img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Energetika

Strah u Briselu: EU je zavisna od kineske solarne tehnologije

14. maj 2026, 17:05 Mari Zina / DW
Solarna elektrana Foto: Freepik/xb100
Može li EU da smanji upotrebu kineske solarne tehnologije?
Copied

Brisel nastoji da smanji zavisnost od Kine po pitanju solarne energije. Zbog čega Evropa strahuje od kineske solarne tehnologije

Evropska komisija preduzela je korake da blokira finansiranje za solarnu tehnologiju proizvedenu u Kini zbog straha da bi ta tehnologija mogla predstavljati bezbednosnu pretnju za evropsku elektroenergetsku mrežu, pa čak i izazvati velike nestanke struje.

Odluka, koja je potvrđena 4. maja, odražava rastuću zabrinutost u Briselu da zavisnost Evrope od kineske zelene tehnologije čini Uniju ranjivom na bezbednosne pretnje, piše DW.

Zabrana finansiranja usmerena je na solarne invertere, koji se često opisuju kao mozak sistema za proizvodnju solarne energije.

Ti solarni inverteri su uređaji koji pretvaraju solarnu energiju u upotrebljivu električnu energiju. Povezani su na internet i često im se može pristupiti na daljinu radi održavanja i ažuriranja softvera.

Najgori scenario: Nestanak struje širom Evrope?

„Sve kompanije koje proizvode invertere imaju nešto poput prekidača za gašenje“, rekao je za DW Kristof Podevils, generalni sekretar Evropskog saveta za proizvodnju solarne opreme. Prekidač za gašenje i druge veze na daljinu normalno se koriste radi bezbednosti ili stabilizacije mreže.

Ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da bi, u najgorem slučaju, hakeri ili neprijateljski državni akteri mogli iskoristiti te veze na daljinu kako bi poremetili snabdevanje električnom energijom.

Tokom 2024. godine, 61 odsto svih invertera uvezenih u Evropu dolazilo je iz Kine, prema podacima istraživačke grupe Lum sa sedištem u Ženevi. Huawei i Sungrow  su dva proizvođača invertera koji dominiraju ne samo evropskim, već i globalnim tržištem. Nekoliko kineskih proizvođača već je isporučilo opremu za više od 220 gigavata instaliranog solarnog kapaciteta u Evropi.

„Da to stavimo u odnos, kontrola nad otprilike 10 gigavata već bi bila dovoljna da izazove velike poremećaje u evropskoj elektroenergetskoj mreži“, rekao je Podevils.

Sumnjivi komunikacioni uređaji u solarnoj tehnologiji

Ne postoji nijedan poznat slučaj da su inverteri proizvedeni u Kini korišćeni za gašenje delova evropske mreže. Ali zabrinutost je pojačana nakon što je Rojters 2025. godine objavio da su američki energetski zvaničnici otkrili sumnjive komunikacione uređaje unutar nekih invertera proizvedenih u Kini. „Pretnja je stvarna“, rekla je stručnjakinja za sajber bezbednost Svantje Vestfal. „To nije izmišljena hipoteza.“

Rasprava o inverterima dolazi u trenutku kada Evropa preispituje svoju širu zavisnost od uvoza kineske tehnologije za čistu energiju. Prema podacima grupe Lum, Kina učestvuje sa 98 odsto uvoza solarnih panela i sa 88 odsto uvoza litijum-jonskih baterija u Evropu. Ta organizacija upozorila je da funkcije daljinskog pristupa u povezanim energetskim tehnologijama mogu stvoriti potencijalne ranjivosti u elektroenergetskim sistemima.

Dominacija kineske zelene tehnologije u Evropi

Brisel sve češće zauzima oštriji stav prema kineskom uvozu koji se smatra ili bezbednosnim rizikom ili pretnjom evropskoj industriji. U martu je Evropska komisija predstavila Zakon o industrijskom ubrzanju, čiji je cilj usmeravanje većeg finansiranja ka evropskim zelenim tehnologijama, uključujući baterije i električna vozila.

Komisija je takođe predstavila reviziju Zakona o sajber bezbednosti, koja će Briselu dati veća ovlašćenja da ograniči kineske kompanije u kritičnoj infrastrukturi, poput komunikacija ili snabdevanja energijom širom Evropske unije.

Prema najnovijim merama, sredstva EU kojima direktno upravljaju Komisija i institucije poput Evropske banke za obnovu i razvoj više ne mogu biti korišćena za kupovinu solarnih invertera proizvedenih u Kini. Ograničenja se ne odnose na kupovine koje direktno obavljaju države članice EU, a postojeći kineski inverteri instalirani širom Evrope mogu ostati u upotrebi.

„To je korak u dobrom smeru“, rekla je Vestfal. „Ali nismo zabranili te kineske invertere na našem tržištu.“

Mogu li evropski inverteri nadoknaditi manjak?

Trenutno se 80 odsto novih solarnih sistema u Evropi oslanja na kineske invertere, prema podacima Evropskog saveta za proizvodnju solarne opreme. Ako se kineski dobavljači udalje od zadovoljavanja evropske potražnje, evropski proizvođači moraće da popune značajan jaz. Ali Podevils smatra da su evropski dobavljači spremni:

„Moguće je povećati proizvodne kapacitete za samo nekoliko meseci do nivoa potrebnog za pokrivanje potražnje“. Očekuje se da će inverteri proizvedeni u Evropi biti nešto skuplji od kineskih alternativa – za oko dva odsto, prema rečima jednog zvaničnika Evropske komisije. Ali Podevils tvrdi da je taj dodatni trošak opravdan. „To je kao uplata osiguranja“, rekao je on.

Izvor: DW

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Energetika Evropska komisija Evropska unija Kina Solarna energija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Bliski istok

18.jul 2026. R. Š.

SAD sedmu noć zaredom bombardovale Iran

Vojni savetnik vrhovnog vođe Irana upozorio SAD da će ući u fazu „ofanzivnih operacija punih razmera” ako se napadi nastave

Crna Gora

Crna Gora

18.jul 2026. Aleksandra Mudreša (DW)

„Otključavanje“ Ustava: Crna Gora još korak bliža Evropskoj uniji

Dogovoru o izmenama Ustava Crne Gore prethodio je sporazum vlasti i opozicije, postignut uz posredovanje ambasadora Evropske unije u Podgorici Johana Satlera

Kina i Amerika

Odnosi Kine i Tajvana

17.jul 2026. M. L. J.

Ratne vežbe: Kina u pustinji gradi repliku tajvanskih institucija i američkih baza i vežba na njima

Kineska vojska izgradila je repliku američkog razarača u pustinji kako bi vežbala gađanje brodova koji predstavljaju okosnicu mornarice SAD

Tramp

Donald Tramp

17.jul 2026. Nenad Krajcer (DW)

Vanredno obraćanje Donalda Trampa: Lov na kineske veštice umesto rešenja za Iran

Tramp je u obraćanju naciji ponovo govorio o navodno pokradenim predsedničkim izborima iz 2020. godine i podacima 220 miliona birača, za šta je optužio Kinu

Italija, srušeni most

Italija

17.jul 2026. Kristine Auerbah (DW)

Ko je odgovarao za rušenje mosta u Đenovi: Osam godina čekanja na pravdu za 43 mrtvih

Četrdeset tri života izgubljena, stotine ljudi raseljeno i osam godina čekanja na odgovore. Posle pada mosta Morandi u Đenovi sud je konačno izrekao prve kazne koje među bližnjima žrtava izazivaju pomešana osećanja

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure