi kriterijum koji je otvorio nove sumnje. Tako se iz postupka u postupak više ne menja suština, već samo način na koji se ista pitanja vraćaju pred istu instituciju“.
Ako Republička komisija i treći put zaključi da uslovi tendera nisu pravilni, „onda će biti teško tvrditi da je reč o nizu nesporazuma ili administrativnih propusta“, kaže Nikola Radin.
„Tada će ostati mnogo ozbiljnije pitanje: ko snosi odgovornost što se postupak od javnog interesa tri puta vraća na početak i zašto su kriterijumi, umesto da otvore konkurenciju, nastavili da je zatvaraju“, zaključuje Nikola Radin.
Podgorica po drugoj ceni
Dodaje ipak i „poslasticu“ na ovu priču.
Kaže da je „Beograd u pokretu“ dobio informaciju od svoje partnerske organizacija iz Crne Gore da je Yunex Traffic d.o.o. za modernizaciju sistema upravljanja semaforima u Podgorici ponudio cenu približno tri puta nižu od vrednosti sličnog posla u Beogradu. Uslove ovog tendera, kao i u Beogradu, razmatra Komisija za zaštitu prava ponuđaća.
„Kada ponuđač nudi isti ili uporediv posao u Podgorici po tri puta jeftinijoj ceni, a u tenderu u Beogradu ostaje praktično bez konkurencije, građani imaju pravo da posumnjaju da problem nisu semafori, već način na koji se pišu tenderi“, kaže Nikola Radin.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studenti u blokadi novosadskog Pravnog fakulteta upitali su povodom posete albanskog predsednika Bajrama Begaja jugu Srbije da li Aleksandar Vučić sprema "prodaju još jednog dela srpske države"
Prvi i osnovni zadatak svih koji su na antirežimskoj strani glasi: progutajte svoje male sujete, i to važi i za studente i za opoziciju, izjavio je u intervjuu za FoNet Miodrag Jovanović, profesor Pravnog fakulteta i član „ProGlasa“
Studenti visokoškolskih ustanova u blokadi saopštili su da je nepoznata osoba u noći između petka i subote, 10. na 11. jul, njihovom kolegi polila kuću crvenom farbom
„Antiruski napadi predsednika ukrajinskog parlamenta Ruslana Stefančuka tokom posete Beogradu nisu izazvali adekvatan odgovor srpske strane“, rekla je Marija Zaharova
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Pođimo od toga da Vučićev režim prvo uspe da pokrade parlamentarne pa onda raspiše predsedničke izbore koje bilo koji njegov kandidat teško da može da dobije. Častan predsednik Republike u nečasnom sistemu bio bi poput oveće rupe u tkanini koja se već dobrano oparala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.