img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

RTS

Šta sve Dnevnik kaže da ništa ne bi rekao

22. јун 2026, 13:10 Nemanja Rujević
Foto: Printscreen / RTS
Špica za Dnevnik RTS-a
Copied

Dnevnik RTS-a i dalje je ključna informativna emisija na televiziji. A on glavne vesti prećutkuje ili zatrpava propagandom, kaže za „Vreme“ novinarka i istraživačica Mirjana Stevanović koja je detaljno analizirala Dnevnik

Pa-ram-pa-ram-pam-pa-ram-pa-ram-pam-pam… kad krene špica za Drugi dnevnik RTS-a, za mnoge kolege koje na njemu rade to je kraj znojenja za taj dan. Valjalo je sastaviti najvažniju informativnu emisiju u zemlji tako da se svašta prećuti, nešto ublaži, a ono, što odgovara vlastima, pojača do daske.

RTS samo takve dnevnike emituje, kaže istraživanje koje je nedavno objavio Demostat. Oni su analizirali priloge iz dnevnika tokom deset dana januara i deset dana maja ove godine i rezultati su baš onakvi kako se odokativno čini – RTS je anemičan, uplašen i drži skute vlastima, ali „na finjaka“.

O tome je za naš mesečni njuzleter Redakcija govorila Mirjana Stevanović (donja slika), ranije dugogodišnjom novinarka Danasa, a sada saradnica Demostata koja je radila i na ovom istraživanju.

Zašto baš Dnevnik 2?

Glavni razlog je što je to centralna informativna emisija koja ima najveću gledanost i doseže najveću populaciju.

Šta je bilo najupadljivije?

Potpuni izostanak kritičkog odnosa prema bilo kojoj vesti. Popisale smo ukupno 307 priloga u tih dvadeset dnevnika i kolona u tabeli onih koji su kritični je skoro prazna. Bile su samo dve blage kritike, ali prema Evropskoj uniji – dakle nikako protiv vlasti. Bilo je to u vezi sa problemima koje vozači imaju zbog uvođenja novog sistema na granicama ka EU.

Pišete da je studentskom pokretu posvećeno skoro nimalo vremena. Sećamo se kad je pre nekoliko godina RTS otvarao Dnevnik protestima – u Francuskoj. A ispred njihovih prozora su bili demonstranti.

Jeste (smeh). Studentima je posvećeno upadljivo malo vremena. Recimo, 27. januara, kada su se okupili za Svetog Savu, tome je Dnevnik posvetio manje od trideset sekundi. Samoj proslavi Svetog Save je bilo posvećeno oko 14 minuta. Utisak je da vesti o studentskim akcijama nekada ne mogu baš da mimoiđu, ali ih zatrpavaju drugim vestima.

Tako je i protest od 23. maja predstavljen između dve vesti, u sendviču. Vesti je prethodilo ono o ubistvo na Senjaku – samo saopštenje tužilaštva, taman posla da je dat neki komentar. Onda je reporter sa Slavije u tri minuta ispričao nešto sa lica mesta uz minoran deo obraćanja jedne studentkinje. Upadljivo, nekoliko puta je ponovljeno da nema incidenata za sada – kao da očekuju incidente. Sendvič je poklopljen prilogom o tome da ima i skupova podrške predsedniku u Pionirskom parku, širom Srbije ili u Kumanovu.

Ispada da je veliki protest na Slaviji zavredeo isto koliko i saopštenje policije o brojnosti učesnika i vest o kontraprotestima. Isto bode oči da ni rečju nije pomenuto da je železnički saobraćaj u celoj državi bio obustavljen toga dana, a to je servisna informacija koja mora naći svoje mesto.

Demostat istraživanje
Foto: Demostat
Mirjana Stevanović

Mnogo je u Dnevniku rutinskih vesti – recimo, karikiram sada, predsednik prima akreditive od ambasadora Zimbabvea. Ipak, ako RTS to ne javi, ko će?

Imam za te vesti razumevanja. Ali, one se nalaze i na sajtovima predsedništva i ambasada, i ne znam koliko su objektivno bitne za život u Srbiji.

Kažete da su prilozi uglavnom izveštaji, bez ikakvog kritičkog tona. Da li je to dobar izbor kad uređujete Dnevnik koji teži da ga gleda „cela“ Srbija?

Meni više liči na izbegavanje stvarnosti. Ako hoćemo da Srbija bude informisana, onda moramo preneti sve što je relevantno. A činjenica je da smo duboko podeljeno društvo. Valja prikazati stavove i jedne i druge strane, kako bi se vladajuća ekipa prilagodila kritikama, a i deo društva koji ima primedbe našao svoj kanal. Ali toga na RTS-u nema.

Deo emisije koji potpada pod domaću politiku mahom se sastoji od toga šta su izjavili funkcioneri na nekom skupu. Omiljeno je i šta su rekli domaći funkcioneri na međunarodnim skupovima ili tokom poseta, a ne može se čuti šta su rekli domaćini. Dakle, dobijamo samo jednu vizuru.

Kažete da je podrška vlastima kroz Dnevnik „diskretna“ i „sofisticirana“. Kako to mislite?

Većina priloga o unutrašnjim pitanjima, posebno rubrike ekonomije i politike, mogli bi ‘ladno da budu promotivni materijal vladajuće stranke pred izbore. Jeste ton hladan i faktografski, ali nema osvrta, konteksta, predistorije, samo nabrajanje faktografije.

Zar faktografija ide u prilog vlastima?

Način i izbor fakata idu u prilog vlastima, jer sve drugo jednostavno prećute. Nema socijalnih tema, nema problema starije populacije, mladih, muka privrednika… sve je svedeno na to da se država našla tu da pomogne, da reši problem.

Rekoste da je bilo slabo šta o studentskom pokretu, ali baš ništa o radu opozicije?

Ništa. Nijedna vest. Ali ni o radu same vladajuće stranke – ona je predstavljena kroz zvaničnike, ministre, razume se najviše kroz predsednika Vučića. Samo u jednom od ovih dvadeset dnevnika nije bilo Vučića, a u devetnaest jeste – pa makar jer je izjavio da je neko ustaša.

Može li se reći da RTS beži od domaćih političkih tema načelno? Jer, po Vašem brojanju, više ima vesti iz regiona i sveta nego iz domaće politike.

Tačno. Beže, ali i kraćim prilozima zatrpavaju glavne vesti. Recimo, ubistvo na Senjaku je bilo ogroman skandal. Ali to iz Dnevnika ne biste tako pojmili – kraći prilozi, faktografija, izjave institucija…

Navodite tamo da je izveštavanje iz sveta najprofesionalnije jer se uglavnom čuju dve strane. Dakle, oni umeju da rade svoj posao kada hoće?

Vrlo umeju kad hoće. Ne sumnjam u novinare, to je stvar uređivačke politike. Jer, ne samo kod vesti iz sveta, nego uopšte, kad se sagledava recimo prilog o sudbini NIS-a, vidi se da novinari znaju temu, ali se to ne odražava na kraju u prilogu.

Da li ste primetili neke promene u informativnom programu otkako je Manja Grčić sela u fotelju generalne direktorke?

Primetila sam da Dnevnik ima više kraćih priloga u ovom majskom posmatranom periodu nego u januarskom. To su prilozi često kraći od minuta, ponekad bude dva minuta. Ređi su duži prilozi, sa izuzetkom Vučićeve posete Kini koja je detaljno predstavljena, mahom kroz njegove utiske. To mi liči na zatrpavanje informacijama, ali to ne mogu da dokažem kvantitativno.

Dugo ste u poslu, znate sigurno mnogo ljudi sa RTS-a… jesu li oni svesni da im program u principu ne valja?

Iz susreta sa nekima od njih, znam da vrlo dobro znaju o čemu se radi i da vrlo dobro znaju šta od toga smeju da prenesu.

Zašto onda rade tako kuso?

Medijsko tržište je takvo da verovatno smatraju to svojim modelom opstanka, ali teško je meni da prosudim kvalitetno.

Kad se sa kolegama sa RTS-a neformalno priča, njima često ide na živce što se upoređuju sa N1 za koji ljudi na RTS-u misle da je previše nagnut na drugu stranu. Šta Vi mislite o tome?

Akcija rađa reakciju. Mislim da nam N1 sada pruža drugu stranu događaja koju ne možemo da vidimo na RTS-u. Te dve informacije se na neki način i dopunjuju, što je malo iščašeno. Ne znam zašto se na RTS-u ljute kad i sami znaju koliko truda ulažu da naprave prilog koji će biti prihvatljiv za emitovanje.

Na kraju, koliki je danas uticaj Dnevnika? Svako hvali svoju gledanost, ali mi skroz precizne brojke nemamo.

Ne znamo sasvim tačno. Ali, što se tiče televizija, relativno malom broju ljudi je dostupna kompletna informacija. Recimo, ja sam u okolini Beograda i nemam mogućnost da gledam televizije koje se smatraju opozicionim. RTS nesumnjivo ima povlašćen položaj, ali to je deo više politike i nema veze sa njihovom gledanošću i time koliko im ljudi veruju.

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

RTS Dnevnik Elektronski mediji Mirjana Stevanović
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Sarajevo

Evropski mediji

26.јун 2026. Nemanja Rujević

Nemački FAZ: Priča o „Sarajevo safariju“ zasniva se na nepouzdanim izvorima

Ugledni nemački list Frankfurter algemajne cajtung objavio je opširnu analizu u kojoj dovodi u pitanje kredibilitet ključnih izvora za priču o navodnom „Sarajevo safariju“, ocenjujući da film i knjige na kojima se zasniva ne nude dovoljno pouzdane dokaze

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Komentar
Radić

Pregled nedelje

Smrt fašizmu i sloboda narodu, druže Radiću

Zašto je Aleksandra Radića, najistaknutijeg vojno-političkog komentatora u Srbiji, režim pretvorio u pokretnu metu

Filip Švarm
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure