

Prodaja NIS-a
MOL dobio odobrenje da pregovara o NIS-u do 16. juna
Mađarski MOL dobio je odobrenje OFAK-a za nastavan pregovora o kupovini ruskog većinskog udela u NIS-u




Američka ambasada u Beogradu raspisala je javni poziv za izgradnju Đerdapa 3, jednog od najvećih energetskih projekata u jugoistočnoj Evropi. Šta to znači i koje su eventualne posledice
Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji objavila je javni poziv za iskazivanje interesa za učešće u projektu izgradnje Reverzibilne hidroelektrane (RHE) Đerdap 3, čime je načinjen novi korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u jugoistočnoj Evropi.
Mogućnost da američka ambasada raspiše ovakav poziv otvorena je međudržavnim sporazumom. Dok deo javnosti na vest reaguje burno, deo stručnjaka izdvaja i dobre ideje ovakvog projekta.
Energetičar Miodrag Kapor smatra da je reč o projektu od izuzetnog značaja za Srbiju, ali upozorava da javnost još nema dovoljno informacija da bi mogla da proceni sve njegove posledice.
„Projekat je bitan, s velikim ulaganjima, ali i nepoznanicama koje imamo da bismo mogli sa sigurnošću da kažemo šta se iza toga krije. Sa onim što znamo, ambasada upućuje poziv američkim firmama da se uključe u strateški projekat ne samo za Srbiju, već i za region, pošto ima potencijal da predstavlja baznu elektranu za električnu energiju“, kaže Kapor za „Vreme”.
Podseća da je američko uključivanje posledica već potpisanog strateškog sporazuma između dve države.
„Svakako da je Srbiji potreban takav projekat, svakako da je dobrodošla uloga Sjedinjenih Država da eventualno bude posrednik između Srbije i Rumunije, jer je tu potrebna saglasnost i Rumunije, a ona je članica NATO saveza i bliska saradnica Sjedinjenih Država. Tu su SAD svakako dobrodošle da pomognu, ali i američka tehnologija i ekspertiza“, navodi Kapor.
Rumunija je još pre dve godine upozorila da izgradnja Đerdapa 3 ne sme da ugrozi stabilnost rada postojećih zajedničkih hidroelektrana Đerdap 1 i Đerdap 2. Tada je rumunski ministar energetike Sebastijan Burduža poručio da Bukurešt neće podržati rešenje koje bi moglo negativno da utiče na postojeći sistem na Dunavu.
Zbog toga su u toku razgovori između nadležnih ministarstava dve zemlje i zajedničkih komisija koje procenjuju hidrološke i ekološke posledice projekta.
Pored međunarodne dimenzije, projekat već godinama izaziva i pitanja o mogućem uticaju na životnu sredinu, kao i o načinu finansiranja i izbora izvođača radova.
Način na koji se projekat bude realizovao može otvoriti ozbiljna politička i institucionalna pitanja, smatra Kapor.
„Problem je što SAD sa trenutnom administracijom duboko ulaze u strateški sukob sa Evropskom unijom i taj takozvani transakcioni odnos između Bele kuće i drugih vlada ima elemente koji izazivaju ozbiljne sumnje. Zbog toga Evropska unija sa svojim procedurama predstavlja prepreku takvoj vrsti vođenja politike“, kaže on.
Najveća nepoznanica jeste da li će se projekat razvijati kroz transparentne procedure ili kroz bilateralne dogovore.
„Ako ovo ima potencijal da se završi bilateralnim sporazumom između dve strane, otvara se mnogo više nepoznanica i potencijalno negativnih stvari nego pozitivnih. Teško da bi Srbija efektivno mogla da isposluje dogovor sa Rumunijom bez određenog američkog posredstva, ali sporazumi koji idu izvan procedura koje je utvrdila Evropska komisija svakako udaljavaju Srbiju od Evropske unije i otvaraju povećani prostor za potencijalnu korupciju“, smatra Kapor.
On upozorava da problem nije američko učešće samo po sebi, već način donošenja odluka.
„Korupcija za sobom vodi uglavnom neadekvatan profesionalizam. Praksa trenutne američke administracije je da preko svojih ličnih veza i nepotizma uključuje organizacije, pojedince i firme koje prenebregavaju uobičajene procedure“, ocenjuje Kapor.
Objava američke ambasade izazvala je i brojne reakcije na društvenim mrežama, gde su se otvorile rasprave o tome da li je reč o legitimnom strateškom partnerstvu ili o dodatnom širenju američkog uticaja na ključne infrastrukturne projekte u Srbiji.
Politički analitičar Saša Paunović ocenio je da je problematično što ambasada strane države praktično preuzima ulogu posrednika u projektu od nacionalnog značaja.
„Prvi put u istoriji čujem da neka ambasada preuzima posao države Srbije. AMERIČKA AMBASADA objavila javni poziv za Đerdap 3. AMERIČKA AMBASADA. Po međudržavnom sporazumu“, napisao je Paunović na Fejsbuku.
Slični stavovi pojavili su se i među drugim korisnicima društvenih mreža. Pojedini naovde da Srbija postaje „američka kolonija“, dok su drugi upozoravaju da se strateški resursi postepeno stavljaju pod kontrolu stranih kompanija i da se važni infrastrukturni poslovi sve češće ugovaraju kroz međudržavne sporazume, umesto kroz otvorene međunarodne tendere.
Ljudi moji kakva najezda skakavaca se spustila na našu jadnu i izmučenu Srbiju?!
Ko su bre ovi ljudi?
Šta se bre ovo dešava?
Ima li normalnih?Počela trka: Ambasada SAD u Srbiji objavila javni poziv za Đerdap 3 – Vesti iz Srbije, regiona i sveta – N1 info https://t.co/EAcuMgbvSi
— Dragoslav Ljubičić (@belcho1311) June 5, 2026
Ambasada SAD objavljuje poziv za Đerdap 3!?
Kažu partnerstvo a ustvari mi smo kolonija.
Nije šija nego vrat. 🇷🇸⚡— 🇫 🇪 🇷 🇲 🇦 🇳 ☢️ (@FermanTwitt) June 5, 2026
Kako prenosi eKapija, zainteresovane kompanije imaju rok do 25. juna da Ministarstvu rudarstva i energetike dostave pisma o namerama. Cilj postupka je izbor strateških partnera za izradu tehničke dokumentacije, finansiranje i izgradnju buduće elektrane.
Na poziv se mogu prijaviti američke kompanije.
Poziv za iskazivanje zainteresovanosti predstavlja prvu fazu selekcije, a proces vodi posebna Radna grupa Vlade Srbije. Izbor partnera sprovodi se na osnovu Zakona o javnim nabavkama i međudržavnog energetskog sporazuma Srbije i Sjedinjenih Država.
Ovaj potez predstavlja i formalni početak uključivanja vodećih američkih inženjerskih i finansijskih kompanija u projekat čija se vrednost procenjuje na više od dve i po milijarde evra.
Učešće SAD u projektu Đerdap 3 priprema se već nekoliko godina. Američki građevinski gigant Bechtel interesovanje za projekat pokazao je još 2021. godine, dok je 2022. preuzeo izradu tehničkih studija.
Ključni korak napravljen je potpisivanjem Međudržavnog energetskog sporazuma između Srbije i SAD u Vašingtonu 2024. godine. Sporazum je stupio na snagu u martu ove godine, čime je stvoren pravni osnov da Srbija preko Ambasade SAD zvanično pozove američke kompanije da se uključe u projekat.
Planirana reverzibilna hidroelektrana Đerdap 3 zamišljena je kao hibridno reverzibilno pumpno-akumulaciono postrojenje na 1007. kilometru Dunava, na teritoriji opštine Golubac.
Projektovani kapacitet elektrane iznosi 2.400 megavata, uz mogućnost integracije dodatnih 400 megavata iz obnovljivih izvora energije, pre svega vetra i sunca. Sa procenjenom vrednošću od oko 2,63 milijarde evra i planiranim završetkom do 2038. godine, Đerdap 3 spada među najveće energetske projekte u regionu.
Energetski stručnjaci godinama ukazuju da bi takvo postrojenje moglo da ima ključnu ulogu u balansiranju elektroenergetskog sistema Srbije, posebno sa rastom udela obnovljivih izvora energije čija proizvodnja zavisi od vremenskih uslova.
Ko će se na kraju prijaviti na poziv i pod kojim uslovima će biti izabrani strateški partneri, za sada nije poznato. Izvesno je da će Đerdap 3, pored energetskih i ekonomskih pitanja, otvoriti i širu raspravu o geopolitičkom pozicioniranju Srbije, odnosu prema Evropskoj uniji i ulozi velikih sila u razvoju domaće infrastrukture.
Izvor: Vreme/eKapija
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Mađarski MOL dobio je odobrenje OFAK-a za nastavan pregovora o kupovini ruskog većinskog udela u NIS-u


Beograd već ima 130 prijavljenih učesnika za Ekspo 2027, a Astana u Kazahstanu ih je imala 117, rekao je Igor Kovačević u Vašingtonu gde je istaknuto da je Ekspo prilika za proširenje saradnje između SAD i Srbije


Vlada Srbije donela je novu odluku po kojoj smanjeni iznosi akciza na naftne derivate važe do 14. juna


Poređenje prosečnih mesečnih plata u regionu pokazuje da je Srbija imala skoro pa najniže zarade u regionu za više sati provedenih na poslu


Od početka godine na portalu Evropskog sistema za brzo uzbunjivanje o hrani izdato je 10 upozorenja za proizvode iz Srbije
Si, Tramp, Putin i Dan srpske diplomatije
Nepodnošljiva lakoća šibicarenja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve