

Ekspo 2027
Traži se 20.000 volontera
Svaki student volonter na „Ekspo 2027“, ukoliko volontira duže od 15 dana, imaće mogućnost da dobije jedan do tri ESPB boda, tvrdi ministar finansija Siniša Mali




Pripremni radovi na tunelu koji će spajati Savsku i Dunavsku padinu ulazi u pripremnu fazu. „Krtica“ bi po planu sa radom trebala da završi 2029, a tunel bi za saobraćaj mogao biti otvoren krajem 2030. godine
U Beogradu su počeli pripremni radovi na izgradnji tunelske veze između Karađorđeve ulice i Dunavske padine. Ovaj projekat, deo šireg plana „Mali metro“, ima za cilj da rastereti saobraćaj u centru grada i omogući brže povezivanje ključnih saobraćajnih pravaca.
Privremena građevinska dozvola za izvođenje pripremnih radova izdata je u februaru ove godine i odnosi se na izmeštanje elektroenergetskih, telekomunikacionih i signalnih instalacija, uklanjanje priključnog gasovoda i radove na zaštiti magistralnog toplovoda.
Vozače očekuju izmene u saobraćaju, pre svega u Bulevaru despota Stefana i okolnim ulicama, uz zatvaranja, preusmeravanja i promene na linijama javnog prevoza, a što će važiti do, kako je najavljeno, 10. februara 2027. godine.
Sve ovo je preduslov za formiranje budućeg gradilišta tunelske veze i izgradnju šahtova za rad tzv. „krtice“, a ovom projektu je pre dva dana odobrena i prijava radova.
Izgradnja tunela počeće sa Dunavske strane. Do trenutka kada mašina za kopanje tunela (TBM) bude ušla u radove, potrebno je izgraditi šaht za spuštanje tzv. „krtice“.
Početak radova na izgradnji šahte očekuje se krajem marta 2027. godine, da bi do sredine 2028. godine sve moglo da bude spremno za puštanje TBM mašine u rad.
„Krtici“ treba oko 240 dana da iskopa jednu tunelsku cev, što bi prema planiranoj dinamici značilo da će leva tunelska cev biti probijena krajem februara 2029. godine. Nakon toga se TBM opet premešta na Dunavsku stranu i krajem marta 2029. krenulo bi se u kopanje desne tunelske cevi.
Ako sve bude teklo po planu obe tunelske cevi bile bi probijene krajem 2029. godine. Nakon toga slede radovi na instalacijama, kolovoznoj konstrukciji i opremanju tunela, tako da se završetak čitavog projekta može očekivati krajem 2030. godine, piše „Beobuild“.
Pozicija ulaza na Dunavskoj strani je u zoni raskrsnice Bulevara despota Stefana i Ulice Jovana Avakumovića, gde su već započete aktivnosti na postavljanju betonskih barijera i ograđivanju gradilišta, te uklanjanju ivičnjaka i dela kolovoza
Ulaz na Savskoj strani nalaziće se kod Ekonomskog fakulteta. Tunel se gradi sa dve odvojene tunelske cevi za svaki pravac, leva dužine 2.038 metara i desna 2.045 metara. Svaka tunelska cev imaće po dve kolovozne trake – širu od 3,5 metra i užu od 3,25 metara.
Na Dunavskoj strani, uklapanje tunelske veze sa Bulevarom despota Stefana rešeno je širenjem saobraćajne regulacije i izgradnjom središnje ulazno/izlazne rampe za pristup tunelu i bočnih galerija za vozila koja idu od ili ka centru.
Na Savskoj strani ulazno/izlazne rampe nalaziće se na prostoru Parka Luke Ćelovića, ispred Ekonomskog fakulteta, a ukrštanje sa Ulicom Gavrila Principa biće denivelisano.
Deo objekata u Ulici Gavrila Principa koji se nalaze iznad budućeg tunelskog portala biće eksproprisan i uklonjen, a na njihovom mestu biće izgrađen objekat Centra za kontrolu i praćenje tunelskih sistema.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Svaki student volonter na „Ekspo 2027“, ukoliko volontira duže od 15 dana, imaće mogućnost da dobije jedan do tri ESPB boda, tvrdi ministar finansija Siniša Mali


EES je doneo komplikovaniji prelazak granica. Hoće li države pristati na delimično odlaganje primene


Masivna kamena ploča svojom formom brutalno podseća na betonski blok koji je usmrtio građane, što predstavlja nezapamćen čin estetskog cinizma prema žrtvama, smatraju studenti


Evropska alijansa akademija saopštila je da pruža punu podršku studentima, umetnicima i društvu Srbije u borbi za demokratiju i upozoravaju da Vlada Srbije sve više urušava umetnost i obrazovanje svoje zemlje


Kako se akademik Nikola Hajdin obreo u viralnom klinču Žakline Tatalović i Dragana J. Vučićevića, šta to govori o Srbiji i, pre svega, po čemu je još pomalo poznat
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve