Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Jerg Heskens je već 13 godina savetnik predsednika Srbije Aleksandra Vučića za nemačke investicije, a poštoga plaća ga nemačka vlada, to otvara niz ustavnih, zakonskih i političko-bezbednosnih pitanja, piše BIRN.
BIRN i Špigel otkrivaju detalje Heskensovog angažmana od 2020. do danas – tajne sastanke i planove o projektu „Jadar“ pre i posle njegovog stopiranja, kao i finansije koje je Nemačka opredelila za podršku rudarenju u jeku studentskih protesta.
Vučić je u februaru 2023. na otvaranju fabrike nemačke kompanije Kontinental u Novom Sadu naveo da Heskensa zove „moj Švaba“, a da Heskens njega zove „moj divlji Srbin“.
Heskens je zaista kao Vučićeva senka s obzirom da je jedan od njegovih najdugovečnijih saradnika koji ga neprekidno savetuje od septembra 2013. godine.
Savetovao je Vučića dok je bio ministar odbrane i potpredsednik Vlade, a potom i u vreme kada je obavljao funkciju premijera. Nakon predsedničkih izbora 2017. godine, zajedno sa Vučićem prelazi u kabinet na Andrićevom vencu, gde boravi i danas.
Istraživanje BIRN-a i nemačkog magazina Špigel bazirano je na dokumentaciji koju je BIRN sakupljao više od šest meseci od nemačkih institucija po Zakonu o dostupnosti informacija od javnog značaja – a koje se odnosi na angažman Heskensa od 2020. do danas.
Istraživanje pokazuje da je Srbija u eri Aleksandra Vučića postala „servisna ekonomija nemačke privrede“ i da su predstavnici nemačkih vlasti u Vučiću videli figuru sa kojom se direktno mogu ugovarati poslovi.
„U toj funkciji on (Heskens) u velikoj meri doprinosi direktnom zastupanju interesa nemačke privrede kod Vučića“, navodi se u pripremnom dokumentu o angažovanju Heskensa iz juna 2020. godine, a u koji je BIRN/Špigl imao uvid.
Prema zvaničnim izveštajima o njihovim aktivnostima može se zaključiti da su poslovi koji su dogovarani i koordinisani zadirali daleko u poslove Vlade Srbije, a da su imali male ili nikakve veze sa kabinetom predsednika Srbije, navodi se u istraživanju.
Situacija se dodatno usložnjava od 25. avgusta 2020. godine kada Nemačko ministarstvo ekonomije i energetike (BMWK) sa predsednikom Vučićem 25. avgusta 2020. potpisuje sporazum o uspostavljanju „institucionalnog partnerstva“ – sa Heskensom kao kontakt tačkom.
Samo privrememo zaustavljanje projekta „Jadar“
Dokumentacija do koje su došli pokazuje da saradnja Vučića i Nemačke postaje prvenstveno fokusirana na projekat rudarenja litijuma u zapadnoj Srbiji. U vreme potpisivanja sporazuma javnost Srbije nije bila upoznata sa ulogom Nemačke u projektu i njihovim dogovorima sa predsednikom Vučićem.
BIRN/Špigel otkrivaju da je projekat „Jadar“ ostao prioritet nemačkog partnerstva sa Vučićem i tokom prošlogodišnjih velikih građanskih protesta na čelu sa studentima, a nakon pogibije 16 ljudi nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Saradnja na razvijanju projekta 2025. je dodatno konkretizovana, jer je Berlin opredelio 4.9 miliona evra za pomoć pri realizaciji projekta „Jadar“, a dogovoren je i dolazak nemačkih stručnjaka koji treba da savetuju srpske institucije zadužene za odobravanje rudarskih projekata.
Takođe, dokumentacija do koje su došli sugeriše da je vlastima unapred bilo jasno da je zaustavljanje projekta pred izbore 2022. godine bilo privremeno, s obzirom na to da su samo mesec dana nakon aprilskih izbora Vučić i tadašnji nemački kancelar Olaf Šolc razgovarali o ponovnom pokretanju projekta „uprkos zabrinutosti dela srpskog stanovništva“.
BIRN otkriva i da je potpisivanje Memoranduma o saradnji na polju kritičnih sirovina sa EU tokom posete Šolca u julu 2024. pripremano mesecima ranije u okviru saradnje Vučića i Nemačke, odnosno pre odluke Ustavnog suda kojim je pravno rehabilitovan projekat „Jadar“.
Biber: Jasno da je priča o stopiranju projekta „Jadar“ 2022. bila lažna
Florijan Biber, profesor Univerziteta u Gracu, kaže za BIRN da partnerstvom sa Vučićem “nemačka vlada zapravo podržava ustavnu zloupotrebu koju Vučić sprovodi time što kontroliše sve“.
„Mislim da ako ijedan dokument verno utelovljuje stabilitokratiju – onda je to ovaj, zar ne? U smislu da poručuje: znate, nije nam važno pravno gledano ko je nadležan. Naravno da ustavno gledano, predsednik nema nikakve veze sa Zelenim dogovorom, sa rudarstvom, pa čak ni sa ekonomskom politikom”, kaže Biber koji je i popularizovao termin „stabilokratija“, a koja opisuje saradnju zapadnih država sa balkanskim nedemokratskim režimima zbog političko-ekonomskih interesa, uz zanemarivanje vladavine prava i demokratskih procedura.
Profesor naglašava i da je jasno da je čitava priča o stopiranju projekta „Jadar“ 2022. bila lažna.
„Zanimljivo je to što ova saradnja sugeriše da je Nemačka bila saučesnik u tome, da je nemačka vlada znala da Srbija nikada nije odustala od projekta i da je bila deo toga – što je u suštini bilo prikrivanje, jer je srpska vlada tvrdila da je projekat obustavljen“, naglašava Biber za BIRN.
Foto: Strahinja AćimovićAleksandar Vučić
Heskens ima luksuzni stan u „Beogradu na vodi“
Četdesetdevetogodišnji Jerg Heskens dugo godina boravi na Balkanu i oženjen je srpskom državljankom, piše BIRN. U jednom intervjuu navodi da je službovao i studirao u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu. Iako je uposlenik nemačke vlade, Heskens je u Srbiji započeo i privatni posao – suvlasnik je firme Happy Hazelnuts d.o.o koja je registrovana za gajenje voća, u kojoj poseduje 41.6 odsto udela. Firma je osnovana 2021, ali nema značajnije prihode.
On je i vlasnik barem dva stana u Beogradu. Jedan od njih je u luksuznoj zgradi u naselju „Beogradu na vodi“ kontroverznom projektu kog kritičari smatraju simbolom korupcije i zloupotrebe Vučićeve vlasti, piše BIRN.
U izjavi za nemački magazin Welt u februaru 2019. Heskens je branio projekat, ističući da „mnogo toga nije bilo transparentno, ali su na kraju ugovori objavljeni“, kao i da će „Beograd ekonomski profitirati“.
Već sledeće godine je u „Beogradu na vodi“ kupio stan od 112 m² na kredit u iznosu 230.000 evra – i to dok je bio u izgradnji, pokazuju katastarski podaci. Trenutna vrednost stana se konzervativno procenjuje na preko pola miliona evra, s obzirom na to da cena metra kvadratnog na toj adresi ne ide ispod 5.000 evra.
Podrška projektu „Jadar“
Posle 13 godina saradnje Heskens i Vučić se smatraju i prijateljima, kaže izvor BIRN-a upućen u njihov odnos, pa ne čude pohvale koje Heskens upućuje Vučiću, a koje izlaze iz okvira diplomatske neutralnosti.
„U Srbiji dva miliona ljudi glasa za predsednika zato što im je ekonomski bolje, a ne zato što gledaju te ‘čudne’ televizije“, izjavio je Heskens u januaru ove godine.
Vučić je Heskensa označio, kako se navodi u izveštaju o saradnji za period od decembra 2021. do juna 2022, kao direktnu kontakt tačku prema nemačkom Saveznom kancelarijatu za pitanja u vezi sa litijumom.
Izvor BIRN-a iz diplomatskih krugova tvrdi da je Heskens podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana.
Na pitanje zašto je sporazum potpisan direktno sa predsednikom Srbije, koji nema nadležnosti u ekonomskim poslovima, nemačko Ministarstvo privrede i energetike odgovorilo je za BIRN: „Na srpskoj vladi je da odredi odgovarajućeg partnera u okviru vlade za bilateralnu saradnju.“
Takođe navodi da je partnertstvo „bilo veoma uspešno u uspostavljanju i širenju proizvodnih pogona nemačkih malih i srednjih preduzeća“ i u pružanju „intenzivnog savetovanja srpskoj vladi u razvoju administrativnih okvira za rudarsku regulativu, procedure izdavanja dozvola i procene uticaja na životnu sredinu“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Skupština Srbije usvojila je izmene pet pravosudnih zakona koje su ponovo upućene u proceduru nakon što su prvobitna rešenja iz januara razmotrena i usaglašena sa preporukama Venecijanska komisija. Poslanici su istovremeno izglasali i više zakona iz oblasti zdravstva, stambene politike, energetike i međunarodnih finansijskih sporazuma
Nakon što je Visoki krivični sud Hrvatske potvrdio presudu Branimiru Glavašu za ratne zločine nad osječkim Srbima, predsednik Zoran Milanović doneo je odluku o oduzimanju svih ranije vraćenih odlikovanja i generalskog čina. Branimir Glavaš nakon ove odluke Milanovića objavio: „Sada ću u svečanim prilikama nositi tatina odličja kojim ga je odlikovao poglavnik NDH, dr Ante Pavelić"
Koje sve neprijatne teme vlast zatrpava histeričnom aktuelizacijom priče o koriščenju zvučnog oružja na protestu u Srbiji marta prošle godine i kud sve ovo vodi, pitaju se Božo Prelević, predsednik Bodrožić i Filip Švarm u novoj epizodi podkasta "Ova situacija"
„Vreme“ u novom broju piše kako su podaci Vrhovnog tužilaštva pokazali da raste broj zahteva koje tužioci upućuju policiji zbog ispitivanja napada na novinare, ali da policija te zahteve naprosto ignoriše
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.