Ekonomija
Kreditni rejting Srbije ostao na nivou BB+
Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a

Izmene pravilnika koje je u martu usvojio Direktorat civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije otvorile su pitanje budućnosti baze Wizz air-a u Beogradu, jedine baze strane avio-kompanije u Srbiji, piše specijalizovani portal Aero.rs
Baza ove kompanije Beogradu otvorena je 20. maja 2010. godine, a danas iz nje lete četiri aviona ka 25 destinacija, podseća Aero.rs. Kompanija u Srbiji zapošljava više od 150 ljudi, dok je tokom prošle godine na linijama ka i iz Srbije prevezla blizu dva miliona putnika.
Prema informacijama do kojih je Aero.rs došao, među zaposlenima u beogradskoj bazi mađarske niskotarifne avio-kompanije pojavila se zabrinutost da bi nove odredbe mogle da utiču na njen dalji rad.
U središtu pažnje nalazi se izmena Pravilnika o izdavanju odobrenja stranom avio-prevoziocu za obavljanje međunarodnog javnog avio-prevoza sa Republikom Srbijom, koju je 27. marta 2026. godine potpisao vršilac dužnosti direktora Direktorata civilnog vazduhoplovstva Republike Srbije Ognjen Babić.
Najviše pažnje privukla je nova formulacija člana 3 pravilnika:
“U slučaju da se međunarodnim ugovorom omogućava avio-prevoziocima strana ugovornica da obavljaju redovan javni avio-prevoz uz korišćenje prava treće i četvrte vazduhoplovne slobode, odobrenje se izdaje za letove koji započinju i koji se završavaju na teritoriji države koja je ovlastila stranog avio-prevozioca, odnosno na teritoriji Evropske unije ukoliko je reč o avio-prevoziocu iz Evropske unije.”
Iako se radi o svega jednoj rečenici u pravilniku, upravo ona poslednjih dana izaziva najviše pažnje među predstavnicima vazduhoplovne industrije, piše Aero.rs.
Treća vazduhoplovna sloboda, kako se u objašnjava, predstavlja pravo avio-kompanije da prevozi putnike, poštu i robu iz svoje države u drugu državu, dok četvrta vazduhoplovna sloboda omogućava prevoz u suprotnom smeru. U praksi, treća i četvrta sloboda omogućavaju avio-kompaniji da prevozi putnike između svoje matične države i druge države. Na primer, Turkiš erlajns između Turske i Srbije ili Er Srbija između Srbije i Turske.
Međutim, evropsko tržište avio-saobraćaja već godinama funkcioniše po znatno liberalnijim pravilima.
Wizz Air Hungary poseduje sertifikat vazduhoplovnog operatora (AOC), odnosno dozvolu za obavljanje komercijalnog avio-prevoza. Kompanija je 2020. godine postala prvi avio-prevozilac u Evropi koji je dobio AOC pod direktnim regulatornim nadzorom Evropske agencije za bezbednost vazduhoplovstva (EASA), umesto nacionalnih vazduhoplovnih vlasti. Istovremeno, Viz Er ima bazirane avione i posade u Beogradu.
Zahvaljujući takvom modelu poslovanja kompanija iz Srbije održava mrežu od 27 linija koristeći četiri bazirana aviona i posade koje žive i rade u Srbiji.
Upravo zbog toga pojedini stručnjaci postavljaju pitanje da li nova formulacija predstavlja samo preciznije definisanje postojećih pravila ili bi mogla da bude osnov za drugačije tumačenje prava stranih avio-prevoznika koji imaju bazirane avione u Srbiji. Drugim rečima, da li nova formulacija može da utiče na model po kojem evropska avio-kompanija sa AOC-om iz jedne države ima bazirane avione i posade u drugoj državi.
Pored odredbe koja se odnosi na treću i četvrtu vazduhoplovnu slobodu, pažnju je privukla i nova formulacija prema kojoj Direktorat može da razmatra i uticaj pojedinih promena na prava domaćih avio-prevoznika. Pravilnik navodi da je dodatno odobrenje potrebno u slučaju: “promene aerodroma poletanja/sletanja u drugoj državi, ako je ta promena od značaja sa stanovišta korišćenja saobraćajnih prava podnosioca zahteva ili utiče na prava domaćih avio-prevoznika.”
Izvor: Aero.rs
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!
Prema proceni agencije Fič privredni rast bi ove godine mogao da dostigne 3,5 odsto, dok bi javni dug do 2028. trebalo da se stabilizuje na oko 44 odsto BDP-a
Vlasnik novosadske kompanije GAT Dejan Slijepčević u bekstvu je zbog sumnje na zloupotrebe u vezi sa javnom nabavkom u Leskovcu vrednom više od 80 miliona dinara. Šest osoba je uhapšeno, a slučaj ponovo otvara pitanja o poslovima firme koja se i ranije nalazila u fokusu javnosti

Škole i vrtići ne smeju da budu mesta za stranačko zapošljavanje, poručuje Studentska lista, koja traži proveru konkursa raspisanih u Novom Sadu, Inđiji, Šidu i drugim gradovima
Antropik je izlaskom na berzu prikupio 81,3 milijarde dolara, a njegova tržišna vrednost premašila je dva biliona. Uspeh proizvođača Kloda mogao bi da otvori vrata i drugim AI kompanijama, uključujući OpenAI.

Kako je moguće da pečenje poskupljuje, dok cena živih svinja pada? Predstavnici domaćih stočara upozoravaju na nesrazmeru između maloprodajnih i otkupnih cena, kao i na sve teži položaj proizvođača
Smena vlasti u Narodnoj skupštini
Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve